DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 12 <-- 12 --> PDF |
M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12 Kao i na prethodnoj slici, vidljivo je da su vrijednosti kore prema našem modelu znatno niže. Klepac je debljinu kore mjerio Švedskim instrumentom, te je bio svjestan činjenice da se njime mogu dobiti nešto veći rezultati uslijed zadiranja instrumenta u novi god. Kao što smo vidjeli (tablica 1 i 2) starost stabala također ima utjecaja na debljinu kore. Debljina kore je veća uz isti promjer stabla što je starost stabla veća. Tako je vrlo vjerojatno veća debljina kore kod Klepca i Bojanina posljedica ekstenzivnijeg gospodarenja tim sastojinama u prošlosti, gdje su stabla u prosjeku uz isti promjer bila starija od današnjih. Kako su dosadašnji intenziteti gospodarenja utjecali na debljinu kore promotrit ćemo na slici 8. Iz slike je vidljivo da gotovo jednako debelu koru imaju negospodarene (Prašume) i ekstenzivno gospodarene sastojine (Thurn-Taxis), u odnosu na intenzivno gospodarene sastojine (Ghyczy). Ova je činjenica najvjerojatnije djelomično posljedica manje starosti stabala istih promjera u intenzivno gospodarenim sastojinama, Slika 9. Usporedba debljine kore (model 1.2) EGT-a I-C-50 u odnosu na cijeli uzorak, te poduzorke na II i II/III bonitetu. Srednji bonitet cijelog uzorka je II/III, a sastojina EGT-a I-C-50 između II i II/III. Figure 9 Comparison of bark thickness (model 1.2) of Forest type (EGT) I-C-50 in relation to whole sample and subsamples on site classes II and II/III. Average site class of whole sample is II/III, whereas stands of Forest type (EGT) I-C-50 are between II and II/III site class. Iz slike je vidljivo da stabla iz sastojina koje pripadaju EGT-u I-C-50 imaju znatno tanju koru u odnosu na ukupni uzorak, i to u cijelom rasponu prsnih promjera. To objašnjavamo specifičnim prilikama u kojima ona rastu – tlo prekriveno mahovinom koja dugo zadržava vlagu, kao i niske dimenzije sječive zrelosti, u odnosu na dominantni EGT I-C-10. Na temelju modela dobivenih našim istraživanjima, može se procijeniti prirast kore. Prema modelu 1.2 za ZAKLJUČCI o čemu je već bilo riječi, ali i nešto lošijeg srednjeg boniteta sastojina prašumskog karaktera i sastojina kojima je gospodario Thurn-Taxis (između II/III i III), u odnosu na sastojine kojima je gospodario Ghyczy (između II i II/III boniteta). Prilikom terenskih istraživanja uočeno je da je kora u dijelu sastojina (oko Otočca i Brinja, na nižim nadmorskim visinama) i kod debljih stabala glatka. Naknadnim uvidom u osnove gospodarenja uočeno je da su to sastojine koje pripadaju ekološko gospodarskom tipu (EGT) I-C-50, za koji u uputama za izradu karte EGT-ova gorskog područja Hrvatske (Cestar i dr. 1986) stoji da je karakteristična zajednica jele s mahovinom. S obzirom da sastojine ostalog dijela uzorka najvećim dijelom pripadaju zajednici bukve i jele, EGT-u I-C-10, provjerili smo postoji li osim razlike u teksturi i razlika u debljini kore stabala jele koja rastu u EGT-u I-C-50, prema ostalom uzorku. Rezultati te usporedbe prikazani su na slici 9. cijeli uzorak, u povećanju prsnog promjera za 5 cm, kora sudjeluje (prirast kore u odnosu na ukupni prirast od 5 cm) s 0,14 cm odnosno 2,8 % kod stabala debljinskog stupnja 92,5 cm, te se njen udio povećava do 0,28 cm ili 5,6 % u debljinskom stupnju 12,5 cm. U odnosu na prirast drva te se vrijednosti kreću u rasponu 2,8 do 5,9 %. Conclusions Pri modeliranju debljine kore obične jele, u proveprsni promjer, visina stabla, starost stabla, i nadmorska denoj parcijalnoj linearnoj korelaciji kao značajne vavisina. Nagib i orijentacija terena nisu se pokazale starijable pokazale su se (prema redoslijedu značajnosti): tistički značajnima. |