DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2007 str. 10 <-- 10 --> PDF |
A. Meštrović: TAKSACIJSKI ELEMENTI KAO POKAZATELJI PROIZVODNOSTI ŠUMA MUNIKE Šumarski list br. 3–4, CXXXI (2007), 107-124 jurske starosti, s naglašenim kraškim oblicima reljefa. Na matičnoj podlozi tih stijena najčešće su zastupljena zemljišta na vapnencu i dolomitu, od kojih su na strmijim terenima najčešće zastupljene crnice, a na blažim padinama s manjim nagibima smeđa vapnenasta tla, dok su u podnožjima padina i u vrtačama zastupljena ilimerizirana tla. Naprijed spomenuto potvrđuju istraživanja koja je na Čvrsnici obavio M e š t r o v i ć (1998), pa smo stoga mišljenja da ponovno ispitivanje i analiza zemljišta nije nužno. 6.2. Obilježja klime – Climate features Valjanu analizu klime nije bilo moguće dati zbog nepostojanja meteoroloških podataka, jer na području planine Čvrsnice niti u njenoj blizini nema meteoroloških postaja. Klimatski uvjeti područja šuma munike na Čvrsnici su vrlo heterogeni i nalaze se na granici mediteranske i kontinentalne klime, gdje su zračna struja- VII. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results Sukladno postavljenim ciljevima, rezultati istraživanja podijeljeni su u šest cjelina. U prvoj su izneseni rezultati izmjerenih visina stabala i boniteta, u drugoj su cjelini izneseni rezultati broja stabala, u trećoj su izneseni rezultati volumena, u četvrtoj cjelini izneseni su rezultati volumnog prirasta sastojina, sukladno prvom cilju istraživanja. U petoj cjelini izneseni su rezultati međuovisnosti taksacijskih elemenata metodom višestruke regresijske analize između volumena i volumnog prirasta, kao zavisnih varijabli, te boniteta, stupnja sklo nja različita kako po jačini, tako i po dužini trajanja. Na temelju dostupnih podataka munika je u vezi temperature zraka vrlo plastična vrsta, ali nije plastična na vlagu zraka. Stoga munika prirodno pridolazi tamo gdje je indeks suhoće najmanje 50 ili više (M e š tr o v ić, 1998). Prema dostupnim podacima vidljiv je nepovoljan raspored oborina po godišnjim dobima, što se nepovoljno odražava na razvoj munike. 6.2.1. Vjetrovitost – Wind – blown area Područje šuma munike na Čvrsnici dosta je vjetrovito, a značajniji dominantni vjetar sjevernoga smjera puše intenzitetom učestalosti 43 %, dok vjetrovi južnoga smjera pušu intenzitetom učestalosti 20 % (Meš tr o vić , 1998). Ukupan broj dana u godini bez vjetra iznosi 25 %, a ukupan broj dana u godini s vjetrom iznosi 75 % (Meštrović, 1998). Utjecaj bure je od iznimne važnosti za uspijevanje munike na ovom području. I RASPRAVA O REZULTATIMA and discussion pa i srednjeg promjera kao nezavisnih varijabli sukladno drugom cilju istraživanja. U šestoj cjelini izneseni su rezultati broja prirodnog pomlatka sukladno trećem cilju istraživanja. 7.1. Visine stabala i bonitet Trees heights and site quality Za svaki odjel obavljen je izračun srednje visine stabala po debljinskim stupnjevima, a izračun srednjeg prsnog promjera obavljen je po istim debljinskim Grafikon 1. Visine stabala i granične krivulje boniteta za muniku Graph 1 Trees heighs and standing limit curves for the whitebark pine |