DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Sabadi: UČINCI HRVATSKOG ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA NA STANJE BILANCE PLAĆANJA . Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 ili ne. U posljednjem slučaju pristup u NATO postao bi također upitan, budući da bi ogromne svote novca za naoružanje morale biti sačuvane za financiranje naprijed predloženog programa. Politički, čini se najboljim status Hrvatske kao neutralne, nezavisne države. Ključne riječi: Vanjska trgovina drvom i gospodarsko usmjerenje. UVOD – Introduction U petnaest godina otkako postoji Republika Hrvatse ne predajemo očaju već da s optimizmom gledamo u ska kao samostalna država, mogli bi dramatskim rječ-budućnost. nikom reći da je to bilo razdoblje “znoja, krvi i suza” i Prateći politička i gospodarska kretanja, moramo da je gospodarski i društveni razvoj poprimao i poprizaključiti da se i naša zemlja, unatoč stalnim prigovoma vrlo često nepovoljne obrise. Strahote rata koji smo rima ulasku u EU sadašnjih članica (svih pretvorenih u morali otrpjeti od onih koji su najmanje vrijedni da na-“svece” i “žrece” novog poretka, ne mareći što su do plaćuju bilo kakve račune, mjereni brojem ubijenih, jučer činili), ipak odlučila da se pridruži toj tvorevini.1 li), i izranjavanih, silovanih i drugih mučenika, ne možemo Ušli mii u u EU ili ne, radi vlastitog življenja, moramo ukloniti iz naše memorije, pa se moramo okrenuti sebi poraditi da stvorimo prvi preduvjet za napredak, a taj je i vlastitom gospodarstvu, da bi bar malo olakšali teret ostvarenje pozitivne i dinamične bilance plaćanja s kojega unutar sebe nosimo, i da bi se razinom životnog inozemtstvom (ili ako uđemo u EU s tuzemtvorm, ne standarda približili najboljima u svijetu, za što imamo želimo li biti sluge kao što bijasmo kroz tisuće godina). gotovo sve uvjete: bogatu i najljepšu zemlju na svijetu, vrijedan i inteligentan narod, te naposlijetku volju da Zašto se mora trgovati sa stranim zemljama? Why to trade with foreign countries? Pojedine zemlje imaju različite razloge da trguju Prema Zakonu komparativnih troškova, ako međujedna s drugom. Priroda je prirodne izvore razbacala narodni uvjeti prelaze okvire postavljene domaćim posvuda, tako da pojedine države imaju prirodne izvoomjerima alternatnivnih troškova, trgovina prestaje re kao što su rudače, nafta, šume itd., dok druge to nebiti profitabilnom. Uz naprijed pobrojane uvjete da do maju. Drugi razlog je u tome što su mnogobrojni izvori trgovine uopće dođe između dvije ili više zemalja, resursa vezani a priori uz geografski položaj, kao npr. osnovni je preduvjet postojanje specijalizacije temeljetropsko drvo, južno voće i sl. Treće, katkada se događa ne na apsolutnoj i relativnoj komparativnoj prednosti.3 da pojedina država, unatoč djelotvornoj proizvodnji, Ako bi se ovoga dosljedno držali, svaka bi se zem na vlastitom tržištu nailazi na takvu tražnju, koju ponulja specijalizirala i prestala bi svaka promjena i nastalo da iz vlastitih izvora nije u stanju podmiriti. mrtvilo. Razloga da se zemlje nikada u potpunosti ne Do trgovine dolazi i stoga što pojedine zemlje imaju specijaliziraju ima velik broj, od kojih glavne valja gospodarske prednosti pri nekoj od proizvodnji, što se nabrojati. objašnjava zakonom komparativnih troškova.2 Budućnost će ubrzo pokazati da li će i koliko ta tvorba trajati i da li je to upravo ono najbolje što Europi i svijetu treba – za sada EU nije više sklonost da se nešto postigne, već sudbina. Zar se nije svaki rat vodio da bi prestali svi ratovi? Što je rezultat: ratuje se na svim stranama, sve češće i okrutnije! 2 Načelo komparativnih prednosti Ekonomisti vele da će, općenito govoreći, za čovječanstvo biti prednost specijaliziraju li se ljudi u onim zanimanjima u kojima imaju najveće komparativne prednosti, odnosno najmanje komparativne nedostatke, ostave li drugima da proizvode dobra i usluge za koja imaju neznatnu sklonost. Načelo komparativne prednosti na temelju specijalizacije u trgovini i zanimanjima ima veliko značenje u teoriji međunarodne trgovine. Čuveni pijanist Vladimir Horowitz tipkao je na pisaćem stroju nevjerojatnom brzinom, no ipak je zaposlio tajnicu da mu rješava korespondenciju, koja je brzinom tipkanja zaostajala uvelike za Horowitzem, zbog toga što je Horowitz ispravno držao da je bolje rješenje da svira na klaviru, što je donosilo ogromne komparativne prednosti glede tipkanja na pisaćem stroju. Tim primjerom ovo načelo može objasniti sve ili gotovo sve slučajeve i potvrdu postojanja ovog načela. Opportunity (Alternative) Cost. Troškovi propuštene prilike (Alternativni troškovi). To su troškovi proizvodnje neke robe mjereni gubitkom povoljne prilike da se proizvede sljedeća najpovoljnija roba umjesto nje, za isto vrijeme i utroške sirovina, amortizacije i ostalih materijala (inputa). Zakon komparativnih troškova kaže da će države ostvariti profit trgujući s drugim zemljama ako (a) imaju različite odnose alternativnih troškova i (b) ako međunarodni uvjeti trgovine leže unutar granica utvrđenih domaćim odnosima alternativnih troškova. Sasvim pojednostavnjeno, povod za trgovačku razmjenu uvijek je u tome da razmjena donosi sudionicima profit, koji ostvaruju mijenjajući međusobno robe i usluge uz profit koji se očituje manjim utrošcima inputa, koji su rezultat različitih komparativnih troškova. 3 Vidi: R. Sabadi, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet – Udžbenik. |