DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 37 <-- 37 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE – PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 35-56 UDK 630* 612 DISIPATIVNA (RAZBACANA) STRUKTURA SJEMENJAČA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) U GOSPODARSKOJ JEDINICI “SLAVIR” THE DISSIPATIVE STRUCTURE OF HIGH FORESTS OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) IN THE MANAGEMENT UNIT “SLAVIR” Karlo BEZAK*, Danko KURIC*, Miljenko VREBČEVIĆ* SAŽETAK: Šume su kaotični nelinearni dinamički sustavi, što znači kako im se stanje mijenja sukladno pravilima koje diktiraju zakoni prirode. Autori istražuju disipativno stanje, brzinu rasta i produkciju sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u gospodarskoj jedinici Slavir. Tijekom istraživanja primjenjuju Teoriju nelinearnih dinamičkih sustava i Teoriju disipativnih struktura. Kompleksnim jednadžbama rasta i razvoja debljinske i visinske strukture analiziraju stanje i brzinu rasta sjemenjača hrasta lužnjaka. Teorijom o disipativnim strukturama klasificirane su sastojine na: ravnotežne, periodične, neperiodične i kaotične. Disipativne šume, u ravnoteži, blizu ravnoteže i daleko od ravnoteže. Pojam disipativna struktura uveo je belgijski kemičar i fizičar Ilyje Prigogine, kako bi objasnio koherentno ponašanje u sustavima daleko od stanja ravnoteže. Njime se objašnjava uska povezanost između strukture i reda na jednoj i disipacija na drugoj strani. Teorija disipativnih struktura govori o kretanju od reda prema neredu i sve većoj entropiji. Prema drugom zakonu termodinamike, dok entropija raste, energija se gubi ireverzibilno. Rasipanje energije koje je ireverzibilno na molekularnoj razini prati suprotan proces uređenog kaosa na subatomskoj razini. Prema Prigoginu, disipativne strukture su otoci reda u moru nereda, održavajući i povećavajući svoj red na način da povećavaju nered svojeg okruženja. Izrađena je karta disipativne strukture sjemenjača hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) za gospodarsku jedinicu Slavir. Za I. bonitet konstruirani su standardni nizovi visina, a za svako stanje sastojina iteracijama dobiveni su parametri regresijskih nizova tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta. Za disipativnu strukturu sastojina konstruirane su volumne prirasno-prihodne tablice i tablice novčane vrijednosti drvnih sortimenata na I. bonitetu. Signifikantne su razlike u produkciji i novčanoj vrijednosti drvnih sortimenata za disipativnu strukturu hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Mlade sastojine u fazi prvih kulminacija prirasta, do 20 godina starosti, površine 1204 ha u disipativnoj strukturi su početno stanje. Karakteristična značajka kaotičnih sustava je njihova osjetljiva ovisnost o početnim uvjetima. I najmanji biotički i abiotički poremećaj može prouzročiti nelinearni povratni učinak. * Dr. sc. Karlo Bezak, dipl. ing. šum., * Danko Kuric, dipl. ing. šum., * Miljenko Vrebčević, ing. geod. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2. |