DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Društvo je radilo na općem prosvjećivanju i na organizaciji tečajeva za stažiste. Tako je u vremenu od 1951. do 1981. godine kroz tečajeve prošlo 3483 polaznika. Više tečajeva organizirano je i poslije Domovinskog rata. Godine 1925. na inicijativu Društva održana je glavna skupština, na kojoj su se okupili predstavnici MEĐUNARODNA SURADNJA svih lovačkih društava, te izabrana uprava “Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije”. Prvi predsjednik bio je dr. Milovan Z o r i či ć , a tajnik je bio naš istaknuti šumar i pisac lovačke literature inž. Ivo Č e o v i ć , obojica članovi Društva. Nakon toga “Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva” prestaje biti službeni predstavnik hrvatskih lovaca, ali je i dalje aktivno na svim područjima vezanim za unapređenje lovstva. Krajem 80-ih broj članova iznosio je oko 1600, a sada taj broj iznosi oko 600 članova. Članovi se sastaju u prostorijama Društva u Gajevoj ulici broj 6, gdje im je na raspolaganju bogata lovačka literatura i sredstva informiranja. Mnogi šumari godinama su davali velik doprinos radu Društva, a i danas su mnogi inženjeri i tehničari šumarstva članovi Društva. U Upravnom odboru su trojica šumara, a dopredsjednik društva je Slavko Ho r v a t in o vi ć dipl. ing. šumarstva. Svečanom obilježavanju 125. obljetnice nisu nazočili predstavnici “Hrvatskog lovačkog saveza” zbog nesuglasica koje proizlaze iz zahtjeva HLS-a da se Društvo za gajenje lova i ribarstva učlani u HLS preko Županijskog lovačkog saveza, a ne izravno. Društvo opravdano smatra, da glede povijesne uloge, osnivačke zasluge, te dosadašnje prakse, zaslužuje izravno učlanjenje, jer djelovanje Društva nije vezano samo za jednu županiju. Povijesna uloga, program rada, ciljevi u promicanju lovstva, kao i činjenica da Društvo nema svoje lovište, izdvajaju ga i čine različitim od uobičajenih lovačkih udruga. Ovakvi odnosi ne mogu biti na dobrobit hrvatskog lovstva i bacaju sjenu na ovaj vrijedni jubilej, kojim bi se svi zajedno trebali ponositi. Frane Grospić NASTAVNA I ZNANSTVENA SURADNJA ZAGREBAČKOG I SARAJEVSKOG ŠUMARSKOG FAKULTETA S obzirom na fitogeografske veze hrvatskih i bosansko- hercegovačkih šuma nameće se potreba suradnje šumara dviju susjednih zemalja u stručnom, znanstvenom i obrazovnom sustavu. U posljednjem desetljeću bilo je dosta zajedničkih susreta naših šumara. Isto tako nastavnici Šumarskog fakulteta iz Zagreba sudionici su u izvođenju nastave na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, u povjerenstvima za magistarske i doktorske radove, te u drugim povjerenstvima koji se tiču znanstveno- nastavne djelatnosti. U posljednje vrijeme planiraju se zajednički oblici suradnje. Oba su fakulteta 2003. godine sklopila sporazum o zajedničkoj suradnji. Na osnovi toga sporazuma, suvremenih potreba u nas i stremljenja u modrenom svijetu, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milan G l a v a š izra |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 86 <-- 86 --> PDF |
dio je program za posjet kolega iz Sarajeva. Na poziv dekana Šumarskog fakulteta u Zagrebu, gospodina prof. dr. sc. Joze Franjića, u Zagrebu su u vremenu od 20–23. studenog 2006. godine boravili doc. dr. sc. Mirza D a u t b a ši ć , predstojnik Katedre za zaštitu šuma i urbanog zelenila i iz istoga Zavoda dr. sc. Tarik Treštić, prodekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu. U trodnevnom zajedničkom susretu u Zagrebu aktivnosti su bile usmjerene na nastavne, gospodarske, znanstvene i publicističke potrebe o čemu izvješćujemo u daljnjem tekstu. Prvog dana boravka, 21. 11. 2006. godine, nakon kraćeg sastanka u prostorijama Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, doc. dr. sc. Mirza Dautbašić održao je predavanje za studente, nastavnike Fakulteta, istraživače Šumarskog instituta u Jastrebarskom i zainteresirane zaposlenike “Hrvatskih šuma”. Tema predavanja bila je: “Lisni mineri i njihova potencijalna prijetnja biljnim zajednicama”. Doc. dr. sc. Mirza Dautbašić je, u predavanju koje je trajalo dva sata, upoznao prisutne s osnovnim pojmovima i simptomima prisutnosti ovih štetnika, rezultatima dosadašnjih istraživanja, najznačajnijim predstavnicima ove skupine kukaca i mjerama kontrole i suzbijanja. Predavanje je bilo sadržajno, razumljivo i kvalitetno, i sudeći prema aplauzu slušatelja vrlo uspješno. Nakon predavanja uslijedio je obilazak prostorija Zavoda i kratko druženje i razmjena informacija sa zaposlenicima ovog dijela Fakulteta. Zatim su isti posjetili i preostale prostore novog kompleksa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i uvjerili se u visoke smještajne kvalitete novog prostora, koji će nesumnjivo biti najmoderniji prostor ove namjene u Europi. Ručak i nastavak razgovora o budućoj suradnji oba fakulteta i njihovih organizacijskih dijelova uslijedili su u Dotršćini u neposrednoj blizini zagrebačkog parka Maksimir. Radnom sastanku bili su nazočni dekan Fakulteta prof. dr. sc. Jozo Franjić, prodekan za nastavu doc. dr. sc. Milan O r š a n i ć , predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje prof. dr. sc. Milan Glavaš i članovi Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje doc. dr. sc. Josip Ma rg a l e ti ć i doc. dr. sc. Danko Diminić. U razgovoru smo se dotakli važnih tema funkcioniranja dva fakulteta u novim okolnostima karakterističnim po reformskim procesima u visokom obrazovanju. Dekan fakulteta sa svojim suradnicima ponudio je punu podršku u savladavanju aktualnih problema u odvijanju nastavnog procesa i istraživanja na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Naglašena je potreba daljnjeg unapređenja naših odnosa, regionalnog povezivanja, kroz istraživačke programe i zajednički nastup u publiciranju postignutih rezultata. Sugerirano je također da se obnove stručne posjete studenata i nastavnika sarajevskog fakulteta nizinskim šumama Hrvatske. Drugog dana boravka upriličena je posjeta Šumarskom institutu u Jastrebarskom – Odjelu za zaštitu šuma i lovstva. Boravak na ovoj instituciji posvećen je funkcioniranju monitoringa štetnih agenasa u šumarstvu i iskustvima osoblja Instituta u obavljanju poslova dijagnozno-prognozne službe. Nakon srdačne dobrodošlice s poslovima Instituta i organizacijskom strukturom ove ustanove upoznao nas je dr. sc. Milan Perek , voditelj Odjela za Zaštitu šuma i lovstvo. Institut n u Jastrebarskom je nedavno proslavio 30 godina postojanja. Ovaj podatak jasno govori o ustanovi i iskustvu zaposlenika na obavljanju stručnih poslova u oblasti šumarstva. Nakon uvodnog dijela izlaganja, kolege s Odjela predstavili su osnovne zadatke kojima se bave u i su o sklopu istraživanja aa i pružanja stručnih usluga. Dobar j i dio poslova Instituta financiraju “Hrvatske šume”. Međutim, prema novim zakonskim propisima, Institut je naveden kao ustanova za pružanje specijalističkih usluga u oblasti zaštite biljaka, što je osnova za njegovo daljnje jačanje i financiranje na državnoj razini. S problematikom praćenja, prognoze i suzbijanja gubara upoznao nas je mr. sc. Boris L io v i ć. Istaknuti su neki praktični problemi u prikupljanju informacija o štetnicima koje je potrebno imati u vidu i pri skoroj organizaciji monitoringa štetnika u Bosni i Hercegovini. O mrazovcima, značajnim štetnicima hrastovih šuma, govorila je mr. sc. Dinka Matošević. Bilo je govora i o hrastovoj pepelnici, pratećem problemu obnove hrastovih šuma nakon šteta od kukaca od defolijatora. Odjel za zaštitu šuma i lovstvo realizira i nekoliko projekata iz oblasti zaštite šuma i urbanog zelenila među kojima su istraživanje zdravstvenog stanja sastojine pitomog kestena, divljeg kestena i johe. Zadatke na svojim projektima predstavili su mr. sc. Sanja Novak- Agbaba i mr. sc. Miljenko Županić. U diskusiji po pojedinim tematskim cjelinama uzeli su učešće i prof. dr. sc. Milan Glavaš i izv. prof. dr. sc. Boris H r a š o vec. Nakon radnog sastanka upriličen je obilazak Odjela i upoznavanje s ostalim zaposlenicima ovog organizacijskog dijela Instituta, a potom ručak u obližnjem restoranu gdje su nastavljeni razgovori o pravcima i mogućnostima buduće suradnje. Trećeg dana boravka posjetili smo “Hrvatske šume”, Odjel za ekologiju, gdje smo srdačno primljeni od mr. sc. Petra J u r j e v i ća , voditelja ovog odjela. Tijekom ove posjete naglašeni su praktični problemi u kontroli suzbijanja uzročnika bolesti i štetnika u šumama, nabavka fitofarmaceutskih preparata, problemi gašenja požara i dr. Istog dana posjetili smo i Hrvatsko šumarsko društvo i uredništvo časopisa “Šumarski list”, u čijim smo prostorijama nastavili naše razgovore. S povijesti i aktualnom problematikom funkcioniranja Društva upoznao nas je tajnik, dipl. ing. šumarstva Damir Delač. Razgovor je bio iznimno zanimljiv i ponudio je mnogo korisnih informacija za una |