DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12 UDK 630* 523 (001) MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) MODELING BARK THICKNESS OF SILVER FIR TREES (Abies alba Mill.) Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ*, Mislav VEDRIŠ*, Mario JAZBEC** SAŽETAK: Temeljni cilj istraživanja bio je načiniti modele koji objašnjavaju debljinu kore obične jele u dinarskim bukovo-jelovim šumama Hrvatske, kao funkciju stanišnih (ekoloških) čimbenika i značajki pojedinih stabala. Od stanišnih čimbenika pri modeliranju korištena je nadmorska visina, nagib te orijentacija terena, a od značajki pojedinih stabala korišteni su prsni promjer, visina te starost stabla. Uzorkom je obuhvaćeno 531 stablo obične jele, kojemu je osim navedenih parametara izmjerena debljina kore na izvrtku dobivenom Presslerovim svrdlom u prsnoj visini. Istraživanje je provedeno u dinarskom dijelu areala obične jele u Republici Hrvatskoj (Uprave šuma Podružnice: Delnice, Gospić, Ogulin i Senj). Pri modeliranju debljine kore obične jele, u provedenoj parcijalnoj linearnoj korelaciji statistički značajnim varijablama pokazali su se: prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorska visina. Bonitet sastojine u radu uzet je kao kategorijska varijabla. U statističkoj obradi korištene su varijable u izvornom i logaritamskom (ln) obliku. Koeficijenti determinacije dobiveni modeliranjem nalaze se u rasponu od 62,5 % do 70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju oko 4 % veće koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijablama. Složeniji modeli sa svim značajnim varijablama ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost sa svega 3–4 %, pa se preporučuje uporaba jednostavnijeg modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom te korištenje logaritamske funkcije. Pokazalo se da bonitet sastojine značajno utječe na debljinu kore, te je kora deblja što je bonitet lošiji. U radu je istražen i utjecaj gospodarenja ovim sastojinama u prošlosti na debljinu kore. Rezultati ovih istraživanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojima se intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarene sastojine, iako se iz rezultata ne može razlučiti koji dio te razlike je posljedica intenziteta gospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg boniteta intenzivno gospodarenih sastojina. K l j u č n e r i j eč i : debljina kore, obična jela, modeliranje, linearna korelacija. UVOD – Introduction Pod rastom stabla podrazumijeva se biološki feno- nom vremenskom intervalu (Pranjić i Lukić men povećanja dimenzija stabla tijekom vremena, a 1997). Na prirast pojedinih stabala utječu razni ekopod prirastom povećanje dimenzija stabla u određe- loški čimbenici (opskrba hranivima, svjetlom i vodom), genetske predispozicije stabala, starost, stanje krošnje, razna oštećenja te uzgojni postupci (Be c ke r Doc. dr. sc. Mario Božić, izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, 1991), odnosno pod utjecajem su stanišnih (ekoloških) Mšuims laa,v ŠVumedarrisšk,id fiapkl.ulitnegt.S švuemuč.,ilZišatavou d Z zaag riezbmujeru i uređivanje i sastojinskih (strukturnih) datosti u kojima rastu (B o Mario Jazbec, dipl. ing. šum., Gornji Popovac 6a, 47240 Slunj ž i ć 2003). 3 |