DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 91 <-- 91 --> PDF |
posljednjih poglavlja knjige posvećuju životu i radu pok. Jurja Legca i danas počasnom članu Društva Franji Veziliću. Kako ovako intenzivan i vrijedan rad Društva nije mogao ostati nezamijećen u stručnoj literaturi i tiskovinama, kroz posljednja dva poglavlja Lovstvo na Rabu kroz stranice Lovačkog vjesnika (12) i Lovstvo na Rabu kroz stranice dnevnog tiska (13), autori s dozom kritičnosti naglašavaju kako su “na žalost mnogi autori, ne poznavajući pravu problematiku lovstva, a vođeni samo postulatom da cilj opravdava sredstvo” pisali senzacionalistički i ne malo puta na uštrb samih lovaca i Društva kao cjeline. To se posebno odnosi na pisanje riječkog dnevnika “Novi list” u vezi trovanja bjeloglavih supova i pojavljivanja čaglja 2004. i 2005.g. Nakladnik knjige je Lovačko društvo “Kunić” Rab, glavni urednik Franjo Vezilić, urednika potpisuje Ro- STRANE VRSTE DRVEĆA man Rosavec, a recenzenta Alojzije Frković. Jezičnu lekturu i korekturu obavila je Zrinka F r k o v i ć , a grafičko oblikovanje, pripremu i tisak zagrebački Durieux d.o.o. Manji broj objavljenih fotografija snimili su Željko Španjol i Goran Novotny, dok je većina preuzeta iz Foto-arhiva Društva, odnosno HLS-a. Desetak uspjelih crteža divljači izradio je specijalno za ovo izdanje crtač animalist Ivica H o d a k . Tragajući ustrajno za minulim, gotovo stoljeće dugim povijesnom razdobljem organiziranog rapskog lovstva, valja zaključiti da su autori marom i nadahnućem autentičnih istraživača iznijeli na svjetlo dana pregršt zaboravljenih činjenica i podataka, što je najveća vrijednost ove spomen- knjige. Neka s istim žarom prionu radu na novoj knjizi Šumarstvo otoka Raba. Alojzije Frković EUKALIPTUSI Domovina eukaliptusa (porodica Myrtaceae) je Australija i susjedno otočje. Danas ove biljke naseljavaju područja tropskog i suptropskog podneblja, rubne zemlje Sredozemlja i Crnog mora. Računa se da je poznato preko 300 vrsta i mnogo podvrsta ovih visokih i po mnogo čemu jedinstvenih vrsta drveća. Eukaliptusi se ističu vrlo brzim rastom, jakom izbojnom snagom i kratkom ophodnjom. Neke vrste na dan narastu 2 centimetra! Većini vrsta drvo je osobito tvrdo i koristi se u mnoge svrhe. Eukaliptusove šume brzo se obnavljaju, često nastaju prave prašume od mnoštva izraslih primjeraka iz sjemena. U njima je moguće intenzivno gospodarenje. Drveće se ističe velikom visinom (preko 40, ali do 70 i do 150 metara) i velikom drvnom masom, po kojoj više nego tri puta premašuje bilo koje europsko šumsko drveće. Drvo se ističe mnogim osobitim tehničkim i biološkim osobinama, po kojima nadmašuje bilo koju drugu vrstu drveća. Ono je tvrdo i teško, raznih je boja. Kora mu je glatka, sjajna i u starijih primjeraka ljušti se uzdužno u obliku dugih traka, koje često vise sa stabala. Kod velikog broja vrsta listovi su duguljasti i srpasto zavinuti, vise s grana, mirišljivi zimzeleni, kožasti i glatke, sjajne površine. Mnoge vrste imaju polimorfne listove, tako da se značajno razlikuju mlada i starija stabla. Mlado lišće je ovalno i često pri osnovi obuhvaća stabljiku. Slika 1. Šuma č„.„po„„Č,„:o.o,;c:?Č |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Slika 2. Suhi plodovi, Urubamba Eukaliptusi se danas osim u šumarstvu koriste i za suzbijanje klizišta i učvršćivanje tla, jer im je korijenje snažno i najviše raste u širinu. U odnosu na osobine tla imaju neznatne zahtjeve. Koriste se i za isušivanje vlažnih staništa. Nerijetko su drvoredi eukaliptusa element hortikulture, ali i dobra zaštita od jakih vjetrova. Eukaliptusi imaju tek jednu slabu točku: većina vrsta nije otporna na niske temperature, a i ovako gusti šumski sklopovi skloni su požarima koje se vrlo teško gasi. Slika 3. List okruglastog eukaliptusa, Brazil, Rio de Janeiro Slika 4. Stara debla eukaliptusa, Peru Zbog svih ovih i drugih korisnih svojstava eukaliptuse su mnogi nazvali “čudom šumarstva”. U Hrvatskoj ćemo primjerke starijih stabala eukaliptusa naći sporadično na više mjesta uz jadransku obalu, kao i na nekoliko naših otoka. Samo kao primjer navodim velika stabla okruglastog eukaliptusa u Lumbardi na otoku Korčuli. Sigurno se sjećaju čitatelji velikih, zastrašujućih i dugotrajnih požara u Portugalu u ljeto 2005. godine. Bilo ih je i u Španjolskoj i u južnoj Francuskoj. U najvećem broju slučajeva gorjele su šume eukaliptusa. U Portugalu velike površine prekrivaju eukaliptusove šumske sastojine različitih uzrasta i uglavnom jedne vrste. Stabla dosežu velike promjere, a mnogo šuma se ističe velikom gustoćom stabala i niskog raslinja. Osobito česta vrsta diljem Perua, Brazila i Bolivije, ali i Meksika i Središnje Amerike je okruglasti eukaliptus (Eucalyptus globulus LABILL.), koji je svoj naziv dobio po okruglastom poklopcu kojim su pokriveni cvjetovi prije nego što se do kraja razviju. Cvjetovi su mali, bijeli, skupljeni po više njih u čuperke. Medonosni su. Lišće pri osnovi obuhvaća stabljiku i imaju ga samo mladi još nedovoljno razvijeni primjer ci. Po toj plavkasto zelenoj boji lišća u okolišu ga se |