DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 16 <-- 16 --> PDF |
D. Ballian, F. Bogunić, M. Konnert, H. Kraigher, M. Pučko, G. Božič: GENETIČKA DIFERENCIRANOST Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 13-24 negativnom utjecaju čovjeka. Negativni utjecaj ogleda se kroz otvaranje putova, izgradnju športskih terena za olimpijske igre, ratnim razaranjima, a zadnje vrijeme neplanskom sječom i uređenjem izletišta. Da bi se ova vrlo interesantna sastojina spasila od daljnjeg propadanja, potrebno je obnoviti njenu strukturu, uz uvažavanje svih relevantnih čimbenika koji je izdvajaju od okolnih sastojina smreke. Prema dostupnoj literaturi, u svim dosadašnjim istraživanjima koja su provedena na smreci, postoje saz- Slika 1. Smrekova šuma mrazišnog tipa Piceetum montanum Figure 1 Norway spruce forest frosty type Piceetum montanum nanja koja nam govore da je to vrsta koja vrlo dobro svojom genetičkom strukturom populacije reagira na promjene ekoloških čimbenika, ponajprije u razlikama između tala (Božič 2002, Božič i Urbančič 2001 i 2003), kao i na brojna zagađenja atmosfere i tla (Be rg mann i Scholz 1987, 1989; Hosius i Bergmann 1993; Bergmann i Hosius 1996; Longauersur., 2001). Cilj ovog istraživanja je da uz primjenu suvremenih molekularno genetičkih metoda i njihove analize, pokažemo da je šumska zajednica smreke mrazišnog tipa vrlo specifična genetička tvorevina, i da se razlikuje od šuma bukve i jele ilirskog područja (Abieti-Fagetum illryricum, Fuk. i Stef. 1958.) i šuma običnog bora i smreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum, Stef. 1960) koje su raspoređene neposredno oko ove šumske zajednice. Dobiveni rezultati trebaju pokazati da su bilo kakve gospodarske intervencije ili aktivnosti na konzervaciji u mrazišnom tipu šume u cilju njene obnove ili očuvanja in situ vrlo zahtjevne i složene, zbog specifične genetičke strukture tog tipa šume, kao i uvjeta sredine koji su izravno utjecali na njeno formiranje. Stoga je prilikom obnova ovih tipova šuma (mrazišni tip) potrebno uporabljivati lokalni, autohtoni reprodukcijski materijal, koji se genetički neće razlikovati od autohtone populacije, a može pokazati značajne razlike spram susjednih populacija iste vrste. Slika 2–4. Smreka mrazišnog tipa u fitocenozi Piceetum montanum Figure 2–4 Norway spruce of frosty type in fitocenosis Piceetum montanum Slika 5–7. Šuma običnog bora i smreke (jele) (Piceo-Pinetum Illyricum) Figure 5–7 Norway spruce forest with randomly distributed white pine trees (silver fir) (Piceo-pinetum Illyricum) |