DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 34 <-- 34 --> PDF |
D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34 Slika 3. Trag krupnog medvjeda Slika 4. Komforna visoka čeka za lov medvjeda Figure 3 A large bear’s track Figure 4 A comfortable high seat for bear hunt RASPRAVA – Discussion Iz šestogodišnje analize odstrjela vidimo da je omjer spolova 76:24 u korist mužjaka. Iz analize otpa mu da vidi se da je omjer spolovva aa 559:41 u korist ženki. Iz ukupnog izlučenja vidi se da je omjer spolova 67:33 u korist mužjaka. Istraživanja u Slovačkoj pokazuju da su podaci o omjeru spolova u odstrjelu i izlučenju slični. Između 1971.g. i 1976. g. između 117 odstrjeljenih grla, 94 (80 %) bili su mužjaci (Jamnicky, 1988). Godine 1980. od 28 odstrjeljenih grla, samo 8 (28,5 %) su bile ženke (Hell, 1981). U Čierny Balog od 1964. g. do 1989. g., mužjaci odstrjeljeni uz meku činili su 70 % svih gubitaka u pokrajini (Bevilaqua, 1998). Nakon promjene lovnog režima 1994. g. taj omjer je promijenjen. Udio mužjaka pao je na 57 % (Hell, 1994), odnosno 55 % (Kassa, 1997). Iako je 90 % dozvola za odstrjel izdavano za medvjede lakše od 100 kg., omjer odstrjeljenih medvjeda nije se približio uravnoteženom omjeru 1:1, već je i dalje naginjao prema mužjacima (Kassa, 1998,1999). U Švedskoj se odstrjeljuje 53 % mužjaka i 47 % ženki (F uj i ta et al. 2004). Treba isto napomenuti da većina lovaca ili 64 % u Švedskoj lovi smeđeg medvjeda usput, loveći soba. Samo 36 % lovaca lovi ciljano samo smeđeg medvjeda (Fujita et al. 2004). Ovdje se ne radi o lovnom turizmu, već o dozvoli registriranih lovaca za lov. Čini se da švedski lovci kod odstrjela previše ne mare za spol smeđeg medvjeda, sudeći bar po rezultatima istraživanja odstrjela. Otpad smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru visok je i iznosi 31 % od ukupnih gubitaka. Istraživanja u Sloveniji od 1991. do 1998. g. pokazuju da je postotak otpada u ukupnim gubicima niži, te iznosi 11 % (Simonič, 2000). Razlika između najmanjeg mogućeg godišnjeg prirasta i prosječnog godišnjeg izlučenja iznosi 40 grla godišnje. Godišnje povećanje populacije od najmanje 40 grla izazvalo bi vrlo brzo eksploziju populacije. Budući da se to ne događa, postavlja se pitanje što se događa sa onih 40 grla razlike godišnje. Drugo pitanje odnosi se na omjer spolova. Iako se odstrjeljuje značajno veći broj mužjaka, kako to da je omjer spolova 1:1? Kako je smeđi medvjed, nesumnjivo postigao lovnogospodarski kapacitet na istraživanom području, populacija smeđeg medvjeda širi se na rubna područja. Evidentno je da je smeđi medvjed danas prisutan na području Hrvatskog primorja, ali i na području Vukove Gorice i Bosiljeva. Prije 80-tih godina pojavljivanje smeđeg medvjeda na ovim prostorima bio je više izuzetak nego pravilo. Danas je dokazano da je nekoliko grla smeđeg medvjeda zabilježeno i na otoku Krku. Činjenica je također da se na ovim područjima radi o prisutnosti u pravilu mlađih grla koja su otjerana od starijih i snažnijih jedinki smeđeg medvjeda u Gorskom kotaru. Zbog prisutnosti smeđeg medvjeda na područjima na kojima nije ranije obitavao, te širenju područja populacije, možemo zaključiti da je trend populacije u porastu i da je područje istraživanja postalo premaleno za ukupni broj smeđeg medvjeda na širem području. Međutim porast od 40 grla godišnje izazvao bi uskoro zasićenje i na širim prostorima. Budući da se to ne događa, za pretpostaviti je da postoji velik broj nezabilježenih gubitaka smeđeg medvjeda, te da je porast populacije manji od računnalog. Razlozi tomu leže svakako u tome što se radi o velikom, rijetko naseljenom prostoru u kojemu je nemoguće pronaći sve uginule medvjede. Drugi razlog leži u dotadašnjem načinu gospodarenja. Smeđim medvjedom se gospodari na razini lovišta. Odstrjel je bio propisan odredbama lovnogospodarske osnove i svaki evidentirani otpad smeđeg medvjeda značio je isto toliko smanjenje odstrjela za lovoovlaštenika. Stoga postoji sumnja da su lovo |