DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 78 <-- 78 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA OSNIVANJE NOVIH DISLOCIRANIH STUDIJA ŠUMARSTVA U HRVATSKOJ u posljednje se vrijeme neslužbeno moglo čuti o inicijativama s određenoga područja Hrvatske i iz određenih stručnih krugova o potrebi i nastojanjima da se u Hrvatskoj osnuje dislocirani šumarski studij - usporedni sa studijem na Zagrebačkom sveučilištu. Prvu službenu raspravu o toj problematici proveli su članovi Vijeća Šumarskoga odsjeka Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici održanoj 10. studenoga 2006. godine. Neovisno o raspravi i zaključcima Vijeća, iznijet ću svoje sažeto mišljenje o razlozima, potrebi i uvjetima osnivanja takva studija i o posljedicama koje bi mogle nastati zbog toga. Pri tome imam na umu stihijsku pojavu otvaranja sličnih studija s istovrsnim programima izvan postojećih sveučilišta i prijašnjih visokih škola u Republici Hrvatskoj, a koji nisu postigli rezultate koji bi opravdali njihovo ustrojavanje. Razlozi za njihovo pokretanje najčešće su političke prirode i odvijaju se po poznatoj shemi: inicijativu pokrene lokalna samouprava, dio sredstava osiguravaju veća poduzeća, a sve prihvati i ozakoni pragmatična državna vlast, i to obično pred parlamentarne izbore. Pri tome izostaju prave analize opravdanosti pokretanja studija, njegova održivost, adekvatnost kadrova, ocjena uspješnosti, kriteriji izvrsnosti, uvjeti za ostvarivanje programa, usporedivost s drugim studijima i slično. Bio sam čvrsto uvjeren da ovakve rasprave u šumarskoj struci u Hrvatskoj neće biti potrebne, no očigledno je spomenuti scenarij našao uporište i u našim redovima. U idućim raspravama krucijalno je pitanje potrebe i opravdanosti otvaranja studija šumarstva po bolonjskom procesu uz onaj na Šumarskom odsjeku Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Da podsjetim, on se ostvaruje u dva preddiplomska studija za stjecanje zvanja prvostupnika i tri diplomska smjera za stjecanje zvanja magistra šumarstva. Prvu godinu preddiplomskih studija upiše 150 studenata, a 0 uspješnosti studiranja još je prerano govoriti. Pri odgovoru na pitanje potrebe i opravdanosti pokretanja takvih programa izvan zagrebačkoga fakulteta prijeko je potrebno uzeti u obzir ove činjenice: Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, ali i na drugim visokim učilištima u Hrvatskoj još nema nikakvih zaključnih spoznaja o uspješnosti primjene bolonjskoga procesa. Naprotiv, u medijima i na stručnim skupovima samo se ističu brojni problemi, dvojbe i vrlo velike teškoće u ostvarivanju programa, pa bi pokretanje novih studija u ovoj fazi bilo veoma rizično. Bolonjski proces ne prate na odgovarajući način ostale promjene u zakonodavno-organizacijskoj sferi u hrvatskom šumarstvu, primjerice na relaciji obrazovne institucije —> resorno ministarstvo i komora —> Hrvatske šume, privatni sektor, županijski, gradski uredi i ostalo. Usporedno s pokretanjem studija trebala su biti licencirana zvanja i sistematizirani poslovi i radna mjesta. Preko dvije stotine inženjera šumarstva prijavljeno je na Zavodu za zapošljavanje bez ozbiljnijega izgleda da se zaposle u skoro vrijeme. Iskustva zemalja EU-a pokazuju da je sve manji interes za studij klasičnoga šumarstva (ekstreman primjer Italija), što dobro ilustrira činjenica da je na II. godinu studija Urbanoga šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu upisano 6 studenata. Sve je manje sredstava kojima resorno ministarstvo financira primjerice terensku nastavu i režijske troškove postojećega fakulteta. Osiguran je suvremen i dostatan prostor u novoj zgradi u Zagrebu (u dnevnom tisku navedeni smo s 24 mČ po studentu, što je maksimalno na Zagrebačkom sveučilištu), ali opremanje zgrade bit će dugoročno problematično zbog nedostatka sredstava. Postoji pet nastavnih poligona u različitim područjima i šumskim ekosustavima za koje smo ne jedanput dobili priznanja s najviših domaćih i međunarodnih instancija. Zagrebački šumarski fakultet ima vrsne mlade nastavnike koji predaju na šumarskim fakultetima u Beču, Bmu, Zvolenu, Ljubljani i mnogim drugim fakultetima u Hrvatskoj. Postoji 108-godišnja tradicija u visokoškolskoj nastavi (podsjećam da smo po godini osnutka četvrti fakultet Zagrebačkoga sveučilišta). Zaključno, programe, opremu, terenske objekte i stručnjake ne može nitko i nijedna sredina u Hrvatskoj ostvariti da budu barem približni Šumarskomu |