DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 20 <-- 20 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 VIII. ZAKLJUČCI - Conclusions Istraživanje taksacijskih elemenata kao pokazatelja proizvodnosti šuma munike na planini Čvrsnici obavljeno je s ciljevima naznačenima u Poglavlju IV, pomoću metoda opisanih u Poglavlju V. Istraživanje se temeljilo na hipotezama i spoznajama obrađenima u poglavljima I, II i III i obavljeno je na području planine Čvrsnice čija su svojstva analizirana u Poglavlju VI. Na temelju dobivenih rezultata i analize (poglavlje VII) donose se sljedeći zaključci: 1. Taksacijski elementi kao pokazatelji proizvodnosti šuma munike ponajprije ovise o dobi i stadiju razvoja, bonitetu i sklopu sastojine, što su bonitet, stupanj sklopa, srednji promjer i dob sastojine veći, to je volumni prirast veći, a time i proizvodnost prirodnih čistih šuma munike na planini Čvrsnici. Dob i stadij razvoja sastojina međusobno se razlikuju s obzirom na morfologiju stabala i strukturna svojstva sastojina, a prema dobnoj strukturi, opsegu debljinskih razreda te rasporedu i visini stabala prirodne čiste šume munike na planini Čvrsnici pokazuju grupimičnu strukturu regularnih šuma. 2. Prosječne vrijednosti taksacijskih elemenata iznose: volumen 165,7 m3/ha sveukupne drvne mase; volumni prirast 2,14 m3/ha sveukupne drvne mase godišnje; temeljnica 20,0 m2/ha; broj stabala 526 kom/ha; srednji promjer 19,6 cm; srednja visina 7,3 m; stupanj sklopa 0,44; bonitet 3,5; vrijeme prijelaza stabala 24 godine i relativna starost stabala 164 godine. Dobivene vrijednosti volumena i volumnog prirasta kao najvažnijih pokazatelja proizvodnosti šuma munike, ipak su zadovoljavajuće s obzirom na uvjete staništa. 3. Korelacijska veza između volumena, kao zavisne varijable, i boniteta, stupnja sklopa i srednjeg promjera, kao nezavisnih varijabli, pod uvjetom da su nezavisne varijable konstante i jednake prosječnim vrijednostima, pokazuje da se volumen smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku parabole drugog reda, da se volumen povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku parabole drugog reda, da se volumen povećava od manjeg ka većem srednjem promjeru u obliku parabole drugog reda, dok se volumni prirast smanjuje od boljeg ka lošijem bonitetu u obliku pravca ili parabole drugog reda, volumni prirast se povećava od manjeg ka većem stupnju sklopa u obliku pravca ili parabole drugog reda i volumni prirast se smanjuje od manjeg ka većem srednjem promjeru u obliku parabole drugog reda. 4. Brojnost prirodnog pomlatka u šumama munike na planini Čvrsnici ovisi o dobi, stadiju razvoja i stupnju sklopa, dok uspjeh prirodnog pomlađivanja ovisi o uvjetima visokoplaninskog staništa i dobi sastojina. Brojnost prirodnog pomlatka prosječno iznosi 5.056 kom/ha, a šume munike se s tolikim, iako prosječnim, brojem prirodnog pomlatka i uz primjenu odgovarajućeg načina gospodarenja mogu uspješno prirodno obnavljati. To ukazuje na mogućnost zaštite prirodnih čistih šuma munike stručnim djelovanjem i na očuvanje za buduće generacije. IX. LITERATURA – References Adamović, L., 1907: Die Pflanzengeographische Stellung und Gielderung der Balkanhalbinsel- Denkschr. Mat. natw. Kl. Akad.Wissensch. Wien 1.XXX. Antoine, F., 1864: Pinus leucodermis Ant. – Öst. Bot. Zeit. Wien, XIV. Blečić, V., R. Lakušić, 1969: Šume munike (Pinus heldreichii Christ.) na Štitovu i Bjelasici u Crnoj Gori, Glasnik Republ. zavoda za zaštitu prirode, No 2, Titograd. B o is s i er, E., 1884: Flora orientalis Vol. V. Geneve – Paris. C h r is t , H., 1863: Übersicht der europäischen Abietinen (Pinus L.) – Verhandl. d. Nat. forsch. Gesell. Basel III. C h r is t , H., 1867: Beitrag zur Kenntnis europäisch. Pinus Arten., “Flora” N. R. XXV, Regensburg. Ćurić, R., 1967: Prilog poznavanju sastojina munike (P. heldreichii Chr.) na području Bosne i Hercegovine, Narodni šumar br. 3–4., Sarajevo. D r i n i ć , P., N. P r o l i ć, 1979: Taxationselemente als Anzeiger von Produktionsmöglichkeiten in Panzerkieferwäldern (Pinus heldreichii Christ.), Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Sarajevu, knjiga 23. sveska 3–4, Sarajevo. F u k a r e k , P., 1941: Povijest otkrića i istraživanja munike ili (bor) smrča (Pinus heldreichii Christ.), G. Z. M., Sarajevo. Fukarek, P., 1941: Prvi prilog poznavanju munike ili smrča (Pinus heldreichii Christ. var. leucodermis), Šumarski list br. 8–9., Zagreb. Fukarek, P. i M. Vidaković, 1966: Nalaz prelazne ili hibridne svojte borova (Pinus nigradermis Fuk. et Vid.) na planini Prenju u Hercegovini, Naučno društvo Bosne i Hercegovine, Radovi sv. XXVIII, knj. 8, Sarajevo. Fukarek, P., 1966: Zajednica endemne munike na planini Prenju u Hercegovini, A. B. C., Vol. XXV, Zagreb. |