DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12


UDK 630* 523 (001)


MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.)


MODELING BARK THICKNESS OF SILVER FIR TREES (Abies alba Mill.)


Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ*, Mislav VEDRIŠ*, Mario JAZBEC**


SAŽETAK: Temeljni cilj istraživanja bio je načiniti modele koji objašnjavaju
debljinu kore obične jele u dinarskim bukovo-jelovim šumama Hrvatske,
kao funkciju stanišnih (ekoloških) čimbenika i značajki pojedinih stabala. Od
stanišnih čimbenika pri modeliranju korištena je nadmorska visina, nagib te
orijentacija terena, a od značajki pojedinih stabala korišteni su prsni promjer,
visina te starost stabla. Uzorkom je obuhvaćeno 531 stablo obične jele,
kojemu je osim navedenih parametara izmjerena debljina kore na izvrtku dobivenom
Presslerovim svrdlom u prsnoj visini. Istraživanje je provedeno u dinarskom
dijelu areala obične jele u Republici Hrvatskoj (Uprave šuma Podružnice:
Delnice, Gospić, Ogulin i Senj). Pri modeliranju debljine kore obične
jele, u provedenoj parcijalnoj linearnoj korelaciji statistički značajnim
varijablama pokazali su se: prsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorska
visina. Bonitet sastojine u radu uzet je kao kategorijska varijabla. U
statističkoj obradi korištene su varijable u izvornom i logaritamskom (ln)
obliku. Koeficijenti determinacije dobiveni modeliranjem nalaze se u rasponu
od 62,5 % do 70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju oko
4 % veće koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijablama.
Složeniji modeli sa svim značajnim varijablama ukupno povećavaju
objašnjenu varijabilnost sa svega 3–4 %, pa se preporučuje uporaba jednostavnijeg
modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom te
korištenje logaritamske funkcije. Pokazalo se da bonitet sastojine značajno
utječe na debljinu kore, te je kora deblja što je bonitet lošiji. U radu je istražen
i utjecaj gospodarenja ovim sastojinama u prošlosti na debljinu kore. Rezultati
ovih istraživanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojima
se intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarene
sastojine, iako se iz rezultata ne može razlučiti koji dio te razlike je
posljedica intenziteta gospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg boniteta intenzivno
gospodarenih sastojina.


K l j u č n e r i j eč i : debljina kore, obična jela, modeliranje, linearna
korelacija.


UVOD – Introduction
Pod rastom stabla podrazumijeva se biološki feno- nom vremenskom intervalu (Pranjić i Lukić
men povećanja dimenzija stabla tijekom vremena, a 1997). Na prirast pojedinih stabala utječu razni ekopod
prirastom povećanje dimenzija stabla u određe- loški čimbenici (opskrba hranivima, svjetlom i vodom),
genetske predispozicije stabala, starost, stanje
krošnje, razna oštećenja te uzgojni postupci (Be c ke r
Doc. dr. sc. Mario Božić, izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, 1991), odnosno pod utjecajem su stanišnih (ekoloških)


Mšuims laa,v ŠVumedarrisšk,id fiapkl.ulitnegt.S švuemuč.,ilZišatavou d Z zaag riezbmujeru i uređivanje i sastojinskih (strukturnih) datosti u kojima rastu (B o


Mario Jazbec, dipl. ing. šum., Gornji Popovac 6a, 47240 Slunj
ž i ć 2003).
3