DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 77     <-- 77 -->        PDF

ZAŠTITA PRIRODE


GUGUTKA šStreptopelia decaocto Frivaldszky)


Naraste u dužinu do 31–33 cm, s rasponom krila preko
50 cm i do oko 200 g težine, pa je po veličini manja i
vitkija od golubova. Boja perja je sivkastosmeđa, s crnim
perima na vrhovima krila i crnom uskom poluogrlicom
na stražnjem dijelu vrata. Odrasle mlade ptice
nemaju uočljivu crnu poluogrlicu. Rep odozdo završava
bijelom prugom, koja je širine gotovo pola dužine repa,
a drugi dio repa je crne boje. Kljun u mladih ptica je


Slika 1. Mlada ptica nakon napuštanja gnijezda


sivkasti, a u odraslih je crnkaste boje. Noge su crvenka


ste boje, a pisanica im nije obrasla perjem. Let im je brži


od leta golubova s tihim zviždavim zvukom. Pjev je dug


“gu-guuu-gu”, što je u narodu prevedeno kao “dugo


spiš” (dugo spavaš). Gnijezda gradi na drveću. Gnijezdi


dva do tri (četiri) puta tijekom godine, od ožujka do ruj


na. Gnijezdo je građeno od rijetkog, tankog i slabo po


vezanog suhog šiblja i korjenčića. Nese 2 bijela jaja veličine
oko 30 mm. Na jajima sjede
mužjak i ženka oko dva tjedna.
Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba
roditelja oko tri tjedna. Nakon što
mladi izlete iz gnijezda, započinju
s novim gniježđenjem. Hrane se
raznim sjemenjem i plodovima, pa
se zimi ponekad okupljaju u manja
jata na mjestima s hranom.


U Hrvatskoj je brojna kao redo


vita gnjezdarica i stanarica. U pro


šlom stoljeću naseljavala je podru


čje jugoistočne Europe, pa je u naše


krajeve samo ponekad zalutala. Na


seljavanje u Hrvatskoj počinje sre


dinom 30-tih (1936. Vukovar,


1936–38. Varaždin i Zagreb, 1940.


Dubrovnik, 1941. Šibenik, Jastre


barsko, 1945. Donji Miholjac i Bje


lovar, 1947. Koprivnica, 1948. Ri


jeka i Split, 1949. Zadar, Brač, Krk,


itd.). Svoj areal proširila je po čita


voj Europi, osim krajnjeg sjevera i


visokih planinskih predjela. Vezana


je uz parkove, vrtove, otvorene pre


djele s pojedinačnim ili manjim


grupama drveća uz ili unutar nase


lja, odnosno uz čovjeka. U Hrvat


skoj boravi tijekom cijele godine.


Gugutka je zaštićena vrsta u
Republici Hrvatskoj.


Tekst i fotografija:
mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.


Slika 2. Odrasla ptica