DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2007 str. 10 <-- 10 --> PDF |
M. Božić, J. Ćavlović, M. Vedriš, M. Jazbec: MODELIItANJE DEBLJINE KORE STABALA OBIČNE JELE . Šumarski list br. 1–2, CXXXI (2007), 3-12 ostalih varijabli znatno poskupljuje posao pridobivanja podataka, uz neznatne promjene modeliranih vrijednosti. Klepac (1972) napominje da postotak kore osim o fitocenozi u kojoj vrsta dolazi ovisi i o bonitetu, što je u suprotnosti s istraživanjima Krstanova i Wiedemanna (prema Bojaninu 1966a). Stoga smo u ovom radu proveli modeliranje po Slika 5. Ovisnost dvostruke debljine kore o prsnom promjeru, za različite bonitete, prema modelu 1.2. Figure 5 Double bark thickness depending on diameter at breast height, for different site classes, according to model 1.2. Slika 6. Usporedba debljine kore prema modelu 1.2 s Klepčevim i Bojani novim rezultatima Figure 6 Comparison of bark thickness ac cording to model 1.2 with results of Klepac (1972) and Bojanin (1966) bonitetnim razredima, za bonitete za koje smo imali uzorak s više od 60 stabala, pri čemu smo od nezavisnih varijabli koristili samo prsni promjer stabla u logaritamskom obliku (model 1.2). Rezultati ovog dijela modeliranja nalaze se u tablici 3. Na temelju rezultata modeliranja načinjen je grafički prikaz odnosa dvostruke debljine kore u ovisnosti o prsnom promjeru, za različite bonitete, koji se nalazi na slici 5. Kao što se iz slike vidi, pogoršanje boniteta značaj-Koeficijenti determinacije prema modelu 1.1 nešto no utječe na povećanje debljine kore. Do sličnih za-je niži (oko 1,5 %) u odnosu na istraživanja Bojanina ključaka dolaze Klepac (1972) za jelu te Johnson i (Bojanin 1996b), a vjerojatno je posljedica komWood (1987) za kalifornijski bor. Klepac kakvoću paktnosti njegovog uzorka, uzetog unutar jedne gospostaništa promatra kroz zajednicu koja na njemu raste. darske jedinice. Drugi razlog mogao bi biti taj da se u Tako napominje da je kora jelovih stabala najdeblja u njegovim istraživanjima ne radi i fitocenozi bukve i fitocenozi jele s milavom, koja pridolazi na najlošijim jele kao kod nas, nego o fitocenozi jele s rebračom. staništima, odnosno najtanja u fitocenozi jele i rebrače Modelirajući debljinu kore obične bukve Prka (2004) koja pridolazi na najboljim staništima. Na slici je viddobiva koeficijent determinacije od 66,59 %. Njegov ljivo da debljina kore unutar istog debljinskog stupnja je rezultat u usporedbi s našim (modelom 1.1) nešto ne raste linearno. Tako se razlika između debljine kore bolji, ali tu se radi o drugoj vrsti drveća i što je još bitsusjedna dva bonitetna razreda povećava smanjenjem nije o drukčijem načinu gospodarenja (jednodobne dobrote staništa. To povećanje između II i II/III bonitešume). Debljinu kore u jednodobnim smrekovim sastota iznosi u prosjeku 3,5 %, II/III i III boniteta u prosjejinama istraživali su L a as a s e n a ha i dr. (2005) te ku 6,8 %, a između III i III/IV boniteta 10,1 %. dobili koeficijent determinacije (66 %) istovjetan |