DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 103     <-- 103 -->        PDF

MEMORIAM


U SPOMEN NA MAGISTRA ŠUMARSTVA
DAVORINA PRGINA (1922 – 2006)


Preminuo je Davorin Prgin,
magistar šumarstva i naš prijatelj,
ali i prijatelj svih stabala u Šibeniku
i na Jadranskoj obali te osnivač i
predsjednik društva prijatelja prirode
Šubićevac. Našavši se istovremeno
na svom zaštićenom pješačkom
prijelazu u blizini svog doma, s automobilom
koji nije poštivao zaštitu
pješačkog prijelaza, stradao je što je
nažalost čest slučaj kod nas.


Tragična nesreća odnijela je život
jednom od rijetkih šumarskih
stručnjaka, koji je proširio horizonte
šumarstva na sve one prave vrijednosti
koje usmjeravaju kategoriju
ljudskog okoliša i bitka na korist
sveopćeg dobra. Već sam njegov
magistarski rad o značenju alepskog
bora na našem Jadranskom
prostoru dio je takvih nastojanja.
Svoje je spoznaje stjecao i obnašanjem
dužnosti direktora Nacionalnog
parka Krka.


Šumarski fakultet završio je zajedno
s većom grupom kolega, koji
su upisali taj fakultet neposredno
iza Drugog svjetskog rata 1945/46.
godine, grupom koju su sačinjavali
hrvatski i slovenski polaznici, jer
Ljubljana tada još nije imala šumarski
fakultet.


Bila je to povelika grupa budućih,
a kasnije posebno istaknutih
šumara, koji su već na fakultetu
stekli solidno znanje, zahvaljujući
grupi profesora, koji su uz dobro
poznavanje šumarske struke bili
obdareni i širokom kulturom (npr.
Aleksandar Ugrenović, Ivo Horvat,
Milan Anić, Josip Petračić i dr.)
kulturom koja je pomogla potpunijem
sagledavanju općih vrijednosti
šumskih dobara. Na takvim se
izvorima školovao i naš pokojni
Davorin, nastavljajući i produblju


jući u svakoj prigodi, ali i u konkretnim
situacijama, izradbe prostorno-
šumarskih projekata i uređajnih
osnova, načela o vrijednostima
šumarstva, koje uvelike prelaze
uske šumarsko-gospodarske okvire,
vezane uz raznorodnu proizvodnju
tzv. drvne mase.


Među brojnim Davorinim aktivnostima
vezanim uz izradbu planova
i uređajnih osnova šumsko-gospodarskih
područja, treba istaći
stručnu aktivnost obrade i zaštite šibenske,
pa i jadranske posebnosti:
Park – šumu Šubićevac. I to uz nastojanje
da se ta, po mnogo čemu jedinstvena
mediteranska park-šuma,
smještena unutar grada, primjereno
obradi i zaštiti od nezajažljive uzurpacije
onih koji nastoje izgradnjom
uništiti to izuzetno prirodno dobro
grada. U tom je smislu, a u cilju
stvaranja temeljnih preduvjeta za
obradu i zaštitu, osnovao Društvo
prijatelja prirode “Šubićevac”. Jedan
od temeljnih zadataka društva
bilo je stalno obrađivanje s užim timom
stručnjaka programa o moguć


nostima uređenja i korištenja, osiguravši
tako solidnu osnovu za budući
razvoj. Podršku svojim nastojanjima
društvo Šubićevac dobilo je i od
ekološke sekcije planinarskog društva
iz Šibenika te Hrvatskoga šumarskog
društva.


U ovom je trenutku vrijedno
spomenuti pripremljen sadržaj navedenog
elaborata, kako bi se moglo
potaknuti njegovo daljnje
ostvarenje, kao obveza motivirana i
spomenom na njegovog tvorca Davorina
Prgina.


U uvodu elaborata ističe se: Odnos
grada i prirode u današnjim
vremenima ostavlja sve manje mogućnosti
prirodi za zajedništvo u
kojemu bi se stvorili uvjeti za ljepši
i bolji život građana. Već je dobro
poznato, koje su i kakve vrijednosti
brojnih kategorija prirode utkane u
grad za život čovjeka okruženog
pretežno asfaltom i betonom. Među
brojnim kategorijama prirode u
gradu, park-šuma poput Šubićevca
označava potencijalno najjaču bioekološku
vrijednost i cjelovito uporište
prirodne ravnoteže. Šubićevac
je izvor gdje gradski čovjek može
jedino ponovno kvalitetno napuniti
svoje biološke baterije. Jednom riječju,
takva park-šuma utkana u
sam grad, može u znatnijoj mjeri
trajno osigurati zdraviji život samom
gradu.


Bilo je zamišljeno da se ovakva
tema zbog svog višestrukog značenja
kao model proširi na cijeli naš
Mediteran. Ono što izdvaja planiranu
studiju od standardnih elaborata
šumsko-uređajnih osnova, odnosi
se na fizionomsko-estetske karakteristike,
tako da bi se obradi načina
gospodarenja dodala i estetika
šumskog prostora, rijetka naznaka