DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 67 <-- 67 --> PDF |
R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74 i činjenicom da je šumoposjed posvuda velikim dijelom rascjepkan. Drvo i drvne izrađevine, limitirane u ponudi, susreću se na tržištu s rastućom potražnjom (kao rezultatom općeg povećanja pučanstva i sve većim brojem onih koji si te proizvode žele i imaju sredstva da ih kupe) tako da se svrstavaju na temelju mjerenja koeficijenta potražnje u odnosu na cijenu, u luksuzne proizvode, s tim da taj koeficijent neprekidno raste, ali se isto tako neprekidno traže supstituti (npr. drvene prozore već su u velikoj mjeri zamijenili prozori od plastike i aluminija, masivna vrata na uklade zamijenjena su surogatima od furnira, umetaka, plastike i sl, itd.). S druge pak strane drvo ostaje atraktivnim materijalom, pa su razvijene nove, revolucionarne tehnologije za korištenje sirovina malih promjera, zatim proizvodnje najrazličitijih vrsta drvnih ploča i sl. Iscrpljivanjem i političkim teškoćama u zemljama bogatim naftom, vjerojatno će slabiti embargo naftnih magnata usmjeren na ometanje istraživanja alternativnih izvora energije. Kada se to dogodi, drvo će biti među prvim materijalima idealno prilagođenim da dijelom supstituira fosilne energente. Slika o drvetu kao tvari iz koje su izrađeni različiti proizvodi koji na tržištu, u susretu sa tržišnim silama proizašlih iz strukture tih proizvoda, ponude i tražnje, te subjektivnih i objektivnih tržišnih i gospodarskih čimbenika, kao i sve stvari na svijetu, stalno se mijenja. Pod utjecajem razvoja tehnologije i novih proizvoda koji su njome omogućeni, drvo i sadržaj drva u finalnim proizvodima te cijene tih proizvoda isto se stalno mijenjaju. Danas se kao s prosjekom u industrijski razvijenim europskim zemljama računa da se od 100 % posječenih šumskih proizvoda oko 28 % rabi za ogrjev, 23 % u građevinarstvu, 7 % u proizvodnji namještaja, 6 % za proizvodnju ambalaže i paleta, po 1 % za individualnu uporabu “uradi sam” i za različite drvene utenzilije, te oko 33 % za proizvodnju celuloze i papira.10 Još samo prije osamdesetak godina od 1 m3 posječenog drva tek bi oko 1 bilo ugrađeno u finalni proizvod, 3 završilo bi tijekom preradnih zahvata u gorivim otpacima. Iz naprijed iznesenih podataka danas je stanje potpuno promijenjeno. Na tom području za zemlje u razvoju i one u tranziciji kao što je Hrvatska, ima mnogo prostora za racionalizacije u potrošnji drva. Pri definiranju šume i proizvoda, monetarnih i nemonetarnih, ekonomskom terminologijom, moramo napraviti oštru distinkciju u dva smjera: 1. Nemonetarni učinci, usluge koje čini šuma svojim eo ipso postojanjem, moraju se vrednovati tako da se izračuna vrijednost u aktualnim cijenama svih tih neophodnih usluga koje bi valjalo platiti za uslugu, kada šume i njezinih učinaka ne bi bilo. Drugim riječima, za vezanje CO2, za kisik kojega emitira u atmosferu, za sprječavanje erozije, za djelovanje protiv poplava i još bezbroj drugih učinaka, koje šuma svojim bitkom ostvaruje, a bez kojih učinaka život na planeti zemlja ne bi bio moguć ili bi bio otežan. Metoda ovakvog računa u ovom specifičnom slučaju općenito je prozvana “cost-benefit”, koja unatoč zamjerkama da je suviše akademska, nepraktična i puna individualnih, subjektivnih procjena, može pružiti osnovne predodžbe o kakvim se vrijednostima ustvari radi, bez obzira što vjerojatno nije moguće sve “pro” i “contra” procjembenim modelom obuhvatiti. 2. Metode procjena nemonetarnih vrijednosti u novije vrijeme razvijene su pri izračunu turističko-rekreativnih vrijednosti šuma. U jednom slučaju procjenjuje se iznos kojega je pojedinac spreman platiti da bi stigao na mjesto rekreacije, uključivši troškove transporta, ulaznica itd. U drugom slučaju izračunava se koliko je pojedinac spreman potrošiti za turizam i rekreaciju u šumi, odričući se kupnje drugih roba i usluga. Ovaj potonji način praktičniji je pri procjenama, budući da bi metoda “cost-benefit” bila neuporabiva zbog subjektivnosti individualnih koristi i njihova vrednovanja od pojedinaca.11 Od monetarnih vrijednosti usluga šuma najveći dio pripada drvu posječenom na temelju načela etatnog iskorištenja u potrajnom gospodarenju šumama. Dakako da prema prilikama, vrstama drveća i drugim, te vrijednosti mogu biti rangirane drugim redom (npr. proizvodnja pluta, kaučuka, smola, itd.). Proizvodnja drva (i drugih monetarnih proizvoda i/ili usluga) za ljudske potrebe za njima kreće se od nule (slučaj prašume), preko 2–20-ak m3/ha (slučaj uređenih šuma gdje se siječe samo etat, tj. gdje je sječa uglavnom uzgojna metoda), pa sve do čiste sječe, tj. krčenje šume, uglavnom skopčane s rizikom da pošumljenje potpuno ili djelomično izostane ili pak ne uspije, u potpunosti ili djelomično. Od ukupne kopnene površine svijeta od 130,6 milijuna km2 38,7 milijuna km2 nalazi se pod šumom u kojima se siječe godišnje oko 3,3 milijarde m3 drva.12 Broj stanovnika danas prelazi 6 milijardi i dalje se, iako uz smanjujuću stopu, povećava. Unatoč velikom siromaštvu i gladi, stalno se povećava nacionalni dohodak i životni standard. Svijet je, posebice nakon Industrijske revolucije u 18. stoljeću, sve više napredovao, kako brojem tako i kupovnom moći, pa je daljnji razvoj posegao i poseže za supstitutima glavnih sirovina (sintetičko vlakno, alternativna goriva, itd.). OFEFP, Direction fédérale des forets, calculé selon l’étude de Planconsult, Bale 1993/1999 Vuletić, D., 2002.,, I Ibid. FAO, 2001, Stateof of World’s Forests, Rome |