DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 Pretpostavka o specijalizaciji izvedena je na primjeru da se svijet sastoji samo od dvije zemlje. Ta pogreška ne dovodi u pitanje zaključke do kojih se dolazi razmatranjem trgovine na osnovama naprijed opisanih zakona, već valja voditi računa da se osim specijalizacije između samo dvije zemlje, ona događa u svim zemljama svijeta. Mnogobrojne zemlje proizvode drvo i drvne proizvode, no neke preferiraju da drvo i drvne proizvode kupuju od zemalja koje imaju u području te proizvodnje komparativne prednosti. Umjesto da dođe do specijalizacije u proizvodnji roba i usluga apsolutnih i komparativnih prednosti, u proces se uključuju sve zemlje svijeta. Kako sve te zemlje trguju robama i uslugama pod različitim uvjetima (terms of trade), poput zbivanja u mikroekonomici, stalna ravnoteža ne može se postići, već rezultati međunarodne razmjene osciliraju oko relativnog ekvilibrija (ravnoteže). Kako se ovo načelo i prečesto krši, dokaze za to moguće je pronaći posvuda, u svim zemljama (npr. gotovo sve države podržavaju nerentabilne nacionalne zrakoplovne kompanije, Britanija podržava nerentabilnu poljoprivredu, SAD da bi sačuvali vlastite izvore nafte, kupuju u arapskim i latinskoameričkim zemljama, itd.). Sljedeći razlog napuštanja specijalizacije je nedostatak perfektne konkurencije između zemalja i tržišne strukture roba i usluga koje se razmjenjuju. Valja voditi računa da tržišna struktura roba uvjetuje mikroekonomski oblik proizvodnje i prodaje na domaćem tržištu, a slijedom toga i na međunarodnom. Niti jedna zemlja ne može se nadati da će partneri druge zemlje trgovački striktno poštovati načelo perfektne konkurencije, bez da iste poštuju i u vlastotoj zemlji, a upravo je to svakodnevan slučaj. Treći razlog da do ekvilibrija ne može doći pri maksimizaciji apsolutnih i relativnih prednosti u proizvodnji u pojedinim zemljama su stalne promjene količina i cijena inputa, te kolebanja njihovih cijena i promjenama u tehnologiji, sve izazvano različitim utjecajima nezavisnim o procesima makro- i mikroeokonske situacije i uvjeta trgovine izazvanih tim ili drugim čimbenicima. U šumarstvu i preradi drva imali smo krajem 20. stoljeća primjer totalnog poremećaja ponude i tražnje šumskih proizvoda zbog dvije pojave razornih oluja u alpskom europskom dijelu, posljedice kojih su gotovo potpuno izmijenile do tada na neki način uravnotežene čimbenike proizvodnje, ponude, tražnje, cijena itd. Do promjena razloga za razmjenu u pravilu dolazi kada u jednoj ili nekoliko zemalja proizvođači počnu gubiti apsolutnu ili relativnu prednost, što će izazvati sasvim sigurno smanjenje prednosti specijalizacije kao poticaja za međunarodnu razmjenu i podstaći ulazak na tržište novih kompetitora.4 Transportni troškovi također utječu na pojednostavnjenu sliku teorije vanjske trgovine. Transportni su troškovi nedjeljiv dio specijalizacije jedne zemlje u trgovini. Učinak transportnih troškova sužava granice unutar kojih postaje trgovanje profitabilnim. Tražnja mora biti jaka da opravda potpunu specijalizaciju, ako to nije slučaj, specijalizacija se u slučaju i najmanjeg poremećaja uvjeta trgovanja može pretvoriti u katastrofu. Nepostojanje ograničenja kao što su carine i kvote. Radi se o umjetnim preprekama kojima se jedna zemlja zaštićuje od pretjeranog uvoza koji ugrožava nacionalno gospodarstvo. To bi ukratko bili razlozi zbog kojih se države ne smiju u potpunosti specijalizirati u realnom svijetu. Iz svega proizlazi jednostavan zaključak da su dobra i usluge razmjenjivane među različitim zemljama, ako su komparativni troškovi pod kojima se to obavlja unutar granica vladajućeg domaćeg odnosa alternativnih troškova. Izračunavanje prosječne stope rasta iz krajnjih podatkovnih točaka Imamo dvije skupine podataka neke funkcije, npr. kretanje izvoza i uvoza drvnih i šumskih proizvoda (poluproizvoda, carinski tarifni broj 44) koji je padao i rastao u razdoblju 1990–2006. od P1990 do P2006, kako slijedi: P IZVOZ u 000 US$ UVOZ u 1000 US$ P1990 183 883 15 724 418 000 290 074 P2006 Godišnju stopu rasta moguće je izmjeriti i s uspostavljenom prirodnom eksponencijalnom funkcijom dobiti željenu prosječnu stopu rasta sustavom eksponencijalnih jednadžbi. Dvije skupine podataka mogu se izraziti izrazom: S =P × ert Iz tablice 1 prikazano je hrvatsko kretanje izvoza i uvoza šumsko drvnih poluproizvoda (Iako su u količinama i vrijednostima uključeni predmeti relativno visoke obrade (npr. parket, građevinska stolarija, utenzilije, marketarija i sl.), radi se o proizvodima koji se u daljnjem procesu proizvodnje proizvoda finalne potrošnje rabe kao inputi i kao takvi imaju specifičnju tržišnu strukturu, sa svim gospodarskim posljedicama. 4 Apsolutna prednost (Absolute Advantage). U međunarodnoj trgovačkoj teoriji to je sposobnost neke zemlje da proizvede neko dobro uz apsolutno niže troškove, mjereno čimbenicima utrošaka (inputa), od svojih trgovačkih partnera. Komparativna prednost (Comparative Advantage) u međunarodnoj trgovinskoj teoriji je sposobnost neke zemlje da proizvede neko dobro uz niže troškove od nekih drugih dobara i usluga. Protekcionizam (Protectionism). Politika kojom se zaštićuje domaća industrija od strane konkurencije. Carina (Tariff). Porez na uvozna dobra. Uvozna kvota (Import Quota). Ograničenje količine nekog dobra koje smije biti u zemlju uveženo u određenom razdoblju. 139 |