DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 66 <-- 66 --> PDF |
R. Sabadi: PROMOCIJA ŠUMSKIH I DRVNIH PROIZVODA SAJMOVANJEM – BDP4 s oko 0,5–1,3 %, a na temelju šumarstva proistekla industrija: pilanarstvo, drvne ploče, ostala proizvodnja reprodukcijskih materijala temeljenih na drvu, finalna prerada drva – tj. proizvodnja drvnih izradaka finalne potrošnje, potom proizvodnja celuloze i proizvodnja te prerada papira u tim zemljama sudjeluje u stvaranju BDP (izuzevši Švedsku i Finsku, zemlje borealnog pojasa, posebno bogatih šumama, uslijed čega je i relativno učešće šumarstva i prerade drva natprosječno visoko u relativnom udjelu BDP) sa čak i preko 3–3,5 % nacionalnog BDP. Inducirano djelovanje egzistencije šumarstva kao gospodarske grane još je značajnije. Jedan značajan primjer kojeg valja spomenuti je Italija: “ U 1986. prodaje talijanskog šumarskog sektora (bez usluga kao što je rekreacija, koja se ne iskazuje u društvenim nacionalnim računicama posebno) iznosio je 1,2 % od cjelokupnog outputa primarnog sektora. Kao što je naprijed rečeno, manje od 0,1 % ukupne proizvodnje u talijanskoj privredi u vezi je sa površinom koja predstavlja 29 % nacionalnog teritorija. S druge strane, šumarski sektor postaje znatno signifikantniji kada se u lancu proizvodnje pođe ka finalnim proizvodima. Prema industrijskom cenzusu iz 1981., u preradi i obradi drva u Italiji djelovalo je 92 000 poduzeća koja su zapošljavala 452 000 radnika i službenika. U industriji celuloze i papira djelovalo je 4 700 poduzeća, koja su zapošljavala 281 000 radnika i namještenika. Te su brojke međutim samo ograničen uvid u ukupnu gospodarsku važnost industrija prerade drveta. Posebice tu nisu prikazani inducirani efekti na proizvodnju u ostalim sektorima, od kojih su neki značajni na nacionalnoj razini, a koji tradicionalno izvrsno posluju na međunarodnoj razini (npr. sektor za proizvodnju strojeva za preradu i obradu drveta, ili industriju opreme za proizvodnju celuloze i papira, oba sektora čine da je Italija u njima drugi najveći izvoznik u svijetu). Isto je tako u društvenim računima podcijenjen doprinos šuma talijanskom pejzažu, koji je temeljem vrlo razgranate turističko rekreacijskih aktivnosti.”5 U strukturi društvenog bruto proizvoda pilanarstva u Austriji, vrijednost domaćih inputa iz šumarstva su 54,5 %, uvozni iz šumarstva 0,5 %, dok ostali sektori narodnog gospodarstva i uvoza sudjeluju sa 17,6 % u BDP = GDP = Gross Domestic Product Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 61-74 intermedijamoj potrošnji pilanskog sektora, koji u BDP pilanarstva sudjeluje s 27,3 % primarnih inputa. U istoj zemlji, kako se stupanj obrade povećava, povećavaju se i inputi u intermedijamoj potrošnji ukupnog BDP sektora. U Hrvatskoj je udio intermedijamih inputa šumarstva prije Domovinskog rata bio oko 21 % , pilanarstva i proizvodnje drvnih ploča oko 64 %, finalne prerade drva oko 60 %, a celuloze i papira oko 73 %, od BDP konkretnog sektora. Prema djelomičnim i nepotpunim podacima, struktura BDP šumsko-drvopreradivačkih sektora postaje sve sličnija onima iz razvijenih tržišnih gospodarstava.´´ U posljednje vrijeme, porastom ekološke svijesti najširih slojeva, sve više i češće dolazi do pronalaženja i unapređenja metoda vrednovanja općekorisnih, nemonetarnih vrijednosti šuma i njihovo izražavanje u novcu. Na taj se nacm dobija sve dublji, potpuniji i vjerodostojniji uvid u čmjemcu, da sama egzistencija šuma predstavila osromnu vrijednost, iako za takve racunice ne postoje potvrde na trž/štu o cijenama kao spletu tržišnii struktura, ponude, potražnje i različitih kartelnih prepreka nacionalnih i internacio nalnih gospodarstava. Prema trenutačnim vrijednosnim kriterijima izrađena je studija o procjeni ukupne gospodarske vrijednosti šuma u Hrvatskoj 2001. godine. Č Došlo se do vrijednosti šuma od oko 2.691,7 milijuna €, pri čemu monetama vrijednost drva i sporednih šumskih proizvoda iznosi negdje oko 282 milijuna nemonetarne će vrijednosti vjerojatno vrtoglavo rasti, dok će ponuda drva uglavnom stagnirati, jer se očekuje da će postupno sve zemlje obvezati svoje subjekte na potrajnost gospodarenja šumama. Nema sumnje, da ako bi se ostalo pri sadašnjim površinama šuma, postoji mogućnost intenzifikacije korištenja šumskih površina svrsishodnijim gospodarenjem prirodi bliskih šumskih sastojina. Tako npr Švicarska posjeduje najveću prosječnu drvnu zalihu po 1 ha šumske površine od 363 mČ/ha, iz čega slijedi i vrlo visok godišnji prirast od gotovo 10 milijuna mČ (mjereno s korom).Č Takav proces konverzije nižih gospodarskih oblika (niske i srednje šume) u više (sjemenjače) dug je i spor, otežan Wibe, S., Jones, T. (Ed.), 1992, Forests: Market and Intervention Failures, Five Case Studies, Italy by Massimo Florio, pp. 90-126, Earthscan Publication Ltd., London 6 U sektoru pilanarstva i drvnih ploča u Hrvatskoj, prije Domovinskog rata vrijednost inputa iz šumarstva bila je oko 32 % od BDP, sada počinje dosezati skoro 40 %, a za očekivati je dalje povećanje uspije li gospodarska politikau uu eliminaciji korupcije, prvog preduvjeta uspostavi prirodnih gospodarskih odnosa i djelovanja tržišnih sila. 7 Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed.), 2002, Mediterranean forests and people: the total value, (Croatia) Padua University Press Contagra, Solsona & Padua 8 Vuletić, D., 2002., Metode vrednovanja cjelovitog učinka turističkih i rekreacijskih usluga šuma za otok Korčulu kao pilot objekt, Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu; Sabadi, R., 1997., Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, Hrvatske šume, Zagreb 9 Sabadi, R., 2003.,Očekivanja u razvoju šumarstva i prerade drva u 21. stoljeću na temelju primjera Švicarske, Rukopis za “Radovi” Šum. Instituta Jastrebarsko 64 |