DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34 ovlaštenici prikrivali otpad kako ne bi izgubili pravo odstrjela. Kako je sadašnji omjer spolova cijele populacije na istraživanom području također 1:1, za pretpostaviti je da u neevidentiranom otpadu ima više ženki, čime se nadoknađuju veći gubici mužjaka prilikom odstrjela, te izjednačavaju ukupni gubici između mužjaka i ženki. Tome u prilog idu i rezultati istraživanja koji pokazuju da u otpadu sudjeluju ženke sa 59 %, dok mužjaci sudjeluju sa 41 %. Na području Gorskog kotara odstrjel smeđeg medvjeda obavlja se samo iz visoke čeke, uz postavljenu meku. Načini lova smeđeg medvjeda bitno se razlikuju od zemlje do zemlje. Tako je, primjerice u Švedskoj, u razdoblju od 1981–1998, g. analiziran odstrjel 558 grla. Uz primamljivanje hranom odstrjeljeno je 24 % smeđih medvjeda, lovom sa psima 45 % smeđih medvjeda, dočekom 19 %, te potražice 12 % (Fujita et al. 2004). U Sjevernoj Americi lov crnog medvjeda obavlja se primamljivanjem hranom u rasponu od 20 % do 80 %, zavisno od države do države (Burch 1997). U ruskoj pokrajini Kareliji odstrjeljeno je od 1955. g. do 1959. g. 3,8 % smeđih medvjeda uz primamljivanje hranom, a lovom lovačkim psima «laika» 18.5 %, a od 1973. g. do 1976. g. odstrjeljeno je 6,1 % smeđih medvjeda uz primamljivanje hranom, te 15.5 % lovom lovačkim psima “laika” (Danilov et al. 1993). U SAD, ZAKLJUČAK Godišnje izlučenje iznosi 10,3 % matičnog fonda, što je znatno manje od planirane vrijednosti od 15 %, a pogotovo od vrijednosti prirasta koji iznosi najmanje 25 %. Najmanji mogući godišnji prirast je za 40 grla veći od izlučenja. Iako u odstrjelu znatno više sudjeluju mužjaci nego ženke, u registriranom otpadu više sudjeluju ženke nego mužjaci. Pretpostavka je da postoji i velik dio neregistriranog otpada u kojem više sudjeluju ženke nego mužjaci. Na taj način izjednačuju se gubici između mužjaka i ženka, što rezultira omjerom spolova 1:1. Zbog velike razlike između prirasta i od a strjela i ii otpada, došlo bi uskoro do eksplozije popu- LITERATURA Burch, R. A., 1997: 1997 North American black bear report. Colombia, South Carolina, USA. Danilov, P. I., I. L. Tumanov i O. S. Rusakov, 1993: The north-west of European Russia. Str. 34–37 u Vaisfeld, M. A., i Chestin, I. E., editors. Bears: Game animals of Russia and adjacent countries and their environment. Nauka, Moscow, Russia. (In Russian with English summary) Frković, A., 2002: Smeđi medvjed u Primorsko-goranskoj županiji. Upravni odjel za gospodarski razvoj Primorsko-goranske županije. Rijeka, 60 str. Kanadi i Finskoj je zabranjen lov smeđeg medvjeda primamljivanjem hranom, mada je dosta raspravljano o toj temi, te ima zagovornika za i protiv. U zemljama srednje i istočne Europe lov primamljivanjem hranom je dozvoljen, te je najčešći način lova smeđeg medvjeda (Servheen et al. 1999). U Švedskoj je 2001. g. također, uz dosta polemika, zabranjen lov smeđeg medvjeda uz primamljivanje hranom (Fujita et al. 2004). Na području Gorskog kotara i dalje se preporučuje lov uz postavljenu hranu kao jedini način lova, jer od svih ostalih načina lova ima više prednosti nego nedostataka. Za sada nema nikakvih dokaza da je smeđi medvjed povezao postavljenu hranu u šumi s nazočnošću čovjeka, te ne postoji opasnost da se zbog toga previše približi čovjeku i naseljenim mjestima. Dapače, izlaganjem hrane daleko od naselja zadržavamo smeđeg medvjeda u dubokoj šumi, te se time smanjuju štete na poljoprivredi, a smanjuju se i stradanja smeđeg medvjeda na prometnicama. Smeđi medvjed se na području Gorskog kotara odstrjeljuje uglavnom kroz lovni turizam, tako da svaki lovac ima lovnog pratitelja. Pratitelj je educirana osoba koja određuje koje se grlo može odstrjeliti, tako da se mogućnost pogrešnog odstrjela svodi na najmanju moguću mjeru. Ovakav način lova a na također n nne ee izlaže gosta – turista nikakvoj opasnosti. i -Conclusion lacije smeđeg medvjeda. Budući da se to ne događa, zaključak je da znatan dio neregistriranog otpada s većim udjelom ženki održava populaciju smeđeg medvjeda stabilnom, što se tiče omjera spolova, sa tendencijom laganog rasta populacije. Dosadašnje izlučenje bilo je manje od prirasta, te se može zaključiti da lovno gospodarenje nije ugrozilo populaciju smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru. Zbog pravilnog načina utvrđivanja i raspodjele odstrjelnih kvota, odstrjel treba planirati na razini područja, a tek tada ga rasporediti po lovištima. – References Fujita, R., J. E. Swenson, A. Soderberg i F. Sandegren, 2004: Temporal and spatial patterns and hunter selectivity of brown bear harvest methods in Sweden. Journal of wildlife management. U tisku, 19 str. Grupa autora, 2003: Living with bears. Ecological Forum of the Liberal Democracy of Slovenia in cooperation with the Liberal Academy. Ljubljana, 368 str. Grupa autora, 1981: Gorski Kotar, Fond knjige “Gorski kotar” – Delnice. Delnice, 7–25 str. |