DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost korištenja
obnovljivih izvora energije, pa tako i energije
biomase i na više načina potiče ili će poticati njihovo
korištenje (“Tarifnim sustavom od 1. 1. 2007. g. poticat
će se proizvodnja zelene struje”!). Ministar poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva 2005. godine imenovao
je Radnu skupinu za međuresorsku suradnju na
području energetskog iskorištavanja biomase kao obnovljivog
izvora. Radna skupina izradila je promotivnu
brošuru Biomasa kao obnovljiv izvor energije, koja ima
za cilj potaknuti razmišljanje sveukupne javnosti o biomasi
kao obnovljivom izvoru energije (brošura je podijeljena
svim sudionicima savjetovanja).


Akademik Slavko Matić, Hrvatska akademija znanosti
i umjetnosti, posebno je naglasio da je korištenje
bionenergije velika šansa i prednost hrvatskog
šumarstva i Hrvatske, ali i zadnji čas da se prilagodimo
novim uvjetima kada je nagli skok cijena sirove
nafte prouzročio energetsku krizu i učinio da drvo
kao energent postane isplativo. Taj porast cijena nije
kratkoročan marketinški pomak već trend, koji će se
dugoročno nastaviti daljnjim poskupljenjem sirove
nafte. Za ublažavanje posljedica ovoga poskupljenja,
EU je ove godine izradila “Strategiju proizvodnje i
korištenja biogoriva do 2030. godine”. Ujedno je najavio
da HAZU organizira savjetovanje “Poljoprivreda
i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora
energije” 15. studenog 2006. godine u Zagrebu.


Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum., predsjednik
Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., u ime organizatora
savjetovanja naglasio je da posljedice tehnološke
e


revolucije u 20. stoljeću, osim pozitivnih strana


u


Osnovni
Postrojenje cent/kWh
do 150 kWel 11,16
> 150 do 500 kWel 9,60
> 500 do 5000 kWel 8,64
> 5000 do 20000 kWel 8,15


Zbog poticaja, broj postrojenja narastao je sa 139 u
1992. godini na 3.900 postrojenja u 2005. godini.


Investicija u bioplinsko postrojenje 510 kWel, uz
100 MWh/god. korištenje topline stoji 1,53 milijuna € ,
od toga 2/3 građevina (amortizacija na 20 godina), tehnika
1/3 (na rok otpisa 12 godina), a isplati se za 8 godina!


2.
Obnovljive sirovine iz šumarstva i poljoprivrede
Ciljevi EU su da 2010. godine udio primame energije
treba biti 12 % iz obnovljivih izvora energije (od toga
sa sadašnjih 3,2 % na 4 % iz biomase) ili 100 milijuna
tona drva za energetiku, budući da ovisnost o uvozu
energije u EU iznosi 50 %. Ovim porastom udjela bio


ljudskom razvoju, imaju i svoju crnu stranu, a to je
sve veći jaz između bogatih i siromašnih i da je
velik dio tehničko-tehnološkog napretka išao na
štetu prirode i okoliša. Hrvatske šume d.o.o. danas
koriste za proizvodnju toplinske energije na tradicionalan
način preko 1 milijun m3 ogrjevnog drva
prosječno godišnje, a u budućnosti procjenjuje se
da se ta količina ogrjevnog drva poveća za više od
milijun m3 energetskog drva boljim korištenjem
ukupne bruto drvne biomase i otvaranjem novih
radnih mjesta. Time su Hrvatske šume d.o.o. prepoznale
koristi od obveza, koje je Hrvatska preuzela
prihvaćanjem uvjeta za pristup članstvu zemalja
EU. Konkretan korak učinile su Hravtske šume


d.o.o. realizacijom pilot projekata “energija iz biomase”
pod motom “16 Uprava šuma podružnica =
16 TOPLANANAŠUMSKU BIOMASU, pustile u
pogon CTS na šumsku biomasu Gospić 2005., i to u
sklopu međunarodne suradnje s državnim institucijama
Bavarske i Austrije.
Zatim su o značaju biomase kao energenta iz šumarstva
i poljoprivrede svoja izlaganja podnijeli:


Reinhold E rl b ec k , dipl. ing. šum., predsjednik
Upravnog odbora C.A.R.M.E.N. e.V. imao je dva
predavanja, i to:
1.
Proizvodnja električne struje i topline iz bioplina na
primjeru postrojenja za proizvodnju bioplina na primjeru:
Ugovor s državom na 20 godina o prodaji struje uz
poticaje:


Naro – bonus KWK – bonus Inovacija – bonus
cent/kWh cent/kWh cent/kWh
6,0 2,0 2,0
6,0 2,0 2,0
6,0 2,0 2,0
-2,0 -



povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 5 %,

smanjenje ovisnosti od uvoza energije od 48 % na 42 %,

smanjenje emisije stakleničkih plinova za oko 209
milijuna tona CO2 godišnje,

otvaranje novih 300.000 radnih mjesta, pretežno u
ruralnom području i



potencijalno sniženje cijena sirove nafte zbog smanjenja
potražnje.
Smjernicama EU, pogonsko gorivo (biodizel i bioetanol),
treba se povećati sa 2 % u 2005. na 5,75 % u
2010. godini. Drvo kao sirovina i energent (od 3,4 milijarde
m3 drvne zalihe Njemačke na Bavarsku otpada
1/3) prema podacima Bavarskog ministarstva poljoprivrede
i šumarstva je značajni gospodarski čimbenik Bavarske.
Cluster drvo (šumarstvo, pilane, papirna indu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 98     <-- 98 -->        PDF

strija, proizvodnja namještaja i trgovina drvom) u ukupnom
prometu sudjeluje sa 30 milijardi EUR-a godišnje i
nalazi se na četvrtom mjestu, i to iza proizvodnje informatičke,
elektroničke i optičke opreme, proizvodnje vozila
i prehrambene industrije, a ispred strojogradnje,
metalne industrije i kemijske industrije te zapošljava
oko 200.000 uposlenika! Na kraju izlaganja Reinholdu
Er l b e cku je mr. sc. Petar Jur j e v i ć , predsjednik Hrvatskog
šumarskog društva uručio zlatnu plaketu povodom
160. godišnjice HŠD-a i 130. obljetnice Šumarskog
lista, kao znak hvale za poticanje suradnje Bavarske
i Hrvatske na području “energija iz drva”.


Zvonimir Pr e ved e n , dipl. ing. stroj., direktor
austrijske tvrtke “Kohlbach” Wolfsberg u referatu:
Strateški resursi – drvna biomasa govorio je o
ostvarivanju financijske dobiti od biomase iz drvne
industrije (kora, piljevina, i pilanski ostatak) na primjeru
Toplane Lienz. S posebnim naglaskom govorio
je o proizvodnji peleta (gorivom budućnosti za
manje kotlove), koji se dobiju prešanjem suhe piljevine
(8–10 % vlažnosti) u obliku valjčića (dužine do
30 mm i promjera 6–11 mm). Grijanje na pelete je čisto
i komforno i jeftinije od grijanja na lož ulje (2 kg
peleta toplinski zamjenjuje 1 l lož ulja)! Hrvatske šume
d.o.o. u prednosti su za energetsko korištenje šumske
biomase za proizvodnju topline i/ili električne
struje u velikim kotlovima i kogeneraciji. O kogeneaciji
govorio je na primjeru daljinskog grijanja turističkog
centra Toblach/Dobbiaco Južni Tirol, Italija
kogeneracija 20 MW toplinski i 1500 kW elektro.


Franz Markus Ja ndr i s it z, dipl. ing. agr., direktor
Poljoprivredne i stručne škole u Güssingu, Austrija
održao je predavanje na temu: Od centraliziranog
toplinskog sustava do kogeneracije Güttenbach
(Pinkovac), kojim se već 7 godina grije selo sa 300
kuća i 1.000 stanovnika, kotlom na biomasu
“Kohlbach” snage 1 MW i kotlom na lož ulje, snage
1,35 MW za vršno opterećenje, te mrežom toplovoda
dužine oko 12 km. U 2006. godini planira se novi
kotao na biomasu, snage 2,5 MW (zamjena kotla na
lož ulje snage 1,35 MW), kojim bi se povećalo proizvodnju
toplinske, ali i električne energije iz bioulja
iz uljene repice, dizel motorom snage 380 kW.


Denis Ivanov, dipl. ing. stroj., direktor Modibit


d.o.o. Ozalj i predsjednik Grupacije za tekuća goriva
pri Zajednici obnovljivih izvora energije HGK-e,
govorio je o prvom pogonu za proizvodnju biodizela
u Hrvatskoj, kapaciteta 20.000 tona biodizela
godišnje iz ulja uljarica (uljana repica, suncokret,
soja i palmino ulje), ali i otpadnog jestivog ulja (frito
ulje), životinjskih masnoća i ribljeg ulja. Procjenjuje
se da će realno biti potrebno za povrat investicije od
6.070.000 € 5,7 do 6,5 godina! Hrvatska ima obvezu
prema EU da u 2010. godini udio biogoriva (biodizel i
biometan) u ukupnoj potrošnji pogonskog goriva (približno
2.300.000 tona naftnih derivata 2004. godine u
transportu) iznosi 5,75 % ili 132.250 tona.
Mijo Beronja, dipl. ing. stroj., direktor Eniteh
d.o.o. Rijeka, u suradnji sa "Đuro Đaković" SI.
Brod, predstavio je model zatvorenog sustava korištenjem
nove tehnologije s plinskom turbinom u referatu:
Kogeneracijsko postrojenje sa indirektnim
korištenjem biomase u plinskoj turbini, sustav
“ĐĐ - Eniteh - 500”, koji će koristiti tvrtka
Mijo Veneers d.o.o. Oprisavci.
Mladen Renato Martinac, dipl. ing. stroj., direktor
Predstavništva Zagreb, u referatu Predstavljanje
tvrtke “Centrometal” d.o.o. koja proizvodi kotlove
na plin i lož ulje, ali i kotlove na pelete i na piljeno i
kratko cjepano drvo (piroliza), te proizvodni program
izgradnje kotlova na sječku snage do 500 kW,
posebno je ukazao na ekonomičnost grijanja na biomasu
u usporedbi s lož uljem.
Andreja Č aki j a, dr. veter. med. Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva upoznala
je skup o Sapardu, specijalnom pretpristupnom
program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj
i načinima financiranja mjera: 1 i 2, dok će se
mjera: 3 Lokalne ceste i toplane na otpad iz poljoprivrede
i šumarstva, od 2007. do 2013. godine financirati
iz novog programa EU IPARD!


Goran To m a c, dipl. ing. stroj., UŠP Delnice, govorio
je o pilot projektu - toplana na biomasu Delnice.
U suradnji s bavarskim kompetencijskim centrom
C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing izrađena je studija
predizvodljivosti za grijanje škole (s dječjim vrtićem,
bazenom i sportskom dvoranom), doma zdravlja,
upravne zgrade UŠP, banke, kuglane, gradske
uprave, MUP-a i radničkog doma, kotlom na biomasu
snage 800 kW za osnovno opterećenje i kotlom na lož
ulje, snage 870 kW za vršno opterećenje, te 1.140 m
dužine toplo voda. Smanjila bi se potrošnja lož ulja
za 222.000 l/god. i emisija COj za 594.000 kg/god.,
a povećalo korištenje biomase za 654 t/god.!




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 99     <-- 99 -->        PDF


Bojan Špoljar, dipl. ing. šum. UŠP Koprivnica govorio
je o pilot projektu – CTS Đurđevac, za koji je
izradio studiju predizvodljivosti, uz stručnu pomoć
C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing, snage kotla na biomasu
snage 900 kW, dužine toplovoda 1.500 m, ukupna
potreba toplinske energije iznosi 2.837 MWh.


Mr. sc. Josip D u n d o v ić , dipl. ing. šum., predsjednik
hrvatske udruge za biomasu izlagao je o Centraliziranom
toplinskom sustavu Gospić, koji se
nalazi u sklopu novoizgrađene upravne zgrade UŠP
Gospić. Kotao Kohlbach na biomasu snage 1 Mw za
osnovno opterećenje pušten je u pogon u studenom
2005., a ove godine dovršava se i I. faza toplovoda
dužine 211 m za grijanje Doma kulture i osnovne
škole (gdje se nalaze 2 kotla na lož ulje po 720 kW za
vršno opterećenje). Tijekom 2007. godine izgradit će
se i II. faza toplovoda 412 m do športske dvorane,
gimnazije i srednje škole. Vrijednost investicije iznosi
4,6 mil. kn, od čega su 3,0 mil. kn vlastita sredstva
Hrvatske šume d.o.o., a 1,6 mil. kn je beskamatni
kredit Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
s 2 godine počeka i 5 godina povrata kredita.
Investicija će se isplatiti za 10 godina.


Mr. sc. Krešimir Ža g a r, dipl. ing. šum., gradonačelnik
Našica, govorio je o pilot projektu – toplana
na šumsku biomasu u Našicama, za koju je izradio
studiju predizvodljivosti također uz pomoć C.A.R.M.
E.N. e.V. Kotlom na biomasu, snage 1 MW za osnovno
opterećenje, kojim bi se toplinom opskrbljivala
županijska bolnica, dom zdravlja, te osnovna i
srednja škola, ukupne toplinske energije 2.642 MWh
i potrebne količine biomase 966 tona/godišnje. Dužina
toplovoda iznosit će 560 m.
6. 10. 2006. u UŠP Gospić Herman Sušnik, dipl.
ing. šum., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva uručio je plaketu
“Zelena točka za energetsko korištenje biomase” u CTS
Gospić Damiru Čaniću, dipl. ing. šum., voditelju UŠP
Gospić. Zatim je mr. sc. Josip Du n d o v i ć , dipl. ing.
šum., održao predavanje “Potencijali hrvatskih šuma
u proizvodnji u energetske svrhe”, a Hubert Maierh
o fe r, dipl. ing. stroj. iz C.A.R.M.E.N. e.V. prenio je
sudionicima skupa informaciju o zajedničkoj suradnji
sa Hrvatskim šumama d.o.o. na području “energija iz
biomase”. Skup su pozdravili i akademik Slavko Mat
i ć , Božidar L o n g i n, dipl. ing. šum., pomoćnik predsjednika
Uprave te mr. sc. Petar J u r j e v i ć , predsjednik
HŠD-a. Zatim su sudionici obišli toplanu Gospić.


Isti dan popodne, u UŠP Ogulin Herman Sušnik,
dipl. ing. šum., državni tajnik uručio je plaketu “Zelena
točka za energetsko korištenje biomase” u Toplani na
biomasu Mladenu S t ipe ti ću, dipl. ing. šum., voditelju
UŠP Ogulin. Mr. sc. Josip Dun d o v i ć , dipl. ing.
šum. i ovdje je održao predavanje “Potencijali hrvatskih
šuma u proizvodnji u energetske svrhe”, a Hubert
Ma i e rhof e r, dipl. ing. stroj. upoznao je suradnike
stručnog skupa o suradnji C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing
sa Hrvatskim šumama d.o.o. na području “energija iz
biomase”. Potom su skup pozdravili akademik Slavko
Ma t ić i Damir D e l ač , dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a.
Nakon toga sudionici su skupa obišli toplanu na biomasu
Ogulin i nazočili proizvodnji sječke iz energetskog
drva iveračem “BRUKS”.


Č;ČČ::izČ


7. 10. 2006. u park – šumi Golubinjak, šumarija
Lokve u sklopu 1. Hrvatskih dana o biomasi otvorena je
Državni tajnik
kk H
HH.
.. Sušnik
kk uručuje plaketu D. Čaniću


UČm sušni
Otvaranje izložbe uČSiČ




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 100     <-- 100 -->        PDF

izložba opreme za pridobivanje i korištenje biomase,
koje je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo uz pot


poru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog
gospodarstva. Izložbu je otvorio Herman Sušnik,
dipl. ing. šum., državni tajnik. Nazočne je pozdravio
Robert Abramović, dipl. ing. šum. voditelj UŠP
Delnice, te akademik Slavko Matić i Damir Delač,
dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a. Goran To m a c, dipl. ing.
šum. predstavio je studiju predizvodljivosti za budući
CTS Delnice, a Hubert Ma i e rhof e r, dipl. ing. stroj.
kao predstavnik bavarsko kompetencijskog centra za
obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N. e.V., upoznao je
sudionike skupa o zadacima i ciljevima C.A.R.M.E.N.
e.V., ali i o gotovo petogodišnjoj suradnji sa Hrvatskim
šumama d.o.o. o korištenju energije iz biomase.


Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum.
Damir Delač, dipl. ing. šum.


EUROPSKA KONFERENCIJA O ISTRAŽIVANJIMA BIORAFINERIJA
Helsinki, 19. – 20. listopad 2006. god.


Europska konferencija o biorafinerijama održana je
pod pokroviteljstvom Europske Komisije i Finske vlade,
kako bi se sagledala dosadašnja dostignuća i buduća
istraživanja korištenja biljne sirovine u produkciji
energije. Konferencija je kao prvi europski skup s
ovom tematikom i s više od 500 sudionika, privukla
veliku pozornost i drugih neeuropskih zemalja koje intenzivno
rade na istraživanjima, tehnologiji i razvoju
korištenja biomase i biogoriva. Uvodna tematska izlaganja
iznijeli su gosp. Juha Korkeaoja, finski ministar
za poljoprivredu i šumarstvo, gosp. Mauri Pekkarinen,
finski ministar za trgovinu i industriju, gosp. Christian


Patermann, direktor Europske komisije za istraživanja riva, koju za sada većinom čine ugljen, plin i nafta. Vii
drugi visoki uzvanici. zija i predviđanje Europske unije je da se u prometnom


Konferencija je obuhvatila više tematskih cjelina transportu, do 2030. godine, koristi jedna četvrtina pokao
što su: politika i strategija podrške razvoja bio-ba-trebnog goriva koji potječe iz čistog i CO2 oslobođezirane
ekonomije, europske tehnološke platforme, mo-nog biogoriva. Prometni transport u Europskoj uniji
gućnosti proizvodnje i opskrba biomasom, napredak u
biokemijskoj i termokemijskoj konverziji biomase,
tehnološko-ekonomske i okolišne analize, izgradnja
biorafinerija, njihov industrijski potencijal i perspektive
i dr. Biorafinerija predstavlja pridobivanje šireg
spektra integrirane proizvodnje goriva, energije i kemikalija
iz biomase. Osim za izravno korištenje u procesu
sagorijevanja biomasu nije moguće koristiti izravno
kao neki oblik biogoriva, već mora proći proces
pretvaranja u kruto, tekuće ili plinovito stanje (kroz
različite konverzije putem mehaničkog, termalnog ili
biološkog procesa).


U zemljama Europske unije (25 zemalja) obnovljivi
izvori energije osiguravaju samo oko 6 % ukupne
potrošnje, od čega na biomasu otpada 65 %. Do 2010.
godine cilj je dostići oko 12 % od ukupne potrošnje go-Wi 1. Konferencija je čČr;i od 500 sudionika