DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 57-60 UDK 630* 164 O PROBLEMU MEĐUSOBNOG RAZLIKOVANJA HRASTOVA Quercus pubescens Willd. I Quercus virgiliana (Ten.) Ten. ABOUT THE PROBLEM OF DIFFERENTIATION BETWEEN THE OAKS Quercus pubescens Willd. AND Quercus virgiliana. (Ten.) Ten. Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: U radu su prikazane razlike između srodnih maljavodlakavih hrastova Quercus pubescens i Q. virgiliana. Isto tako prikazana je njihova približna rasprostranjenost u Hrvatskoj, te mogućnost njihova razlikovanja na terenu. Istaknute su i poteškoće u uspješnom određivanju i prepoznavanju navedenih hrastova. Ključne riječi: Quercus pubescens, Quercus virgiliana, mogućnost razlikovanja, dendroflora Hrvatske UVOD – Introduction O ukupnom broju vrsta koje obuhvaća rod Quercus već smo svojevremeno pisali (usp. Trinajstić 1988, Vidaković i Trinajstić 1988). Od do sada poznatih oko 320 vrsta roda Quercus, trebalo bi prema Schwarzu (1964) u flori Europe biti zastupljeno ukupno 27 vrsta, među kojima 25 autoktonih i dvije (Q. rubra, Q. palustris) introducirane.U drugom izdanju “Europske flore” navedene su prema Schwarzu (1992) sveukupno 22 vrste, uključujući vrstu Q. crenata (= Q. pseudosuber) koja nije navedena u prvom izdanju “Europske flore”. Međutim, u perivojima i nasadima diljem Europe mogu se još naći npr. Q. alba, HRASTOVI SRODSTVENOGA Quercus pubescens Ako se u našim daljnjim razmatranjima ograničimo samo na maljave hrastove srodstvenoga kruga Q. pubescens, to su u sklopu europske flore vrste Q. pubescens, Q. virgiliana, Q. pyrenaica, Q. congesta i Q. brachyphylla. Svi su oni morfološki razmjerno slični, pa se često teško mogu međusobno razlikovati. Međutim, svaki od navedenih hrastova ima razmjerno karakterističnu rasprostranjenost. Navedeni prikaz ipak je samo približan, jer je poznato da se hrastovi međusobno lagano križaju, pa na kontaktu pojedinih vrsta postoje mnogobrojni njihovi križanci. Zbog toga ih je na terenu vrlo često nemoguće međusobno oštro razgraničiti. * Prof. dr. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Croatia Q. turneri i Q. × pseudoturneri, koje Schwarz (1964, 1992) ne navodi. U opsegu hrvatske flore (usp. Tr i n a j s t i ć 1974) zabilježeno je iz roda Quercus 12 vrsta. Isto tako opisan je i posebni hibrid Q. × viridis (usp. Trinajstić 1974a). Podaci o hrastovima biokovskog područja o kojima piše Radić (1983) ne odgovaraju stvarnom stanju. U najnovije vrijeme (Trinajstić 1987, 2005a) ustanovljeno je da takson koji je u hrvatskoj flori bio označen kao suplutnjak ( Q. x crenata Lam.; Q. pseudosuber Santi), pripada pravom plutnjaku (Q. suber L.). KRUGA Quercus pubescens s.l. s.l. oaks aggregat Ipak najjasnija je situacija s vrstama Q. pyrenaica i Q. congesta. Quercus pyrenaica Willd. poznat je iz Pirenejskog poluotoka i zbog poprečno postavljenog i razmjerno visokog lanca Pireneja prelazi tu barijeru jedino na krajnjem zapadu. Quercus congesta C. Presl in J. et C. Presl ogra ničen je na Sardiniju i Siciliju, te krajnji jug Apenin skog poluotoka, pa je već samim tim dobro geografski izoliran. Preostale tri vrste hrastova ograničene su na ostale dijelove Europe, s time da najveći areal ima Q. pube scens, dok je Q. virgiliana rasprostranjen u južnom di jelu Apeninskog poluotoka, dijelu Balkanskog poluo |