DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 106 <-- 106 --> PDF |
dan prikaz opće problematike kopnenih i vodenih ekosustava, šuma i šljunčara zagrebačkog područja. Izradio je i prostorne planove nacionalnih parkova i parkova prirode za podrušje šumarstva i zaštite prirode za NP Plitvička jezera, NP Risnjak, PP Medvednica, PP Velebit i druge. Dao je veliki doprinos problematici biotopa, a napose šuma, biljnih i životinjskih vrsta na području velikih hidrotehničkih agromeliorativnih zahvata u Črnec polju i Lonjskom polju, u studijama koje su publicirane. Bio je stručni suradnik u brojnim općinskim, regionalnim i republičkim prostornim planovima Hrvatske za područje šumarsva i zaštite prirode i okoliša. Tijekom radnog vijeka prisustvovao je i aktivno djelovao u radu brojnih europskih skupova i kongresa s problematikom zaštite prirode. Nakon odlaska u mirovinu zapažena je njegova angažiranost na zaštiti Plitvičkih jezera. Prema ing. Böhmu na Plitvičkim jezerima su se nakon Drugog svjetskog rata sukobljavale dvije koncepcije razvoja. Na jednoj strani bili su ekono misti i turistički radnici u sjeni političara, koji su jezera gledali samo kao ekonomsko dobro. Grade se objekti, cesta za Liku 1960. god. kroz srce Nacionalnog parka. Iza toga slijedi bujica motoriziranih domaćih i europskih turista i ne vodi se dovoljna briga o zagađenju ispušnim plinovima. Na dugoj strani bio je ing. Böhm s angažiranim šumarima, biolozima i ekolozima na crti aktivne zaštite prirode, sa željom da taj prostor urede prema međunarodnim konvencijama o zaštiti prirode, držeći se načela da su nacionalni parkovi prirodno nasljeđe, reprezentativni prirodoznanstveni objekti namijenjeni znanosti, odgoju i podizanju ekološke svijesti. Ing. Böhm je prvi u nas dao kompletnu sliku stanja Plitvičkih jezera: nedopustive ambijetalne promjene (cesta, jaki saobraćaj, gradnja uz sama jezera, nerješeno pitanje korišćenja vode, otpadnih voda i kanalizacije); dugotrajne erozije zemljišta u oborinskoj zoni i zatrpavanje jezera; problem eutrofikacije i zamočvarenja Plitvičkih jezera. Za navedeno stanje regresije, koje prijeti katastrofom u tom akvatoriju, predlagao je rješenja čišćenjem jezera od anorganskih i organskih nanosa i vraćanje u prvobitno stanje. Analizu stanja i rješenja detaljno je opisao u svoja dva članka objavljena u Šumarskom listu. Ove analize i prijedlozi proslijeđeni su mjerodavnima, no nije se ništa značajno učinilo po tom pitanju, jer ljudi obično povjeruju vizionarima, kao što je bio naš kolega Böhm, tek kada treba spašavati ono što se dade spasiti, odnosno u zadnji čas. Veliki doprinos kolege Böhma očuvanju i zaštiti naših bisera prirode, potiče nas da čuvamo ljepotu koju smo baštinili, a njemu zahvaljujemo za sve što je učinio kao čovjek i šumarski stručnjak, nesebično dijeleći svoje znanje i iskustva s drugima, posebice mladim stručnjacima, u okvirima svoje radne sredine i Hrvatskoga šumarskog društva, čiji je bio dugogodišnji zapaženi član. Za HŠD, ogranak Zagreb V. Rajković i M. Harapin |