DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost korištenja obnovljivih izvora energije, pa tako i energije biomase i na više načina potiče ili će poticati njihovo korištenje (“Tarifnim sustavom od 1. 1. 2007. g. poticat će se proizvodnja zelene struje”!). Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva 2005. godine imenovao je Radnu skupinu za međuresorsku suradnju na području energetskog iskorištavanja biomase kao obnovljivog izvora. Radna skupina izradila je promotivnu brošuru Biomasa kao obnovljiv izvor energije, koja ima za cilj potaknuti razmišljanje sveukupne javnosti o biomasi kao obnovljivom izvoru energije (brošura je podijeljena svim sudionicima savjetovanja). Akademik Slavko Matić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, posebno je naglasio da je korištenje bionenergije velika šansa i prednost hrvatskog šumarstva i Hrvatske, ali i zadnji čas da se prilagodimo novim uvjetima kada je nagli skok cijena sirove nafte prouzročio energetsku krizu i učinio da drvo kao energent postane isplativo. Taj porast cijena nije kratkoročan marketinški pomak već trend, koji će se dugoročno nastaviti daljnjim poskupljenjem sirove nafte. Za ublažavanje posljedica ovoga poskupljenja, EU je ove godine izradila “Strategiju proizvodnje i korištenja biogoriva do 2030. godine”. Ujedno je najavio da HAZU organizira savjetovanje “Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije” 15. studenog 2006. godine u Zagrebu. Mr. sc. Darko Beuk, dipl. ing. šum., predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., u ime organizatora savjetovanja naglasio je da posljedice tehnološke e revolucije u 20. stoljeću, osim pozitivnih strana u Osnovni Postrojenje cent/kWh do 150 kWel 11,16 > 150 do 500 kWel 9,60 > 500 do 5000 kWel 8,64 > 5000 do 20000 kWel 8,15 Zbog poticaja, broj postrojenja narastao je sa 139 u 1992. godini na 3.900 postrojenja u 2005. godini. Investicija u bioplinsko postrojenje 510 kWel, uz 100 MWh/god. korištenje topline stoji 1,53 milijuna € , od toga 2/3 građevina (amortizacija na 20 godina), tehnika 1/3 (na rok otpisa 12 godina), a isplati se za 8 godina! 2. Obnovljive sirovine iz šumarstva i poljoprivrede Ciljevi EU su da 2010. godine udio primame energije treba biti 12 % iz obnovljivih izvora energije (od toga sa sadašnjih 3,2 % na 4 % iz biomase) ili 100 milijuna tona drva za energetiku, budući da ovisnost o uvozu energije u EU iznosi 50 %. Ovim porastom udjela bio ljudskom razvoju, imaju i svoju crnu stranu, a to je sve veći jaz između bogatih i siromašnih i da je velik dio tehničko-tehnološkog napretka išao na štetu prirode i okoliša. Hrvatske šume d.o.o. danas koriste za proizvodnju toplinske energije na tradicionalan način preko 1 milijun m3 ogrjevnog drva prosječno godišnje, a u budućnosti procjenjuje se da se ta količina ogrjevnog drva poveća za više od milijun m3 energetskog drva boljim korištenjem ukupne bruto drvne biomase i otvaranjem novih radnih mjesta. Time su Hrvatske šume d.o.o. prepoznale koristi od obveza, koje je Hrvatska preuzela prihvaćanjem uvjeta za pristup članstvu zemalja EU. Konkretan korak učinile su Hravtske šume d.o.o. realizacijom pilot projekata “energija iz biomase” pod motom “16 Uprava šuma podružnica = 16 TOPLANANAŠUMSKU BIOMASU, pustile u pogon CTS na šumsku biomasu Gospić 2005., i to u sklopu međunarodne suradnje s državnim institucijama Bavarske i Austrije. Zatim su o značaju biomase kao energenta iz šumarstva i poljoprivrede svoja izlaganja podnijeli: Reinhold E rl b ec k , dipl. ing. šum., predsjednik Upravnog odbora C.A.R.M.E.N. e.V. imao je dva predavanja, i to: 1. Proizvodnja električne struje i topline iz bioplina na primjeru postrojenja za proizvodnju bioplina na primjeru: Ugovor s državom na 20 godina o prodaji struje uz poticaje: Naro – bonus KWK – bonus Inovacija – bonus cent/kWh cent/kWh cent/kWh 6,0 2,0 2,0 6,0 2,0 2,0 6,0 2,0 2,0 -2,0 - – povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 5 %, – smanjenje ovisnosti od uvoza energije od 48 % na 42 %, – smanjenje emisije stakleničkih plinova za oko 209 milijuna tona CO2 godišnje, – otvaranje novih 300.000 radnih mjesta, pretežno u ruralnom području i – potencijalno sniženje cijena sirove nafte zbog smanjenja potražnje. Smjernicama EU, pogonsko gorivo (biodizel i bioetanol), treba se povećati sa 2 % u 2005. na 5,75 % u 2010. godini. Drvo kao sirovina i energent (od 3,4 milijarde m3 drvne zalihe Njemačke na Bavarsku otpada 1/3) prema podacima Bavarskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva je značajni gospodarski čimbenik Bavarske. Cluster drvo (šumarstvo, pilane, papirna indu |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 98 <-- 98 --> PDF |
strija, proizvodnja namještaja i trgovina drvom) u ukupnom prometu sudjeluje sa 30 milijardi EUR-a godišnje i nalazi se na četvrtom mjestu, i to iza proizvodnje informatičke, elektroničke i optičke opreme, proizvodnje vozila i prehrambene industrije, a ispred strojogradnje, metalne industrije i kemijske industrije te zapošljava oko 200.000 uposlenika! Na kraju izlaganja Reinholdu Er l b e cku je mr. sc. Petar Jur j e v i ć , predsjednik Hrvatskog šumarskog društva uručio zlatnu plaketu povodom 160. godišnjice HŠD-a i 130. obljetnice Šumarskog lista, kao znak hvale za poticanje suradnje Bavarske i Hrvatske na području “energija iz drva”. Zvonimir Pr e ved e n , dipl. ing. stroj., direktor austrijske tvrtke “Kohlbach” Wolfsberg u referatu: Strateški resursi – drvna biomasa govorio je o ostvarivanju financijske dobiti od biomase iz drvne industrije (kora, piljevina, i pilanski ostatak) na primjeru Toplane Lienz. S posebnim naglaskom govorio je o proizvodnji peleta (gorivom budućnosti za manje kotlove), koji se dobiju prešanjem suhe piljevine (8–10 % vlažnosti) u obliku valjčića (dužine do 30 mm i promjera 6–11 mm). Grijanje na pelete je čisto i komforno i jeftinije od grijanja na lož ulje (2 kg peleta toplinski zamjenjuje 1 l lož ulja)! Hrvatske šume d.o.o. u prednosti su za energetsko korištenje šumske biomase za proizvodnju topline i/ili električne struje u velikim kotlovima i kogeneraciji. O kogeneaciji govorio je na primjeru daljinskog grijanja turističkog centra Toblach/Dobbiaco Južni Tirol, Italija kogeneracija 20 MW toplinski i 1500 kW elektro. Franz Markus Ja ndr i s it z, dipl. ing. agr., direktor Poljoprivredne i stručne škole u Güssingu, Austrija održao je predavanje na temu: Od centraliziranog toplinskog sustava do kogeneracije Güttenbach (Pinkovac), kojim se već 7 godina grije selo sa 300 kuća i 1.000 stanovnika, kotlom na biomasu “Kohlbach” snage 1 MW i kotlom na lož ulje, snage 1,35 MW za vršno opterećenje, te mrežom toplovoda dužine oko 12 km. U 2006. godini planira se novi kotao na biomasu, snage 2,5 MW (zamjena kotla na lož ulje snage 1,35 MW), kojim bi se povećalo proizvodnju toplinske, ali i električne energije iz bioulja iz uljene repice, dizel motorom snage 380 kW. Denis Ivanov, dipl. ing. stroj., direktor Modibit d.o.o. Ozalj i predsjednik Grupacije za tekuća goriva pri Zajednici obnovljivih izvora energije HGK-e, govorio je o prvom pogonu za proizvodnju biodizela u Hrvatskoj, kapaciteta 20.000 tona biodizela godišnje iz ulja uljarica (uljana repica, suncokret, soja i palmino ulje), ali i otpadnog jestivog ulja (frito ulje), životinjskih masnoća i ribljeg ulja. Procjenjuje se da će realno biti potrebno za povrat investicije od 6.070.000 € 5,7 do 6,5 godina! Hrvatska ima obvezu prema EU da u 2010. godini udio biogoriva (biodizel i biometan) u ukupnoj potrošnji pogonskog goriva (približno 2.300.000 tona naftnih derivata 2004. godine u transportu) iznosi 5,75 % ili 132.250 tona. Mijo Beronja, dipl. ing. stroj., direktor Eniteh d.o.o. Rijeka, u suradnji sa "Đuro Đaković" SI. Brod, predstavio je model zatvorenog sustava korištenjem nove tehnologije s plinskom turbinom u referatu: Kogeneracijsko postrojenje sa indirektnim korištenjem biomase u plinskoj turbini, sustav “ĐĐ - Eniteh - 500”, koji će koristiti tvrtka Mijo Veneers d.o.o. Oprisavci. Mladen Renato Martinac, dipl. ing. stroj., direktor Predstavništva Zagreb, u referatu Predstavljanje tvrtke “Centrometal” d.o.o. koja proizvodi kotlove na plin i lož ulje, ali i kotlove na pelete i na piljeno i kratko cjepano drvo (piroliza), te proizvodni program izgradnje kotlova na sječku snage do 500 kW, posebno je ukazao na ekonomičnost grijanja na biomasu u usporedbi s lož uljem. Andreja Č aki j a, dr. veter. med. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva upoznala je skup o Sapardu, specijalnom pretpristupnom program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj i načinima financiranja mjera: 1 i 2, dok će se mjera: 3 Lokalne ceste i toplane na otpad iz poljoprivrede i šumarstva, od 2007. do 2013. godine financirati iz novog programa EU IPARD! Goran To m a c, dipl. ing. stroj., UŠP Delnice, govorio je o pilot projektu - toplana na biomasu Delnice. U suradnji s bavarskim kompetencijskim centrom C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing izrađena je studija predizvodljivosti za grijanje škole (s dječjim vrtićem, bazenom i sportskom dvoranom), doma zdravlja, upravne zgrade UŠP, banke, kuglane, gradske uprave, MUP-a i radničkog doma, kotlom na biomasu snage 800 kW za osnovno opterećenje i kotlom na lož ulje, snage 870 kW za vršno opterećenje, te 1.140 m dužine toplo voda. Smanjila bi se potrošnja lož ulja za 222.000 l/god. i emisija COj za 594.000 kg/god., a povećalo korištenje biomase za 654 t/god.! |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Bojan Špoljar, dipl. ing. šum. UŠP Koprivnica govorio je o pilot projektu – CTS Đurđevac, za koji je izradio studiju predizvodljivosti, uz stručnu pomoć C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing, snage kotla na biomasu snage 900 kW, dužine toplovoda 1.500 m, ukupna potreba toplinske energije iznosi 2.837 MWh. Mr. sc. Josip D u n d o v ić , dipl. ing. šum., predsjednik hrvatske udruge za biomasu izlagao je o Centraliziranom toplinskom sustavu Gospić, koji se nalazi u sklopu novoizgrađene upravne zgrade UŠP Gospić. Kotao Kohlbach na biomasu snage 1 Mw za osnovno opterećenje pušten je u pogon u studenom 2005., a ove godine dovršava se i I. faza toplovoda dužine 211 m za grijanje Doma kulture i osnovne škole (gdje se nalaze 2 kotla na lož ulje po 720 kW za vršno opterećenje). Tijekom 2007. godine izgradit će se i II. faza toplovoda 412 m do športske dvorane, gimnazije i srednje škole. Vrijednost investicije iznosi 4,6 mil. kn, od čega su 3,0 mil. kn vlastita sredstva Hrvatske šume d.o.o., a 1,6 mil. kn je beskamatni kredit Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 2 godine počeka i 5 godina povrata kredita. Investicija će se isplatiti za 10 godina. Mr. sc. Krešimir Ža g a r, dipl. ing. šum., gradonačelnik Našica, govorio je o pilot projektu – toplana na šumsku biomasu u Našicama, za koju je izradio studiju predizvodljivosti također uz pomoć C.A.R.M. E.N. e.V. Kotlom na biomasu, snage 1 MW za osnovno opterećenje, kojim bi se toplinom opskrbljivala županijska bolnica, dom zdravlja, te osnovna i srednja škola, ukupne toplinske energije 2.642 MWh i potrebne količine biomase 966 tona/godišnje. Dužina toplovoda iznosit će 560 m. 6. 10. 2006. u UŠP Gospić Herman Sušnik, dipl. ing. šum., državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva uručio je plaketu “Zelena točka za energetsko korištenje biomase” u CTS Gospić Damiru Čaniću, dipl. ing. šum., voditelju UŠP Gospić. Zatim je mr. sc. Josip Du n d o v i ć , dipl. ing. šum., održao predavanje “Potencijali hrvatskih šuma u proizvodnji u energetske svrhe”, a Hubert Maierh o fe r, dipl. ing. stroj. iz C.A.R.M.E.N. e.V. prenio je sudionicima skupa informaciju o zajedničkoj suradnji sa Hrvatskim šumama d.o.o. na području “energija iz biomase”. Skup su pozdravili i akademik Slavko Mat i ć , Božidar L o n g i n, dipl. ing. šum., pomoćnik predsjednika Uprave te mr. sc. Petar J u r j e v i ć , predsjednik HŠD-a. Zatim su sudionici obišli toplanu Gospić. Isti dan popodne, u UŠP Ogulin Herman Sušnik, dipl. ing. šum., državni tajnik uručio je plaketu “Zelena točka za energetsko korištenje biomase” u Toplani na biomasu Mladenu S t ipe ti ću, dipl. ing. šum., voditelju UŠP Ogulin. Mr. sc. Josip Dun d o v i ć , dipl. ing. šum. i ovdje je održao predavanje “Potencijali hrvatskih šuma u proizvodnji u energetske svrhe”, a Hubert Ma i e rhof e r, dipl. ing. stroj. upoznao je suradnike stručnog skupa o suradnji C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing sa Hrvatskim šumama d.o.o. na području “energija iz biomase”. Potom su skup pozdravili akademik Slavko Ma t ić i Damir D e l ač , dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a. Nakon toga sudionici su skupa obišli toplanu na biomasu Ogulin i nazočili proizvodnji sječke iz energetskog drva iveračem “BRUKS”. Č;ČČ::izČ 7. 10. 2006. u park – šumi Golubinjak, šumarija Lokve u sklopu 1. Hrvatskih dana o biomasi otvorena je Državni tajnik kk H HH. .. Sušnik kk uručuje plaketu D. Čaniću UČm sušni Otvaranje izložbe uČSiČ |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 100 <-- 100 --> PDF |
izložba opreme za pridobivanje i korištenje biomase, koje je organiziralo Hrvatsko šumarsko društvo uz pot poru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Izložbu je otvorio Herman Sušnik, dipl. ing. šum., državni tajnik. Nazočne je pozdravio Robert Abramović, dipl. ing. šum. voditelj UŠP Delnice, te akademik Slavko Matić i Damir Delač, dipl. ing. šum., tajnik HŠD-a. Goran To m a c, dipl. ing. šum. predstavio je studiju predizvodljivosti za budući CTS Delnice, a Hubert Ma i e rhof e r, dipl. ing. stroj. kao predstavnik bavarsko kompetencijskog centra za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N. e.V., upoznao je sudionike skupa o zadacima i ciljevima C.A.R.M.E.N. e.V., ali i o gotovo petogodišnjoj suradnji sa Hrvatskim šumama d.o.o. o korištenju energije iz biomase. Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum. Damir Delač, dipl. ing. šum. EUROPSKA KONFERENCIJA O ISTRAŽIVANJIMA BIORAFINERIJA Helsinki, 19. – 20. listopad 2006. god. Europska konferencija o biorafinerijama održana je pod pokroviteljstvom Europske Komisije i Finske vlade, kako bi se sagledala dosadašnja dostignuća i buduća istraživanja korištenja biljne sirovine u produkciji energije. Konferencija je kao prvi europski skup s ovom tematikom i s više od 500 sudionika, privukla veliku pozornost i drugih neeuropskih zemalja koje intenzivno rade na istraživanjima, tehnologiji i razvoju korištenja biomase i biogoriva. Uvodna tematska izlaganja iznijeli su gosp. Juha Korkeaoja, finski ministar za poljoprivredu i šumarstvo, gosp. Mauri Pekkarinen, finski ministar za trgovinu i industriju, gosp. Christian Patermann, direktor Europske komisije za istraživanja riva, koju za sada većinom čine ugljen, plin i nafta. Vii drugi visoki uzvanici. zija i predviđanje Europske unije je da se u prometnom Konferencija je obuhvatila više tematskih cjelina transportu, do 2030. godine, koristi jedna četvrtina pokao što su: politika i strategija podrške razvoja bio-ba-trebnog goriva koji potječe iz čistog i CO2 oslobođezirane ekonomije, europske tehnološke platforme, mo-nog biogoriva. Prometni transport u Europskoj uniji gućnosti proizvodnje i opskrba biomasom, napredak u biokemijskoj i termokemijskoj konverziji biomase, tehnološko-ekonomske i okolišne analize, izgradnja biorafinerija, njihov industrijski potencijal i perspektive i dr. Biorafinerija predstavlja pridobivanje šireg spektra integrirane proizvodnje goriva, energije i kemikalija iz biomase. Osim za izravno korištenje u procesu sagorijevanja biomasu nije moguće koristiti izravno kao neki oblik biogoriva, već mora proći proces pretvaranja u kruto, tekuće ili plinovito stanje (kroz različite konverzije putem mehaničkog, termalnog ili biološkog procesa). U zemljama Europske unije (25 zemalja) obnovljivi izvori energije osiguravaju samo oko 6 % ukupne potrošnje, od čega na biomasu otpada 65 %. Do 2010. godine cilj je dostići oko 12 % od ukupne potrošnje go-Wi 1. Konferencija je čČr;i od 500 sudionika |