DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 103 <-- 103 --> PDF |
MEMORIAM U SPOMEN NA MAGISTRA ŠUMARSTVA DAVORINA PRGINA (1922 – 2006) Preminuo je Davorin Prgin, magistar šumarstva i naš prijatelj, ali i prijatelj svih stabala u Šibeniku i na Jadranskoj obali te osnivač i predsjednik društva prijatelja prirode Šubićevac. Našavši se istovremeno na svom zaštićenom pješačkom prijelazu u blizini svog doma, s automobilom koji nije poštivao zaštitu pješačkog prijelaza, stradao je što je nažalost čest slučaj kod nas. Tragična nesreća odnijela je život jednom od rijetkih šumarskih stručnjaka, koji je proširio horizonte šumarstva na sve one prave vrijednosti koje usmjeravaju kategoriju ljudskog okoliša i bitka na korist sveopćeg dobra. Već sam njegov magistarski rad o značenju alepskog bora na našem Jadranskom prostoru dio je takvih nastojanja. Svoje je spoznaje stjecao i obnašanjem dužnosti direktora Nacionalnog parka Krka. Šumarski fakultet završio je zajedno s većom grupom kolega, koji su upisali taj fakultet neposredno iza Drugog svjetskog rata 1945/46. godine, grupom koju su sačinjavali hrvatski i slovenski polaznici, jer Ljubljana tada još nije imala šumarski fakultet. Bila je to povelika grupa budućih, a kasnije posebno istaknutih šumara, koji su već na fakultetu stekli solidno znanje, zahvaljujući grupi profesora, koji su uz dobro poznavanje šumarske struke bili obdareni i širokom kulturom (npr. Aleksandar Ugrenović, Ivo Horvat, Milan Anić, Josip Petračić i dr.) kulturom koja je pomogla potpunijem sagledavanju općih vrijednosti šumskih dobara. Na takvim se izvorima školovao i naš pokojni Davorin, nastavljajući i produblju jući u svakoj prigodi, ali i u konkretnim situacijama, izradbe prostorno- šumarskih projekata i uređajnih osnova, načela o vrijednostima šumarstva, koje uvelike prelaze uske šumarsko-gospodarske okvire, vezane uz raznorodnu proizvodnju tzv. drvne mase. Među brojnim Davorinim aktivnostima vezanim uz izradbu planova i uređajnih osnova šumsko-gospodarskih područja, treba istaći stručnu aktivnost obrade i zaštite šibenske, pa i jadranske posebnosti: Park – šumu Šubićevac. I to uz nastojanje da se ta, po mnogo čemu jedinstvena mediteranska park-šuma, smještena unutar grada, primjereno obradi i zaštiti od nezajažljive uzurpacije onih koji nastoje izgradnjom uništiti to izuzetno prirodno dobro grada. U tom je smislu, a u cilju stvaranja temeljnih preduvjeta za obradu i zaštitu, osnovao Društvo prijatelja prirode “Šubićevac”. Jedan od temeljnih zadataka društva bilo je stalno obrađivanje s užim timom stručnjaka programa o moguć nostima uređenja i korištenja, osiguravši tako solidnu osnovu za budući razvoj. Podršku svojim nastojanjima društvo Šubićevac dobilo je i od ekološke sekcije planinarskog društva iz Šibenika te Hrvatskoga šumarskog društva. U ovom je trenutku vrijedno spomenuti pripremljen sadržaj navedenog elaborata, kako bi se moglo potaknuti njegovo daljnje ostvarenje, kao obveza motivirana i spomenom na njegovog tvorca Davorina Prgina. U uvodu elaborata ističe se: Odnos grada i prirode u današnjim vremenima ostavlja sve manje mogućnosti prirodi za zajedništvo u kojemu bi se stvorili uvjeti za ljepši i bolji život građana. Već je dobro poznato, koje su i kakve vrijednosti brojnih kategorija prirode utkane u grad za život čovjeka okruženog pretežno asfaltom i betonom. Među brojnim kategorijama prirode u gradu, park-šuma poput Šubićevca označava potencijalno najjaču bioekološku vrijednost i cjelovito uporište prirodne ravnoteže. Šubićevac je izvor gdje gradski čovjek može jedino ponovno kvalitetno napuniti svoje biološke baterije. Jednom riječju, takva park-šuma utkana u sam grad, može u znatnijoj mjeri trajno osigurati zdraviji život samom gradu. Bilo je zamišljeno da se ovakva tema zbog svog višestrukog značenja kao model proširi na cijeli naš Mediteran. Ono što izdvaja planiranu studiju od standardnih elaborata šumsko-uređajnih osnova, odnosi se na fizionomsko-estetske karakteristike, tako da bi se obradi načina gospodarenja dodala i estetika šumskog prostora, rijetka naznaka |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Prastari bijeli dud uz crkvu Sv. Nikole u takvim elaboratima. Gornjemu treba dodati ideju izgradnje mediteranskog parka na Šubićevcu, što identificira kreativnu osnovu i dopunu ove značajne šibenske parkšume. Ova je ideja izrečena u suprotstavljanju izgradnje trgovačkog poslovnog prostora na dijelu Šubićevca, s dosta velikim asfaltnim parkiralištem, što je kako ističe Prgin, u suprotnosti s osnovnom namjenom prostora tj. park-šume. Opravdanom suprotstavljanju takvih, čak i protuzakonitih namjera, Prgin povećava prirodnu raznolikost dodatkom izvedbe mediteranskog vrta, čime na određen način slijedi i ostavštinu velikog Roberta Vizijanija Šibenčanina, dodavši u drugoj prigodi prezentaciju biljnih vrsta, koje je otkrio taj naš i svjetski poznat botaničar s padovanskog sveučilišta. Ne možemo prihvatiti da bi sve to dobro i kreativno stručno i znanstveno, koje je potaknuo Davorin Prgin, moglo umrijeti zajedno s njim, nego moramo vjerovati, da će se njegovo djelo nastaviti. Nije to samo dug grada Šibenika prema svom preminulom sugrađaninu, pa i obveza nas kolega, koji smo surađivali, nego imperativ naše zajed ničke budućnosti. Možemo dodati da se takva obveza uvjetuje i slijedom potpisane konvencije o Europskim krajobrazima, donešene u Hrvatskom Saboru 19. rujna 2002., a potaknute u Vijeću Europe. Navedenim saznanjima treba pridodati i brojne inicijative i brige doslovno oko svakog šibenskog stabla. Nadalje, čitamo u Slobodnoj Dalmaciji od 25. i 26. 5. 2005. Prginov članak “Šibenik – ćelavi grad”, u kojemu je upozorio na brzoplete i nesmotrene sječe stabala bez neophodne zamjene. Na istom tragu je i posebna Davorinova briga za stara stabla povijesnog značenja, kao što je samo dijelom ostvarena sanacija prastarog bijelog duda kraj crkve sv. Nikole. U toj se prigodi Davorin Prgin poziva na status starog drveća u svijetu, ističući svjetska iskustva oko vrednovanja i korištenja starog drveća kao velikih prirodnih vrijednosti, koje obuhvaćaju odgojno-obrazovne znanstvene i turističke namjene. Ističe takvo drveće i kao nacionalnu svetinju, pa je nezamislivo da budu prepuštena “zubu vremena”. U prilogu dopisa, kojega je uputio uredništvu časopisa “Okoliš“, nalazi se i projekt sanacije tog duda. Grad Šibenik je prihvatio sanaciju, a po zitivno je reagiralo i tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja (dopis Ministarstva od 4. ožujka 2003.). U ovoj prigodi ne treba izostaviti ni prijedlog Davorina Prgina za prezentaciju, odnosno otvoreni ogled zbirke biljaka koje je otkrio i istražio Robert Visiani Šibenčanin, ondašnji profesor na čuvenom sveučilištu u Padovi. Ovome treba pridodati i Prginov zahtjev Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva od 10. 9. 2003. za zaštitu borove šume na otoku Obonjanu, nazvanom kasnije i “Otok Mladosti”. U tom zahtjevu Prgin upozorava ministarstvo na loše gospodarenje šumom alepskog bora, podignutom zaslugom tadašnjeg upravitelja šumarije ing. Mate Huljeva. Loše gospodarenje Prgin obilježava sljedećim riječima: Iako je podignuta šuma alepskog bora, koja je danas stara 47 godina (dopis je poslan 10. 9. 2003.), omogućila podizanje čitavog naselja za rekreaciju, o njoj se ne vodi nikakva briga. Ne zna se tko s njom gospodari, ona je prepuštena sama sebi: ne obavljaju se uzgojni zahvati, njega, čišćenje i prorjeđivanje, zaštita od biljnih bolesti i štetočina. Nema uređajne osnove, kao dugoročnog planskog dokuŠubićevac -r=sČ na park-šumu, čije je uređenje i obnovu uporno pokretao Davor Prgin |