DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 35 <-- 35 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 137-154 UDK 630* 717 BILANCE PLAĆANJA – ŠTO ČINIMO I ŠTO BI SE MOGLO ĆINITI THE EFFECTS OF CROATIAN FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES ON COUNTRY’S BALANCE OF PAYMENTS – WHAT IS BEING DONE, AND WHAT COULD BE DONE Rudolf SABADI* SA SAŽETAK: Vanjska trgovina bilo koje zemlje, u slučaju da nije uravnotežena, izaziva nepredvidive političke i socijalne probleme. Položaj Hrvatske, dok je bila u sastavu bivše SFRJ, poput ostalih njezinih sastavnica, bio je okarakteriziran stalnim negativnim saldom kako u robnoj, tako i u platnoj bilanci te države. Negativna bilanca plaćanja s inozemstvom bila je glavnim uzrokom akutnog manjka tekućeg kapitala, uslijed čega je privreda stalno poslovala s teškoćama, jer nije bilo moguće stvoriti potreban obrtni kapital. To se posebice osjećalo, kao uostalom i drugdje, u gospodarskoj grupaciji šumske industrije. Raspadom i osamostaljenjem Hrvatske situacija se glede teškoća nije bitno izmijenila, osim što je struktura kruženja kapitala u potpunosti promijenila strukturu. Ovaj rad prikazuje kretanja izvoza i uvoza šumsko-drvnih proizvoda i na temelju ranijih istraživanja autora i većeg broja uvaženih ekonomista, iznose se uz izvjestan pridržaj kako prema budućnosti, tako i položaju Hrvatske, pristupi li u EU. Iz saznanja o nacionalnim resursima, čini se da bi specijalizacija, za koju se autor zalaže, trebala obuhvatiti jedan dio nacionalnog gospodarskog bića na temelju apsolutnih komparativnih prednosti, dok bi ostatak trebao da se stimulira na načelima komparativnih prednosti, i to u jedan racionalan i dinamičan nacionalni gospodarski sustav. Dosadašnja saznanja takva usmjerenja izgleda nalaze u poljodjelstvu (zbog povoljnih klimatskih uvjeta koji stimuliraju visoke prinose klorofilne asimilacije, relativna rijetka naseljenost, visok postotak poljodjelskog pučanstva i velike površine obradivih površina uz povoljne hidrološke prilike), zatim u šumarstvu i preradi drva, za što stoje na raspolaganju prirodi bliske visoko vrijedne šumske sastojine koje pokrivaju jednu trećinu suhozemne površine države, uz visokokvalificiranu radnu snagu, spremnu na početna odricanja zbog bolje budućnosti. Treće područje moglo bi i trebalo bi biti integralni turizam (transport, ugostiteljstvo itd) tako da bi ostatak nacionalne proizvodnje mogao biti uključen u integralni turizam ili kao višak za izvoz, kojim bi se prihodima podmirile, mogli bismo reći, sve nacionalne uvozne potrebe, a vjerojatno i više od toga, dakako uz sredstva priljeva iz prve dvije grupacije. Za očekivati je da bi ovakvo usmjerenje moglo pučanstvu Hrvatske zajamčiti visok životni standard, bez obzira da li bi Hrvatska pristupila u EU * Redoviti sveuč. prof. u m., dr. sc. Rudolf Sabadi, dipl. ing. šum., dipl. oec., Zagreb, Račkoga 12, (385 01 46 10 262) |