DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 61     <-- 61 -->        PDF

I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60
uključiti i neke druge morfološke značajke, te upotrijebiti
i neke druge analitičke metode.


Naime, vlastita su istraživanja (usp. Tr in aj st i ć
1982) pokazala da hrast u Istri zapadno od grebena
Učke, kao i istočno od Učke, južno od Brseća, pokazuje
prema izgledu pokrovnih ljusaka na kupuli tipične
značajke vrste Q. pubescens.


Hrast južno od Zrmanje prema građi pokrovnih ljusaka
(“bradavica”) na kupuli pokazuje tipične oznake
vrste Q. virgiliana. I u zaleđu Senja te širem području
Kvarnerskog zaljeva od Lovrana na zapadu, do Žurkova
u Kostreni na istoku, pokazuje također značajke od


Q. virgiliana.
Navedene spoznaje mogli bismo povezati s transportom
žira između južnih i sjevernih dijelova Hrvatskog
primorja. Senj je tijekom povijesti bio važna hrvatska
luka, a potpuno istovjetnu situaciju nalazimo i u
širem području Rijeka-Sušak, sve tamo do Lovrana,
gdje je transport raznih roba u susjedna područja bio
vrlo intenzivan.
Potpuno je analogna situacija kod nas npr. s vrstama


Q. petrea i Q. robur. Te se dvije vrste kod nas tako jasno
razlikuju, da i u svakom pojedinom primjerku (stablu)
nema dvojbe da li je ono Q. petrea ili Q. robur. U
srednjoj i zapadnoj Europi situacija je drukčija, pa tamo
u mnogo slučajeva nije moguće navedene vrste
međusobno jasno morfološki razgraničiti. U tom smino
slu postoje i gledišta (usp. npr. Gams 1924, Ollson


je i


1975) da se u navedenom slučaju radi samo o jednoj
vrsti – Q. robur, jer su populacije Q. robur i Q. petrea
međusobno povezane nizom infraspecijskih oblika. To
je lagano objašnjivo, jer Q. robur i Q. petrea na mnogo
mjesta rastu zajedno i izgrađuju mješovite sastojine, pa
je i u fitocenološko-sintaksonomskom smislu, kako je
to općenito poznato, uspostavljen i poseban vegetacijski
red Quercetalia robori-petreae i razred Quercetea
robori-petreae.


U kopnenom dijelu Hrvatske sjeverno i sjeveroistočno
od Dinarida Q. robur je ograničen na planarni
pojas s visokom razinom donje vode (usp. Trinaj st
i ć 1995, 1998), a Q. petrea se razvija izvan dohvata
poplavne vode. Zbog toga su uvjeti za međusobno
križanje navedenih vrsta relativno ograničeni, a niti


tualn njiho


eventualni
ii njihovi križanci nemaju uvjete za preživljae


vanje,
,, je
jejer
rr z
zza
aa nji
njinjih
hh danas ne postoji intermedijarno, tzv.
“hibridno” stanište (usp. Anderson 1948). To su intermedijarno
stanište zauzele danas poljoprivredne
kulture, od žitarica u arealu lužnjaka, do voćnjaka, livada
i pašnjaka u arealu kitnjaka. Nasuprot tomu, vrste
Salix alba i S. fragilis rastu zajedno na više manje istom
staništu i međusobno se križaju, njihovi križanci
su međusobno plodni, preživljavaju i ponovno se križaju
međusobno i s obje roditeljske vrste. Tako nastaju
križanci vrlo različitih morfoloških značajki, koje smo
nedavno i analizirali (usp. Tr i na j s t i ć 2005b).


LITERATURA – References


A n d e r s on , E., 1948: Hybrisition of the Habitat.
Evolution 2: 1–9.


HV


Gams, H., 1924: Beiträge zur Geschichte des Quercus
sessiliflora Salisbury. Genetica 6: 464–468.


Ollson, U., 1975: A morphological analysis of phaenotypes
in populations of Quercus (Fagaceae) in
Sweden. Sweden Bot. Notiser 128: 55–68.


Radić, J., 1983: Hrastovi biokovskog područja. Acta
Biocovica 2: 1–103.


Schwarz, O., 1936: Monographie der Eichen Euro-
pas und des Mittelmeergebietes. Feddes Repert.
Sonderdruck D: 1–200.


Schwarz, O., 1964: Quercus L. In T. G. Tutin and V.


H. Heywood (eds.): Flora Europaea 1: 61–64.
Cambridge University Press.
Schwarz, O., 1992: Quercus L. In T. G. Tutin and


V. H. Heywood (eds.): Flora Europaea 2th Ed.,
1: 72–76. Cambridge University Press.
Š k v o r c , Ž., 2003: Morfološka i genetička varijabilnost
hrasta medunca (Quercus pubescens
Willd.) i duba (Q. virgiliana (Ten.) Ten.) u Hr


vatskoj. Magistarski rad (Mscr.) 132 str. Biolo


ški odsjek PMF-a. Zagreb.


Tri n a j s ti ć , I., 1974a: Quercus L. In I. Trinajstić
(ed.): Analitička flora Jugoslavije 1 (3): 460–481.
Institut za botaniku Sveučilišta. Zagreb.


Trinajstić, I., 1974b: Quercuum croaticarum nomina
et synonima Vukotinovićiana. Suppl. Fl.
Anal. Jugosl. 2: 9–13. Institut za botaniku Sveučilišta.
Zagreb.


Tr i na j s ti ć , I., 1982: As. Potentillo albae-Quercetum
pubescentis A. Horv. U šumskoj vegetaciji
Istre. Acta Bot. Croat. 41: 111–117.


Tr i na j s ti ć , I., 1987: Hrast plutnjak ( Quercus suber
L.) u flori Hrvatske. Treći kongres biologa Hrvatske,
Mali Lošinj. Zbornik sažetaka priopćenja:
108.


Trinajstić, I., 1988: Taksonomska problematika
hrasta lužnjaka Quercus robur L. u floori Jugoslavije.
Glas. Šum. Pokuse 24: 101–116. Zagreb.


Tr i na j s ti ć , I., 2005a: Hrast plutnjak (Quercus suber
L.) u dendroflori Hrvatske. Radovi Šumar. Inst.
Jastrebarsko 40 (2): 199–206.