DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 77 <-- 77 --> PDF |
ZAŠTITA PRIRODE GUGUTKA šStreptopelia decaocto Frivaldszky) Naraste u dužinu do 31–33 cm, s rasponom krila preko 50 cm i do oko 200 g težine, pa je po veličini manja i vitkija od golubova. Boja perja je sivkastosmeđa, s crnim perima na vrhovima krila i crnom uskom poluogrlicom na stražnjem dijelu vrata. Odrasle mlade ptice nemaju uočljivu crnu poluogrlicu. Rep odozdo završava bijelom prugom, koja je širine gotovo pola dužine repa, a drugi dio repa je crne boje. Kljun u mladih ptica je Slika 1. Mlada ptica nakon napuštanja gnijezda sivkasti, a u odraslih je crnkaste boje. Noge su crvenka ste boje, a pisanica im nije obrasla perjem. Let im je brži od leta golubova s tihim zviždavim zvukom. Pjev je dug “gu-guuu-gu”, što je u narodu prevedeno kao “dugo spiš” (dugo spavaš). Gnijezda gradi na drveću. Gnijezdi dva do tri (četiri) puta tijekom godine, od ožujka do ruj na. Gnijezdo je građeno od rijetkog, tankog i slabo po vezanog suhog šiblja i korjenčića. Nese 2 bijela jaja veličine oko 30 mm. Na jajima sjede mužjak i ženka oko dva tjedna. Mlade ptiće u gnijezdu hrane oba roditelja oko tri tjedna. Nakon što mladi izlete iz gnijezda, započinju s novim gniježđenjem. Hrane se raznim sjemenjem i plodovima, pa se zimi ponekad okupljaju u manja jata na mjestima s hranom. U Hrvatskoj je brojna kao redo vita gnjezdarica i stanarica. U pro šlom stoljeću naseljavala je podru čje jugoistočne Europe, pa je u naše krajeve samo ponekad zalutala. Na seljavanje u Hrvatskoj počinje sre dinom 30-tih (1936. Vukovar, 1936–38. Varaždin i Zagreb, 1940. Dubrovnik, 1941. Šibenik, Jastre barsko, 1945. Donji Miholjac i Bje lovar, 1947. Koprivnica, 1948. Ri jeka i Split, 1949. Zadar, Brač, Krk, itd.). Svoj areal proširila je po čita voj Europi, osim krajnjeg sjevera i visokih planinskih predjela. Vezana je uz parkove, vrtove, otvorene pre djele s pojedinačnim ili manjim grupama drveća uz ili unutar nase lja, odnosno uz čovjeka. U Hrvat skoj boravi tijekom cijele godine. Gugutka je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografija: mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. Slika 2. Odrasla ptica |