DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 98 <-- 98 --> PDF |
strija, proizvodnja namještaja i trgovina drvom) u ukupnom prometu sudjeluje sa 30 milijardi EUR-a godišnje i nalazi se na četvrtom mjestu, i to iza proizvodnje informatičke, elektroničke i optičke opreme, proizvodnje vozila i prehrambene industrije, a ispred strojogradnje, metalne industrije i kemijske industrije te zapošljava oko 200.000 uposlenika! Na kraju izlaganja Reinholdu Er l b e cku je mr. sc. Petar Jur j e v i ć , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva uručio zlatnu plaketu povodom 160. godišnjice HŠD-a i 130. obljetnice Šumarskog lista, kao znak hvale za poticanje suradnje Bavarske i Hrvatske na području “energija iz drva”. Zvonimir Pr e ved e n , dipl. ing. stroj., direktor austrijske tvrtke “Kohlbach” Wolfsberg u referatu: Strateški resursi – drvna biomasa govorio je o ostvarivanju financijske dobiti od biomase iz drvne industrije (kora, piljevina, i pilanski ostatak) na primjeru Toplane Lienz. S posebnim naglaskom govorio je o proizvodnji peleta (gorivom budućnosti za manje kotlove), koji se dobiju prešanjem suhe piljevine (8–10 % vlažnosti) u obliku valjčića (dužine do 30 mm i promjera 6–11 mm). Grijanje na pelete je čisto i komforno i jeftinije od grijanja na lož ulje (2 kg peleta toplinski zamjenjuje 1 l lož ulja)! Hrvatske šume d.o.o. u prednosti su za energetsko korištenje šumske biomase za proizvodnju topline i/ili električne struje u velikim kotlovima i kogeneraciji. O kogeneaciji govorio je na primjeru daljinskog grijanja turističkog centra Toblach/Dobbiaco Južni Tirol, Italija kogeneracija 20 MW toplinski i 1500 kW elektro. Franz Markus Ja ndr i s it z, dipl. ing. agr., direktor Poljoprivredne i stručne škole u Güssingu, Austrija održao je predavanje na temu: Od centraliziranog toplinskog sustava do kogeneracije Güttenbach (Pinkovac), kojim se već 7 godina grije selo sa 300 kuća i 1.000 stanovnika, kotlom na biomasu “Kohlbach” snage 1 MW i kotlom na lož ulje, snage 1,35 MW za vršno opterećenje, te mrežom toplovoda dužine oko 12 km. U 2006. godini planira se novi kotao na biomasu, snage 2,5 MW (zamjena kotla na lož ulje snage 1,35 MW), kojim bi se povećalo proizvodnju toplinske, ali i električne energije iz bioulja iz uljene repice, dizel motorom snage 380 kW. Denis Ivanov, dipl. ing. stroj., direktor Modibit d.o.o. Ozalj i predsjednik Grupacije za tekuća goriva pri Zajednici obnovljivih izvora energije HGK-e, govorio je o prvom pogonu za proizvodnju biodizela u Hrvatskoj, kapaciteta 20.000 tona biodizela godišnje iz ulja uljarica (uljana repica, suncokret, soja i palmino ulje), ali i otpadnog jestivog ulja (frito ulje), životinjskih masnoća i ribljeg ulja. Procjenjuje se da će realno biti potrebno za povrat investicije od 6.070.000 € 5,7 do 6,5 godina! Hrvatska ima obvezu prema EU da u 2010. godini udio biogoriva (biodizel i biometan) u ukupnoj potrošnji pogonskog goriva (približno 2.300.000 tona naftnih derivata 2004. godine u transportu) iznosi 5,75 % ili 132.250 tona. Mijo Beronja, dipl. ing. stroj., direktor Eniteh d.o.o. Rijeka, u suradnji sa "Đuro Đaković" SI. Brod, predstavio je model zatvorenog sustava korištenjem nove tehnologije s plinskom turbinom u referatu: Kogeneracijsko postrojenje sa indirektnim korištenjem biomase u plinskoj turbini, sustav “ĐĐ - Eniteh - 500”, koji će koristiti tvrtka Mijo Veneers d.o.o. Oprisavci. Mladen Renato Martinac, dipl. ing. stroj., direktor Predstavništva Zagreb, u referatu Predstavljanje tvrtke “Centrometal” d.o.o. koja proizvodi kotlove na plin i lož ulje, ali i kotlove na pelete i na piljeno i kratko cjepano drvo (piroliza), te proizvodni program izgradnje kotlova na sječku snage do 500 kW, posebno je ukazao na ekonomičnost grijanja na biomasu u usporedbi s lož uljem. Andreja Č aki j a, dr. veter. med. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva upoznala je skup o Sapardu, specijalnom pretpristupnom program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj i načinima financiranja mjera: 1 i 2, dok će se mjera: 3 Lokalne ceste i toplane na otpad iz poljoprivrede i šumarstva, od 2007. do 2013. godine financirati iz novog programa EU IPARD! Goran To m a c, dipl. ing. stroj., UŠP Delnice, govorio je o pilot projektu - toplana na biomasu Delnice. U suradnji s bavarskim kompetencijskim centrom C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing izrađena je studija predizvodljivosti za grijanje škole (s dječjim vrtićem, bazenom i sportskom dvoranom), doma zdravlja, upravne zgrade UŠP, banke, kuglane, gradske uprave, MUP-a i radničkog doma, kotlom na biomasu snage 800 kW za osnovno opterećenje i kotlom na lož ulje, snage 870 kW za vršno opterećenje, te 1.140 m dužine toplo voda. Smanjila bi se potrošnja lož ulja za 222.000 l/god. i emisija COj za 594.000 kg/god., a povećalo korištenje biomase za 654 t/god.! |