DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 13 <-- 13 --> PDF |
M. Božić, J. Čavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIRANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12 Ukupno dobiveni koeficijenti determinacije nalaze se u rasponu od 62,5–70,4 %. Modeli s varijablama u logaritamskom obliku daju veće koeficijente determinacije u odnosu na modele s izvornim varijablama. Ta povećanja iznose oko 4 %. S obzirom da znatno složeniji modeli sa svim značajnim varijablama ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost sa svega 3–4 % preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s prsnim promjerom kao jedinom nezavisnom varijablom, te korištenje logaritamske funkcije. Bonitet sastojine značajno utječe na debljinu kore, pri čemu taj rast unutar debljinskog stupnja ima oblik eksponencijalne krivulje te je kora deblja što je bonitet lošiji. Rezultati ovih istraživanja dali su niže rezultate od nja ranije provedenih Klepčevih hh i ii Bojaninovih istraživanja i Udio kore u ukupnom promjeru iznosi 4,1 % kod najdebljih (97,5 cm) do 8,1 % kod najtanjih (12,5 cm) stabala. Rezultati ovih istraživanja ukazuju na manju debljinu kore u sastojinama kojima se intenzivno gospodarilo u odnosu na ekstenzivno gospodarene ili negospodarene sastojine. Iz rezultata ovih istraživanja ne možemo razlučiti koji dio te razlike je posljedica intenziteta gospodarenja, a koji nešto boljeg srednjeg boniteta intenzivno gospodarenih sastojina. Kora jelovih stabala EGT-a I-C-50 (šuma jele s mahovinom) znatno je tanja od kore stabala ostalog dijela uzorka (većinom EGT I-C-10, šuma bukve i jele). Udio kore u ukupnom debljinskom prirastu stabla iznosi od 2,8 % kod debelih do 5,6 % kod tankih stabala. LITERATURA – References Antonić, O., 1996: Modeli utjecaja topoklime na vegetaciju krša. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, 156 str. Becker, M., 1991: Impact of climate, soil and sylviculture on forest growth and yield. U: Landmann, G. (ur.), French research into forest decline. Ecole nationale du Génie rural, des Eaux et des Forets, pp. 23–38, Nancy. Bojanin, S., 1966a: Debljina kore na raznim visinama od tla kod jelovih stabala. Drvna industrija 17 (4–5), str. 76–85, Zagreb Bojanin, S., 1966b: Debljina kore kod jelove oblovine raznih debljina i njen odnos prema debljini stabala od kojih oblovina potječe. Drvna industrija 17 (11–12), str. 187–195, Zagreb Bojanin, S., 1972: Debljina i postotak kore oblovine poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Wahl). Šumarski list 96 (7–8), str. 267–277, Zagreb Božić, M., 2003: Utjecaj stanišnih i sastojinskih elemeenata na prirast obične jele (Abies alba Mill.) u jelovim sastojinama na kršu u Hrvatskoj. Disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 190 str., Zagreb Čavlović, J., M. Božić, 2005: Priručnik za nacionalnu inventuru šuma Republike Hrvatske, Zagreb. G u i s a n , A., J.-P. T h eu r i ll a t , F., K i en as t , 1998: Predicting the potential distribution of plant species in an alpine environment. J. Veg. Sci. 9, pp. 65–74. Guisan, A., S. B. Weiss, A.D. Weiss, 1999: GLM versus CCA spatial modeling of plant species distribution. Plant Ecol. 143, pp.107–122. Johnson, T. S., G. B. Wood, 1987: Simple linear model reliably predicts bark thickness of radiata pine in the Australian capital territory. Forest Ecology and Management, Volume 22, Issues 3–4, pp. 173–183. K l e pa c , D., 1957: Istraživanja o debljini kore u šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka. Šumarski list br. 3–4/1957, str. 90–106, Zagreb. Klepac, D., 1958: Funkcionalni odnos između debljine kore i prsnog promjera za naše važnije listopadno drveće. Šumarski list br. 7–9/1958, str. 251–267, Zagreb. K l e pa c , D., 1972: Istraživanja o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama. Glasnik za šumske pokuse 16, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, str. 105–122, Zagreb. Krpan, A. P. B., 1986: Kora bukve sa stanovišta eksploatacije šuma. Zbornik savjetovanja “Kolokvij o bukvi”, Velika, Požega, 22. – 24. XI. 1984., str. 77–88, Zagreb. Laasasenaho, J., T. Melkas, S. Aldén, 2005: Modelling bark thickness of Picea abies with taper curves. Forest Ecology and Management 206, pp. 35–47. O t t , R. L., 1993: Introduction to Statistical Metods and Data Analysis. Duxbury Press, Belmont, 1152 str. Pranjić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma, 405 str. Zagreb. Prka, M., 2004: Debljina kore obične bukve (Fagus sylvatica L.) u sječinama Bjelovarske Bilogore. Šumarski list br. 7–8/2004., str. 391–403, Zagreb. |