DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 61 <-- 61 --> PDF |
I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60 uključiti i neke druge morfološke značajke, te upotrijebiti i neke druge analitičke metode. Naime, vlastita su istraživanja (usp. Tr in aj st i ć 1982) pokazala da hrast u Istri zapadno od grebena Učke, kao i istočno od Učke, južno od Brseća, pokazuje prema izgledu pokrovnih ljusaka na kupuli tipične značajke vrste Q. pubescens. Hrast južno od Zrmanje prema građi pokrovnih ljusaka (“bradavica”) na kupuli pokazuje tipične oznake vrste Q. virgiliana. I u zaleđu Senja te širem području Kvarnerskog zaljeva od Lovrana na zapadu, do Žurkova u Kostreni na istoku, pokazuje također značajke od Q. virgiliana. Navedene spoznaje mogli bismo povezati s transportom žira između južnih i sjevernih dijelova Hrvatskog primorja. Senj je tijekom povijesti bio važna hrvatska luka, a potpuno istovjetnu situaciju nalazimo i u širem području Rijeka-Sušak, sve tamo do Lovrana, gdje je transport raznih roba u susjedna područja bio vrlo intenzivan. Potpuno je analogna situacija kod nas npr. s vrstama Q. petrea i Q. robur. Te se dvije vrste kod nas tako jasno razlikuju, da i u svakom pojedinom primjerku (stablu) nema dvojbe da li je ono Q. petrea ili Q. robur. U srednjoj i zapadnoj Europi situacija je drukčija, pa tamo u mnogo slučajeva nije moguće navedene vrste međusobno jasno morfološki razgraničiti. U tom smino slu postoje i gledišta (usp. npr. Gams 1924, Ollson je i 1975) da se u navedenom slučaju radi samo o jednoj vrsti – Q. robur, jer su populacije Q. robur i Q. petrea međusobno povezane nizom infraspecijskih oblika. To je lagano objašnjivo, jer Q. robur i Q. petrea na mnogo mjesta rastu zajedno i izgrađuju mješovite sastojine, pa je i u fitocenološko-sintaksonomskom smislu, kako je to općenito poznato, uspostavljen i poseban vegetacijski red Quercetalia robori-petreae i razred Quercetea robori-petreae. U kopnenom dijelu Hrvatske sjeverno i sjeveroistočno od Dinarida Q. robur je ograničen na planarni pojas s visokom razinom donje vode (usp. Trinaj st i ć 1995, 1998), a Q. petrea se razvija izvan dohvata poplavne vode. Zbog toga su uvjeti za međusobno križanje navedenih vrsta relativno ograničeni, a niti tualn njiho eventualni ii njihovi križanci nemaju uvjete za preživljae vanje, ,, je jejer rr z zza aa nji njinjih hh danas ne postoji intermedijarno, tzv. “hibridno” stanište (usp. Anderson 1948). To su intermedijarno stanište zauzele danas poljoprivredne kulture, od žitarica u arealu lužnjaka, do voćnjaka, livada i pašnjaka u arealu kitnjaka. Nasuprot tomu, vrste Salix alba i S. fragilis rastu zajedno na više manje istom staništu i međusobno se križaju, njihovi križanci su međusobno plodni, preživljavaju i ponovno se križaju međusobno i s obje roditeljske vrste. Tako nastaju križanci vrlo različitih morfoloških značajki, koje smo nedavno i analizirali (usp. Tr i na j s t i ć 2005b). LITERATURA – References A n d e r s on , E., 1948: Hybrisition of the Habitat. Evolution 2: 1–9. HV Gams, H., 1924: Beiträge zur Geschichte des Quercus sessiliflora Salisbury. Genetica 6: 464–468. Ollson, U., 1975: A morphological analysis of phaenotypes in populations of Quercus (Fagaceae) in Sweden. Sweden Bot. Notiser 128: 55–68. Radić, J., 1983: Hrastovi biokovskog područja. Acta Biocovica 2: 1–103. Schwarz, O., 1936: Monographie der Eichen Euro- pas und des Mittelmeergebietes. Feddes Repert. Sonderdruck D: 1–200. Schwarz, O., 1964: Quercus L. In T. G. Tutin and V. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 1: 61–64. Cambridge University Press. Schwarz, O., 1992: Quercus L. In T. G. Tutin and V. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 2th Ed., 1: 72–76. Cambridge University Press. Š k v o r c , Ž., 2003: Morfološka i genetička varijabilnost hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i duba (Q. virgiliana (Ten.) Ten.) u Hr vatskoj. Magistarski rad (Mscr.) 132 str. Biolo ški odsjek PMF-a. Zagreb. Tri n a j s ti ć , I., 1974a: Quercus L. In I. Trinajstić (ed.): Analitička flora Jugoslavije 1 (3): 460–481. Institut za botaniku Sveučilišta. Zagreb. Trinajstić, I., 1974b: Quercuum croaticarum nomina et synonima Vukotinovićiana. Suppl. Fl. Anal. Jugosl. 2: 9–13. Institut za botaniku Sveučilišta. Zagreb. Tr i na j s ti ć , I., 1982: As. Potentillo albae-Quercetum pubescentis A. Horv. U šumskoj vegetaciji Istre. Acta Bot. Croat. 41: 111–117. Tr i na j s ti ć , I., 1987: Hrast plutnjak ( Quercus suber L.) u flori Hrvatske. Treći kongres biologa Hrvatske, Mali Lošinj. Zbornik sažetaka priopćenja: 108. Trinajstić, I., 1988: Taksonomska problematika hrasta lužnjaka Quercus robur L. u floori Jugoslavije. Glas. Šum. Pokuse 24: 101–116. Zagreb. Tr i na j s ti ć , I., 2005a: Hrast plutnjak (Quercus suber L.) u dendroflori Hrvatske. Radovi Šumar. Inst. Jastrebarsko 40 (2): 199–206. |