DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 12 <-- 12 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 Navedene jednoulazne volumne tablice s bonitetnim krivuljama za muniku, primijenjene su i u ovom radu, te su se pokazale dobrima. Neizravnane srednje visine, nanesene na temelju srednjih promjera po debljinskim stupnjevima, prikazane su na grafikonu 1., a pri svakoj krivulji visina naznačen je stvarni broj odjela. 7.2. Broj stabala munike Number of the whitebark pine trees Broj stabala iznad taksacijske granice od 5 cm po ha i debljinska struktura prikazani su u tablici 4., a u tablici Tablica 4. Debljinska struktura stabala munike Table 4 Diametar structure of the whitebark pine trees Odjel Debljinski stupanj (cm) – Diameter degree De 7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 partment Broj stabala (%) – Number of trees ČČ 42,2 29,3 13,0 5,1 3,6 2,9 1,8 1,0 0,7 -- 19 39,8 26,9 14,8 6,2 4,0 3,2 2,4 1,4 0,6 -- 22 26,7 16,6 16,9 13,0 7,2 7,0 5,9 3,1 2,0 0,7 0,6 23 34,6 21,8 11,5 6,9 5,9 4,7 4,2 3,8 2,6 2,0 1,4 26 36,3 24,5 12,1 7,2 5,9 4,7 3,5 2,7 1,8 0,8 0,3 122 14,9 9,5 8,0 10,2 7,7 9,8 8,5 10,8 5,0 3,5 2,1 129 31,3 24,6 17,7 15,6 5,8 2,5 1,2 0,5 0,2 0,3 0,2 131 31,7 19,4 13,5 8,2 7,6 5,8 2,4 2,2 2,1 2,0 1,6 134 13,2 14,0 9,3 10,4 8,9 8,7 6,7 7,7 5,4 5,0 4,1 136 19,3 20,1 11,3 8,6 8,1 6,8 5,2 5,4 2,8 3,7 3,6 Č 29,0 20,6 12,7 6,6 5,5 4,1 3,8 maju i preko 50 % površine odjela. Utjecaj naglo smanjenoga stupnja sklopa na smanjivanje broja stabala, na lošijim bonitetima je veći od utjecaja lošijih boniteta na povećanje broja stabala. Na lošijim bonitetima je i srednji promjer sastojina manji nego na boljima, pa bi i to trebalo utjecati na povećanje broja stabala. Međutim, naglo smanjivanje stupnja sklopa s opadanjem boniteta više utječe na smanjivanje broja stabala na lošijim bonitetima, nego što smanjivanje srednjeg promjera utječe na povećanje broja stabala na istim bonitetima. Iz podataka tablice 4. vidi se da krivulja debljinske strukture ima kosi oblik, zato što je najveći udio stabala u prvom debljinskom stupnju koji ima sredinu 7,5 cm, osim u dva slučaja koji se odnose na odjele 134 i 136, gdje je najveći udio stabala u drugom debljinskom stupnju, koji ima sredinu od 12,5 cm. Ako se u obzir uzme to da je broj stabalaca neposredno ispod taksacijske granice, prsnog promjera 0–5 cm, daleko veći od broja stabala u prvom (i drugom) debljinskom stupnju, onda se sa sigurnošću može zaključiti da raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima, ima kosi oblik. Međutim, u nekim slučajevima, kao što su odjeli 134 i 136, razvidna je težnja nastajanja tzv. druge kulminacije u višim debljinskim stupnjevima i to uglavnom oko debljinskih stupnjeva čije su sredine 22,5 i 42,5 cm, ali su slabo izraže 7. prikazani su i rezultati broja stabala po ha. Broj stabala varira u vrlo širokom intervalu i kreće se od 181 do 1.131 kom./ha, a prosječao iznosi 526 kom./ha. Tom broju stabala nisu pribrojena stabla listača i drugih četinjača. Iz rezultata je razvidno da se s opadanjem boniteta ne povećava broja stabala po ha. Unatoč tomu, broj stabala se smanjuje, a uzrok tomu je naglo smanjivanje stupnja sklopa od boljih ka lošijim bonitetima. Stupanj sklopa se naglo smanjuje s opadanjem boniteta zbog toga što je na lošijim bonitetima veći relativni udio čistih površina u obliku kamenitih blokova, koji nekad zauzi1,5 62,5 67,5 72,50,3 0,1 - Z0,5 0,2 - 0,2 0,1 - 0,6 -- 0,1 0,1 - 2,6 2,7 1,3 0,1 -- 2,0 0,8 - 3,1 0,9 0,5 2,2 1,2 0,8 1,2 0,5 77,5 >80 Svega Total --100,0 --100,0 --100,0 --100,0 --100,0 1,4 2,0 100,0 --100,0 -0,7 100,0 0,5 1,6 100,0 -0,9 100,0 0,4 100,0 Kom. po (ha) Per (ha) 1131 1122 443 446 708 181 401 265 322 429 526 ne. Sudeći prema tome, može se zaključiti da je u tim odjelima u tijeku međusobno visinsko razdvajanje stabala, odnosno nastajanje dviju etaža. Dobiveni rezultati debljinske strukture stabala postavljaju dvojbu je li kosa debljinska struktura stabala u šumama munike očekivana prirodna pojava. Ova pojava je očekivana, zato što se radi o potpuno prirodnim i negospodarenim sastojinama. Ovdje treba uzeti u obzir da su sastojine po površini relativno velike, odnosno najmanji odjel ima površinu 18 ha, a najveći 91 ha, te su u njima stabla munike zastupljena u većim ili manjim grupama odnosno skupinama. U pojedinačnim grupama stabla su podjednakih dimenzija, vrlo vjerojatno i starosti, a između grupa postoje znatnije razlike u dimenzijama i starosti, što upućuje na raznodobne satojine. Međutim, kada se promatra cijela sastojina, na većoj površini ili više sastojina zajedno, onda je posve logično što je broj tanjih stabala znatno veći od broja debljih stabala, odnosno što krivulja debljinske strukture stabala ima kosi oblik. Na grafikonu 2 data je prosječna debljinska struktura za sve odjele, s tim da je broj stabala preračunat na jedinicu površine, a kako se radi o velikoj obuhvaćenoj površini od 416 ha, očekivano je da krivulja debljinske strukture ima kosi oblik. |