DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 89 <-- 89 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI LOVSTVO OTOKA RABA Tragajući ustrajno za prošlošću šumarstva i lovstva svog rodnog otoka, šumarnici doc. dr. sc. Željko Španjol sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vlatko S k o r u p , dipl. ing. šum., um. savjetnik Direkcije “Hrvatskih šuma”, podariše nam knjigu Lovstvo otoka Raba (Rab 2007), otevši zaboravu više od stoljeća stare podatke i povijesne činjenice o lovnoj aktivnosti otoka. Iako organizirano lovstvo na tom najšumovitijem kvarnerskom otoku datira još s kraja 19. st., neposredan povod izdavanju knjige bila je okrugla obljetnica – 75 godina rada i djelovanja Lovačkog društva “Kunić” Rab (LD). To je društvo svoju prvu osnivačku skupštinu, nakon potvrde Pravila društva od Kr. banske uprave Savske banovine, održalo 19. listopada 1931. Od tog prvog dana pa sve do danas, društvo je uspjelo sačuvati svu građu zahvaljujući dvojici lovačkih “znalaca i vizionara”, pok. Jurju Legcu (1905–1988) i danas počasnom članu društva, ujedno i glavnom uredniku knjige, čilom osamdesetogodišnjaku Franji Veziliću (r. 1927), koji je ne samo sačuvao nego i kronološki i tematski sredio sav arhiv društva na kojemu se temelji publikacija. Knjiga je obima 356 stranica i razdijeljena uz uvodne riječi predsjednika LD-a Marijana Devčića i gradonačelnika Raba Željka Barčića, prof., u 13 poglavlja. Ističući činjenicu da otok Rab s pripadajućim mu manjim otocima i otočićima ima izuzetno povoljne ne uvjete za razvoj biljnog i životinjskog svijeta, autori i u Uvodu (1) zaključuju da ne čudi stoga što u povijesti lova na otoku bilježe više od stoljeća stare podatke o lovnoj aktivnosti. “To je i rezultiralo organiziranjem lovaca u asocijacije, kako bi mogli djelovati na dobrobit životinjskog svijeta, ali – i hedonističkih pobuda”. Osnovne značajke otoka Raba (2) sažetak je opsežne knjige prvog autora Prirodna obilježja Raba (Rab/Zagreb 1995), pa ga ne treba posebno komentirati. Povijest lovstva otoka Raba treći je najopsežniji, najvrijedniji i najvjerodostojniji dio knjige, u kojemu je svaki iznijeti podatak podvrgnut provjeri u izvorima, nikad prepušten improvizaciji. To više nije slikovnica, tu se povijest ne piše po sjećanjima već po faktima, istakao je na predstavljanju knjige recenzent Alojzije F r k o vi ć. U potpoglavlju Prvi počeci iznesen je podatak iz jednog od putopisnih djela Bečanina Camilla Morgana “Die Insel Arbe, ihre Jagd und ihr Wild” iz 1909. g., iz kojega proizlazi da je na Rabu djelovao Lovački klub za autorova prvog boravka na otoku 1889. g. Kao svojevrstan preteča lovnog turizma Lovački je klub ne samo organizirao lovove za strance (kako na otoku tako i u kopnenom zaleđu) nego je vršio naseljavanja raznim vrstama divljači, boreći se ustrajno protiv zamkara i zvjerokradica koji su zaprijetili nestanku izvorne kamenjarke. Klub je djelovao sve tamo do kraja dvadesetih godina prošlog stoljeća, točnije do donošenja Zakona o lovu iz 1931., kada je došlo do osnivanja sadašnjeg LD-a. Posebno je obrađeno razdoblje djelovanje LD-a do početka Drugog svjetskog rata, kada travnja 1941. g. “zbog okupacije Italije prestaje rad Društva” (a arhiv biva pomno sakriven), a posebno njegova obnova od 1945. do sadašnjeg djelovanja u samostalnoj i priznatoj RH. Na ukupno 120 (34 %) stranica knjige za razdoblje od 1931. do 2006. g. u detalje č 1. S predstavljanja knjige Lovstvo otoka Raba u gradu Rabu 27. prosinca 2006. Slijeva: Vlatko Skorup, Željko Barčić, Slika 2. Sa svečanosti p,Č„„ČČ:.,o„.,., Marijan Devćić, Željko Španjol i Alojzije Frković vijećnici Raba (Foto: R. Jurić) (Foto: R. Jurić) |