DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Majnarić: ODSTRJEL I OTPAD SMEĐEG MEDVJEDA U GORSKOM KOTARU Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 25-34
u rasponu od 0,00 u lovištu Završje do 0,22 u lovištu
Petehovac.
Omjer spolova je 59 :41 u korist ženki, te je vidljivo
da ženke značajno više sudjeluju u otpadu od mužjaka.


U sljedećoj tablici dan je prikaz prosječnog godišnjeg
izlučenja smeđeg medvjeda i prosječno godišnje
izlučenje/1000 ha od 1997/98. g. do 2002/03. g. po lovištima
i ukupno.


Tablica 3. Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjeda i prosječno godišnje izlučenje/1000 ha od 1997/98. do 2002/03.
Table 3 Average annual bag of the brown bear and average annual bag/1,000 ha from 1997/98 to 2002/03


Lovište


Hunting ground


Bjelolasica


Cetiti - Gložac


Crna gora


Fužine


Jelenski jarak
Kupa
Kupički vrh
Kupjački vrh
Lipov vrh


Litorić


Lokve


Mrkopalj
Petehovac
Ristijak
Rudač


Smrekova d. – Gumance


Stiježtiik
Vištijevica
Završje


Ukupno – Total


Prosječno godišnje izlučenje
Average annual bag
Mužjaci Ženke Ukupno
Males Females Total


5,17 2,00 7,17
0,67 0,00 0,67
0,83 0,67 1,50
0,33 0,00 0,33
0,50 0,00 0,50
0,50 0,17 0,67
0,67 1,00 1,67
0,83 1,17 2,00
0,83 0,17 1,00
0,83 0,67 1,50
0,50 0,33 0,83
0,50 0,00 0,50
0,33 0,33 0,67
1,00 0,83 1,83
0,50 0,17 0,67
1,83 0,67 2,50
1,33 1,00 2,33
0,17 0,33 0,50
0,83 0,17 1,00
18,17 9,67 27,84


Iz tablice 3. vidljivo je da je prosječno godišnje izlučenje
smeđeg medvjeda/1000 ha 0,21 grlo. Od toga
je 0,14 grla/1000 ha mužjaka i 0,07 grla/1000 ha ženki.
Izlučenje/1000 ha je u rasponu od 0,10 u lovištu Fužine


– Lič do 0,36 u lovištu Kupički vrh.
Omjer spolova je 67 : 33 u korist mužjaka.
Prosječno godišnje izlučenje smeđeg medvjeda
iznosi 27,84 grla; 18,17 grla mužjaka i 9,67 grla ženki.
Od toga je odstrjel 19,34 grla; 16,67 grla mužjaka i
4,67 grla ženki, te otpad 8,50 grla; 3,50 grla mužjaka i
5,00 grla ženki.


Lovno gospodarenje smeđim medvjedom od
1997/98 do 2002/03 provodilo se na razini lovišta. Izlučenje
je u lovnogospodarskim osnovama planirano
kao 15 % vrijednost matičnog fonda smeđeg medvjeda.
Kako je prosječna vrijednost matičnog fonda u lovištima
koja gospodare smeđim medvjedom 259,2
grla, onda je prosječno planirano izlučenje 38,9 grla,
što znači da je realizirano 71 % planiranog izlučenja.


Iz tablica o odstrjelu, ali i ukupnom izlučenju, vidljivo
je da su najviše vrijednosti izlučenja i odstrjela u
malim lovištima, do 5000 ha. Ista lovišta, što se tiče


Prosječno godišnje izlučenje/1000 ha
Površina ha Average annual bag/1,000 ha
Area ha Mužjaci Ženke Ukupno
Males Females Total


28248 0,18 0,07 0,25
3188 0,21 0,00 0,21
5925 0,14 0,11 0,25
3185 0,10 0,00 0,10
2962 0,17 0,00 0,17
2232 0,22 0,08 0,30
4636 0,14 0,22 0,36
6508 0,13 0,18 0,31
6035 0,14 0,03 0,17
7043 0,11 0,10 0,21
4985 0,10 0,07 0,17
2412 0,21 0,00 0,21
2242 0,15 0,15 0,30
13543 0,08 0,06 0,14
4039 0,12 0,05 0,17
18443 0,10 0,04 0,14
10240 0,13 0,10 0,23
3688 0,05 0,09 0,14
4015 0,21 0,04 0,25
133569 0,14 0,07 0,21


bonitetne vrijednosti, ne mogu se mjeriti s lovištima
preko 10000 ha. Ova činjenica ukazuje na dotadašnji
pogrešan način gospodarenja smeđim medvjedom.
Zbog potreba za velikim prostorom, smeđim medvjedom
treba gospodariti na velikim područjima koja obuhvaćaju
daleko veće površine od površine pojedinačnih
lovišta. To ujedno znači da odstrjel treba planirati na
razini područja, a onda ga raspoređivati po lovištima.


Kako bi se moglo usporediti izlučenje smeđeg medvjeda/
1000 ha po vrsti lovoovlaštenika, napravljena je
analiza istog, te su doneseni zaključci.


Iz grafikona 1. vidi se da se ukupno izlučenje smeđeg
medvjeda malo razlikuje u lovištima u kojima gospodare
pravne osobe od lovišta u kojima gospodare
lovačke udruge. Kod mužjaka je veće izlučenje u lovištima
kojima gospodare pravne osobe, dok je kod ženka
veće izlučenje u lovištima kojima gospodare lovačke
udruge.


Očekivati je bilo da će veće izlučenje biti u lovištima
u kojima gospodare pravne osobe od lovišta u koji


d lo
u


ma gospodare lovačka društva, jer su to u pravilu veća
lovišta, višeg boniteta.