DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Nakon ovog kratkog posjeta krenuli smo autobusom preko Vojnića do Gvozda, gdje je privremeno smještena uprava Šumarije Topusko. Tu je priređena zakuska i obavljeni razgovori o djelatnosti UŠP Karlovac, radu Ogranka Šumarskog društva Karlovac i osnovnim podacima Šumarije Topusko. Kolega Oliver Vlainić predsjednik Šumarskog društva Ogranak Karlovac, najvećeg šumarskog ogranka u Hrvatskoj, predstavio je svoj ogranak koji broji 317 članova, većinom zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o., njih 247, a od toga 238 je zaposleno u Upravi šuma Podružnici Karlovac, dok je 9 članova iz drugih podružnica. Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac ima 14 članova, umirovljenika je 29, a preostalih 27 članova su iz raznih tvrtki i institucija. U ogranku ima 121 diplomirani inženjer šumarstva, među kojima su 2 doktora i 7 magistara šumarskih znanosti. Diplomiranih inženjera drvne tehnologije je 7, s time da je 1 magistar. Šumarskih tehničara ima najviše, ukupno 138 članova, dok je tehničara drvarske struke samo 2 člana. Od preostalih 49 članova 14 ima visoku, 16 višu i 19 srednju stručnu spremu. Muških članova ima 237 ( 75%), a ženskih 80 (25 %). Nakon toga je predsjednik u kratkim crtama iznio osobnu iskaznicu Uprave šuma podružnice Karlovac. To je jedna od 16 podružnica u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. U sjeverozapadnom dijelu je omeđena državnom granicom s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Sa sjevera i istoka omeđuje je UŠP Zagreb i Sisak, sa zapada UŠP Delnice i Ogulin, a s juga UŠP Gospić i dijelom Nacionalni park “Plitvička jezera”. Gospodari s državnim šumama na površini od 82 tisuće ha, dok raspolaže drvnom zalihom od 16 milijuna m3 godišnje s godišnjim prirastom od 470 tisuća m3 (5,7m3/ha) i etatom od 290 tisuća m3 (3,5 m3/ha). Šume i šumska zemljišta razdijeljene su na 44z gospodarske jedinice. Uz državne šume vodi brigu i o šumama drugih vlasnika na površini od 40 tisuća ha. Ima 1.130 km šumskih prometnica s otvorenošću od 12 m/ha. Uprava šuma Podružnica Karlovac putem 14 šumarija gospodari šumama koje se nalaze većim dijelom na području Karlovačke, manjim dijelom u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te neznatno u Gradu Zagrebu i Ličko-Senjskoj županiji. Šume većinom pripadaju regularnim, a samo manjim dijelom prebornim sastojinama u južnom dijelu podružnice. U poslovanju podružnice sudjeluju i 1 radna jedinica transporta i mehanizacije, 2 odmarališta na moru (Selce i Sv. Filip i Jakov) i 1 lovačka kuća (Muljava) obnovljena u 11. mjesecu 2006. godine. Zatim nam je upravitelj Šumarije Topusko Željko Šimunović dipl. ing. dao osnovne podatke o Šumariji Topusko, koja još uvijek osjeća posljedice domovinskog rata. Površina šumarije iznosi 7320 ha, drvna masa 1,980.000 m3 prirast 43.500 m3 i etat 35.000 m3 (17 % hrasta, 65 % bukve i 8 % kestena i OTL). Ukupno je 26 zaposlenih, od toga 10 proizvodnih radnika te 4 inženje ra šumarstva. Predviđen je posjet jednoj od tri gospodarskih jedinica – Topličke kose. Nakon kraćeg zadržavanja i razgovora uputili smo se kroz Topusko do odredišta u Topličkim kosama, gdje nam je upravitelj predstavio zahvate na obnovi šuma (sl. 4). Gospodarska jedinica Topličke kose površine od 690 ha nalazila se u okupiranoj zoni i u njoj nisu od 1993. godine obavljani nikakvi radovi. U svrhu obnove šume ograđeno je 138 ha površine, gdje je obavljena sjetva žira omaškom. Utrošeno je 80 tona žira hrasta lužnjaka ili 600 kg po hektaru. Žir je dopremljen s područja Jastrebarskog, Draganića, Čazme i drugih šumarija. Ovaj zahvat će pratiti i drugi potrebni uzgojni radovi (sječa graba i drugih vrsta koje ometaju rast mladih biljaka hrasta, sl. 5). Zainteresiranost izletnika bila je tako velika, da je upravitelj jedva stigao odgovarati na sva pitanja i primjedbe. Njegov optimistički stav nas je ipak uvjerio da se može očekivati uspješnost ovog zahvata. Šteta što je to u šumarstvu tako, da mi nećemo vidjeti konačni ishod, ali da nije bilo ambicioznih šumara ne bi naše šume danas tako izgledale. Nakon obilaska radilišta uputili smo se dalje autobusom u obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Petrove gore, koje nam je opširno predstavila elokventna inženjerka Ines Paunović. O izboru Petra Svačića za hrvatskog kralja, pohodu Ugarskog kralja Kolomana na Hrvatsku, bitci na planini Gvozdu 1097. godine te pogibiji Petra Svačića po kojemu je Petrova gora dobila ime, zatim o nagodbi Kolomana s hrvatskim velikašima (Pacta conventa – 1102 godine), krunisanju Kolomana u Biogradu za hr |