DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 60 <-- 60 --> PDF |
I. Trinajstić: O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60 toka, te prema sjeveru prelazi u Panoniju, a Q. brachyphylla je ograničen na Peloponez i južni dio Balkanskog poluotoka. Iz navedenih, općenitih spoznaja između vrsta Q. pubescens, Q. virgiliana i Q. brachyphylla nema jasne geografske granice, pa postoji teoretska mogućnost da se u područjima u kojima se sve tri vrste međusobno dodiruju ili preklapaju javlja spontana hibridizacija i pojava hibridnih kombinacija. Od svih navedenih hrastova srodstvenog kruga Q. pubescens u Hrvatskoj su zastupljena samo dva – hrast medunac – Quercus pubescens i dub – Quercus virgili ana (usp. Trinajstić 1974). Budući da o morfologiji navedenih hrastova kao i o problemu njihova prepoznavanja i razlikovanja i kod botaničara i kod šumarskih stručnjaka postoje velike teškoće, osvrnut ćemo se u ovoj prigodi na morfologiju i problem prepoznavanja, odnosno međusobnog razlikovanja navedenih hrastova, tim više, što problem razlikovanja navedenih hrastova postoji i u europskoj literaturi. Tako S ch w a r z (1937, 1964) razlikuje obje vrste, dok u drugom izdanju “Europske flore”, koje je objavljeno poslije Schwarzove smrti (usp. Schwarz 1992) Q. virgiliana se smatra samo kao sinonim vrste Q. pubescens. MORFOLOŠKE RAZLIKE IZMEĐU VRSTA Quercus pubescens i Quercus virgiliana Morphological diferences between Quercus pubescens and Quercus virgiliana Quercus pubescns i Q. virgiliana mogu se među-minalno. Kod Q. virgiliana ženski cvjetovi su rasposobno razlikovati na temelju više morfoloških značaj-ređeni na dužoj ili kraćoj, do 10 cm dugoj osi (rahis) u ki. To su morfologija lista, izgled kore na bazi debla, morfologija ženskoga cvata, položaj zreloga žira i morfologija kupule. Morfologija lista Za analizu je potrebno uzeti dobro razvijene listove kratkoga, plodnog izbojka: Q. pubescens ima u pravilu nešto manju plojku s 5–7 pari postranih režnjeva. Peteljka lista je duga 1–2 cm, najviše do 3 cm. Q. virgiliana ima u pravilu nešto veću plojku s 3–4 (-5) pari postranih režnjeva. Peteljka lista je u pravilu duga preko 3 cm. Ukoliko postoji odstupanje od navedenog pravila radi se o križancima ili o listovima dugih sterilnih izbojaka ili izbojaka iz panja. Izgled kore na bazi debla Pri dnu debla tercijarna kora (ritidoma) je uzdužno krastavo naborana: Q. pubescens ima pri dnu debla plitko, uzdužno naboranu koru. Q. virgiliana ima pri dnu debla duboko, uzdužno naboranu koru. Na poprečnom prerezu izgleda poput zupčanika. Izgled ženskoga cvata To je vrlo značajna morfološka značajka za međusobno razlikovanje istraživanih hrastova, ali u svakom pojedinom slučaju treba pregledati nekoliko ili više cvatnih izbojaka. Kod Q. pubescens svi su ženski cvjetovi kratkoga, plodnog izbojka sjedeći, smješteni ter- RASPRAVA I ZAKLJUČAK Prema literaturnim podacima (usp. Schwarz p1937, 1964) kao razlika u uu morfologiji lista između Q. pubescens i Q. virgiliana navodi se broj režnjeva plojke i dužina peteljke. Q. pubescens ima na plojci 5–7 pari režnjeva i peteljku najviše dugu do 3 cm, a Q. virgiliana ima na plojci 3–4 (-5) pari režnjeva i peteljku dugu preko 3 cm. Međutim, najnovija su istraživanja obliku klasa, a klasovi mogu biti raspoređeni i terminalno i postrano, u pazušcima pripadajućih listova. Često se u pojedinom klasu nalaze čuperci od nekoliko cvjetova zajedno. Ukoliko postoji odstupanje od navedenog pravila radi se o križancima. Položaj zreloga žira Poslije oprašivanja obično se ne oplode svi ženski cvjetovi, već se na kraju razvije tek nekoliko plodova – žirova. Kod Q. pubescens svi su zreli žirovi sjedeći, postavljeni terminalno. Kod Q. virgiliana jedan ili ne koliko žirova se u zrelom stanju nalazi na dužoj ili kraćoj stapci, obično dugoj 1–2 cm. Često se na vrhu ili postrance na kupuli može uočiti ostatak klasa u obliku svinutog, suhog nastavka. Uglavnom ne postoji odstu panje od navedenog pravila, jedino varira dužina stap ke oplođenoga i sazrelog žira. Morfologija kupule Izgled i morfologija kupule istraživanih hrastova vrlo su značajni i uglavnom nema odstupanja od pravi la. Kod Q. pubescens kupula je pokrivena sitnim, tro kutastim ljuskama, raspoređenim poput crijepova na krovu, na izgled glatka. Kod Q. virgiliana ljuske na ku puli su bradavičasto izbočene, pa je čitava kupula bra davičasto naborana. Ukoliko postoji odstupanje od na vedenog pravila radi se o križancima. – Discussion and conclusion na materijalu iz Hrvatske (usp. Škvorc 2004), pomoću modernih statističkih metoda pokazala, da na temelju morfologije lista nije moguće međusobno razlikovati navedene dvije vrste. Tomu može biti razlog da materijal za morfometrijsku analizu nije predstavljao tzv. “čiste” vrste, već dijelom križance između njih, što je vrlo čest slučaj kod hrastova, pa će u analizu trebati |