DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 96 <-- 96 --> PDF |
IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA EKSKURZIJA HSD - OGRANAK ZAGREB NA PODRUČJE KARLOVCA Zbog niza objektivnih okolnosti dugo planirani dvodnevni izlet u Našice nije se mogao ostvariti u jesenskom razdoblju, već je odgođen za duže ljepše proljetne dane, pa je umjesto toga predložen i dogovoren zamjenski izlet na Karlovačko područje, što se pokazalo dobrom odlukom. Dana 30. studenoga u 8 sati krenuli smo autobusom Šumarskog fakulteta za Karlovac. Programom je predviđen posjet Drvnoj industriji Karlovac, Šumariji Topusko, obilazak zanimljivosti Petrove gore, sa završnim pregledom Turističkog centra, domjenkom u Lovačkom domu Muljava. Već u 9 sati bili smo na ulaznom prostoru drvne industrije, gdje su nas dočekali naši domaćini Oliver V l a i n ić dipl. ing., djelatnik UŠP Karlovac, dopredsjednik HŠD-a i predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva – Ogranak Karlovac i Ines Paunović dipl. ing., zadužena za turističku djelatnost u UŠP Karlovac, te od Drvne industrije Ivo M i lić dipl. ing. savjetnik uprave (sl. 1). Uvrštenje posjeta drvnoj industriji u programu izleta obradovao je naše kolege drvno-prerađivačkog smjera, kao i mnoge šumare koji su dio svog radnog vijeka proveli na poslovima prerade drva. Poznato je da tko jednom osjeti “miris piljevine” teško to zaboravlja. Tako smo sa zanimanjem pregledavali proizvodne prostore drvne industrije izgrađene u prošlom stoljeću po ti- pičnom modelu drvne industrije tog vremena. Ipak ova drvna industrija nije doživjela tragičnu sudbinu mnogih pogona koji su prestali s radom (sl. 2 i 3). Kolega Milić nam je predstavio sadašnju proizvodnju, od skladišta oblovine gdje još uvijek stoji veliki kran za sortiranje trupaca i opskrbu pilane (koja ima Linck-ov gater i originalnu Brentu), do finalne proizvodnje, koja je svoje opredjeljenje našla u proizvodnji raznih vrsta parketa. Oko 20 000 m3 oblovine hrasta i bukve, plus znatne količine kupljenih friza su sirovina na temelju koje je uposleno 240 radnika. Uz nešto malo piljene građe za izvoz, proizvodi se oko 400 000 m2 raznih parketa (klasični, lam, lamel i dvoslojni). Proizvodnja parketa modernom opremom, vješte ruke radnika te kvaliteta proizvoda, ostavile su dobar dojam kod nas posjetitelja, a i zadovoljstvo što je ova nama dobro poznata proizvodnja uspjela preživjeti teška vremena kroz koja je prošla cijela drvna industrija u posljednjem razdoblju. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Nakon ovog kratkog posjeta krenuli smo autobusom preko Vojnića do Gvozda, gdje je privremeno smještena uprava Šumarije Topusko. Tu je priređena zakuska i obavljeni razgovori o djelatnosti UŠP Karlovac, radu Ogranka Šumarskog društva Karlovac i osnovnim podacima Šumarije Topusko. Kolega Oliver Vlainić predsjednik Šumarskog društva Ogranak Karlovac, najvećeg šumarskog ogranka u Hrvatskoj, predstavio je svoj ogranak koji broji 317 članova, većinom zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o., njih 247, a od toga 238 je zaposleno u Upravi šuma Podružnici Karlovac, dok je 9 članova iz drugih podružnica. Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac ima 14 članova, umirovljenika je 29, a preostalih 27 članova su iz raznih tvrtki i institucija. U ogranku ima 121 diplomirani inženjer šumarstva, među kojima su 2 doktora i 7 magistara šumarskih znanosti. Diplomiranih inženjera drvne tehnologije je 7, s time da je 1 magistar. Šumarskih tehničara ima najviše, ukupno 138 članova, dok je tehničara drvarske struke samo 2 člana. Od preostalih 49 članova 14 ima visoku, 16 višu i 19 srednju stručnu spremu. Muških članova ima 237 ( 75%), a ženskih 80 (25 %). Nakon toga je predsjednik u kratkim crtama iznio osobnu iskaznicu Uprave šuma podružnice Karlovac. To je jedna od 16 podružnica u sklopu Hrvatskih šuma d.o.o. U sjeverozapadnom dijelu je omeđena državnom granicom s Republikom Bosnom i Hercegovinom. Sa sjevera i istoka omeđuje je UŠP Zagreb i Sisak, sa zapada UŠP Delnice i Ogulin, a s juga UŠP Gospić i dijelom Nacionalni park “Plitvička jezera”. Gospodari s državnim šumama na površini od 82 tisuće ha, dok raspolaže drvnom zalihom od 16 milijuna m3 godišnje s godišnjim prirastom od 470 tisuća m3 (5,7m3/ha) i etatom od 290 tisuća m3 (3,5 m3/ha). Šume i šumska zemljišta razdijeljene su na 44z gospodarske jedinice. Uz državne šume vodi brigu i o šumama drugih vlasnika na površini od 40 tisuća ha. Ima 1.130 km šumskih prometnica s otvorenošću od 12 m/ha. Uprava šuma Podružnica Karlovac putem 14 šumarija gospodari šumama koje se nalaze većim dijelom na području Karlovačke, manjim dijelom u Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji te neznatno u Gradu Zagrebu i Ličko-Senjskoj županiji. Šume većinom pripadaju regularnim, a samo manjim dijelom prebornim sastojinama u južnom dijelu podružnice. U poslovanju podružnice sudjeluju i 1 radna jedinica transporta i mehanizacije, 2 odmarališta na moru (Selce i Sv. Filip i Jakov) i 1 lovačka kuća (Muljava) obnovljena u 11. mjesecu 2006. godine. Zatim nam je upravitelj Šumarije Topusko Željko Šimunović dipl. ing. dao osnovne podatke o Šumariji Topusko, koja još uvijek osjeća posljedice domovinskog rata. Površina šumarije iznosi 7320 ha, drvna masa 1,980.000 m3 prirast 43.500 m3 i etat 35.000 m3 (17 % hrasta, 65 % bukve i 8 % kestena i OTL). Ukupno je 26 zaposlenih, od toga 10 proizvodnih radnika te 4 inženje ra šumarstva. Predviđen je posjet jednoj od tri gospodarskih jedinica – Topličke kose. Nakon kraćeg zadržavanja i razgovora uputili smo se kroz Topusko do odredišta u Topličkim kosama, gdje nam je upravitelj predstavio zahvate na obnovi šuma (sl. 4). Gospodarska jedinica Topličke kose površine od 690 ha nalazila se u okupiranoj zoni i u njoj nisu od 1993. godine obavljani nikakvi radovi. U svrhu obnove šume ograđeno je 138 ha površine, gdje je obavljena sjetva žira omaškom. Utrošeno je 80 tona žira hrasta lužnjaka ili 600 kg po hektaru. Žir je dopremljen s područja Jastrebarskog, Draganića, Čazme i drugih šumarija. Ovaj zahvat će pratiti i drugi potrebni uzgojni radovi (sječa graba i drugih vrsta koje ometaju rast mladih biljaka hrasta, sl. 5). Zainteresiranost izletnika bila je tako velika, da je upravitelj jedva stigao odgovarati na sva pitanja i primjedbe. Njegov optimistički stav nas je ipak uvjerio da se može očekivati uspješnost ovog zahvata. Šteta što je to u šumarstvu tako, da mi nećemo vidjeti konačni ishod, ali da nije bilo ambicioznih šumara ne bi naše šume danas tako izgledale. Nakon obilaska radilišta uputili smo se dalje autobusom u obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti Petrove gore, koje nam je opširno predstavila elokventna inženjerka Ines Paunović. O izboru Petra Svačića za hrvatskog kralja, pohodu Ugarskog kralja Kolomana na Hrvatsku, bitci na planini Gvozdu 1097. godine te pogibiji Petra Svačića po kojemu je Petrova gora dobila ime, zatim o nagodbi Kolomana s hrvatskim velikašima (Pacta conventa – 1102 godine), krunisanju Kolomana u Biogradu za hr |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 98 <-- 98 --> PDF |
vatskog kralja, saznali smo više nego što smo učili u školi. Pogibija Petra Svačića nadahnula je mnoge autore kao na primjer slikara Otona Ivekovića i spisatelja Josipa Horvata. Karlovački šumari su znali ocijeniti vrijednost ovih povijesnih zbivanja, te su obilježili spomenikom mjesto gdje se pretpostavlja da je poginuo Petar Svačić (Kraljev grob 2006. g., sl. 6). Na Petrovoj gori se nalaze ostaci Pavlinskog samostana iz 13. stoljeća, a iz novije povijesti Petrova gora je poznata po zbivanjima iz II. svjetskog rata (Partizanska bolnica i Spomenik posvećen partizanskoj borbi koji se gradio od 1978 – 1981. g). Magla koja se počela spuštati malo je omela kompletan program obilaska. Petrova gora je poznata i kao lovno područje. Tu je još 1947. g. osnovano lovište na teritoriju šumarija Vojnić, Gvozd i Topusko, s površinom od 10.800 ha i ograđenim dijelom od 1800 ha. O tome nas je detaljno informirao također umirovljeni kolega Mladen Špi g e l s k i dipl. ing., koji je specijalno pozvan od organizatora da upotpuni ovaj sadržajni program. Pričao nam je mnoge interesantne stvari, kako to već lovci znaju. Posebno je zanimljiv detalj o odstrelu vepra od 306 kg, što je pažljivo slušao njegov sugovornik kolega Alojzije F rkov i ć , koji je malo sumnjičav kad se radi o “velikim brojevima” (sl. 7). Završni dio našeg izleta odvijao se u prekrasno obnovljenom lovačkom domu Muljava, gdje nas je dočekao voditelj UŠP Karlovac Zoran Sabljarić dipl. ing. Tu su uz zakusku izmijenjene zdravice i uručeni sitni pokloni za domaćine (vino, knjige i šestinski kišobran za simpatičnu kolegicu, sl. 8 i 9). Ugodni razgovori upotpunili su ovaj kratki ali po sadržaju bogati izlet, koji su oplemenili domaćini dobrom organizacijom i velikom gostoljubivošću, na čemu im zahvaljujemo kao i našem Šumarskom fakultetu na ustupljenom autobusu. Frane Grospić |