DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Društvo je radilo na općem prosvjećivanju i na organizaciji tečajeva za stažiste. Tako je u vremenu od 1951. do 1981. godine kroz tečajeve prošlo 3483 polaznika. Više tečajeva organizirano je i poslije Domovinskog rata. Godine 1925. na inicijativu Društva održana je glavna skupština, na kojoj su se okupili predstavnici MEĐUNARODNA SURADNJA svih lovačkih društava, te izabrana uprava “Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije”. Prvi predsjednik bio je dr. Milovan Z o r i či ć , a tajnik je bio naš istaknuti šumar i pisac lovačke literature inž. Ivo Č e o v i ć , obojica članovi Društva. Nakon toga “Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva” prestaje biti službeni predstavnik hrvatskih lovaca, ali je i dalje aktivno na svim područjima vezanim za unapređenje lovstva. Krajem 80-ih broj članova iznosio je oko 1600, a sada taj broj iznosi oko 600 članova. Članovi se sastaju u prostorijama Društva u Gajevoj ulici broj 6, gdje im je na raspolaganju bogata lovačka literatura i sredstva informiranja. Mnogi šumari godinama su davali velik doprinos radu Društva, a i danas su mnogi inženjeri i tehničari šumarstva članovi Društva. U Upravnom odboru su trojica šumara, a dopredsjednik društva je Slavko Ho r v a t in o vi ć dipl. ing. šumarstva. Svečanom obilježavanju 125. obljetnice nisu nazočili predstavnici “Hrvatskog lovačkog saveza” zbog nesuglasica koje proizlaze iz zahtjeva HLS-a da se Društvo za gajenje lova i ribarstva učlani u HLS preko Županijskog lovačkog saveza, a ne izravno. Društvo opravdano smatra, da glede povijesne uloge, osnivačke zasluge, te dosadašnje prakse, zaslužuje izravno učlanjenje, jer djelovanje Društva nije vezano samo za jednu županiju. Povijesna uloga, program rada, ciljevi u promicanju lovstva, kao i činjenica da Društvo nema svoje lovište, izdvajaju ga i čine različitim od uobičajenih lovačkih udruga. Ovakvi odnosi ne mogu biti na dobrobit hrvatskog lovstva i bacaju sjenu na ovaj vrijedni jubilej, kojim bi se svi zajedno trebali ponositi. Frane Grospić NASTAVNA I ZNANSTVENA SURADNJA ZAGREBAČKOG I SARAJEVSKOG ŠUMARSKOG FAKULTETA S obzirom na fitogeografske veze hrvatskih i bosansko- hercegovačkih šuma nameće se potreba suradnje šumara dviju susjednih zemalja u stručnom, znanstvenom i obrazovnom sustavu. U posljednjem desetljeću bilo je dosta zajedničkih susreta naših šumara. Isto tako nastavnici Šumarskog fakulteta iz Zagreba sudionici su u izvođenju nastave na Šumarskom fakultetu u Sarajevu, u povjerenstvima za magistarske i doktorske radove, te u drugim povjerenstvima koji se tiču znanstveno- nastavne djelatnosti. U posljednje vrijeme planiraju se zajednički oblici suradnje. Oba su fakulteta 2003. godine sklopila sporazum o zajedničkoj suradnji. Na osnovi toga sporazuma, suvremenih potreba u nas i stremljenja u modrenom svijetu, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Milan G l a v a š izra |