DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 76     <-- 76 -->        PDF

SMEĐA STELA


Na više nalazišta u Hrvatskoj raste ugledna i velika,
i u odnosu na svoj areal još nedostatno istražena papratnjača
smeđa stela (Matteuccia struthiopteris /L./
Todaro).


Ova biljka razvija dvije vrste listova. Tijekom svibnja
iz snažnog podanka visokog do 20 cm razvijaju se
brojni veliki svijetlozeleni listovi koji u toj ranoj fazi
razvoja stoje gotovo uspravno. Tijekom mjeseca lipnja
još se više razvijaju zeleni, sterilni listovi, trofofili, koji
će se međusobno sve više raširiti i u središnjem dijelu
oblikovati šupljinu u obliku lijevka. Narastu do 195 cm
visoko. Dvostruko su perasti, a skraćeni isperci prvog
reda nalaze se skoro do dna lisnih peteljki. Na gornjoj


uz obalu Dobre u Lukama


strani lisnih peteljki imaju dubok uzdužni žlijeb. Slika i::č,u,:


Na starijim biljkama još su se zadržali i plodni, fertilni
smeđi lanjski listovi, sporofili, jednostruko pera-Uz lijevu obalu Dobre kod naselja Gladi, dijela Vrsti,
kruti, ukočeni, do 60 cm visoki. Krajem lipnja razbovskog,
raste veća populacija. Uz obalu rijeke nazovijaju
se u središnjem dijelu biljke novi sporofili koji čan je veći broj starijih primjeraka. Raste na svježem,
su u početku zelenkaste boje i gusto prekriveni ljuskavlažnom
tlu uz rub vode u blizini joha. Biljke u punoj
ma, a kasnije poprimaju smeđu boju. Potpuno se razvivegetaciji
toliko su velike i snažne da prekrivaju čitav
ju krajem VII mjeseca, a u VIII dozrijevaju spore u obalni pojas uz Dobru.
mnogo sporangija u sorusima.


Slika zi:proljeće u vrijeme rasta trofofila Slika 3. :;;s,nČ mjeseca rujna




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Slika 4. Dio sporofila


Drugo nalazište paprati stele nalazi se oko 1300 m
nizvodno uz desnu obalu Dobre. Ova populacija je još
veća i, čini se, nije ničim ugrožena, osim, eventualno,
visokim vodama rijeke. Biljke rastu u sjeni i polusjeni
između stabala crne johe i osobito su snažne.


Međutim, najveća populacija stele nazočna je na lokalitetu
Luke između Moravica i Donje Dobre. Biljke u
velikim količinama rastu uz obje obale rijeke Dobre i
dostižu maksimalne dimenzije. Sporofili narastu gotovo
dva metra visoki. Unatoč odbačenom smeću na ovom
mjestu, biljke se uspješno održavaju na svim okolnim
prostorima. Uzvodno od ovog nalazišta, bliže naselju
Donja Dobra, stela raste samo uz lijevu obalu rijeke.


Iako je ova ugledna biljka u Hrvatskoj poznata prije
više od 100 godina, nisu još poznata sva njezina nalazišta.
Tako su i ova četiri nalazišta uz rijeku Dobru od
Vrbovskog do Donje Dobre nova, do sada nepoznata.


Nalazimo je najviše u Gorskom kotaru, Hrvatskom
zagorju i Kordunu. Zbog ugroženosti većine njezinih
staništa i biljka je ugrožena te bi je trebalo i zakonom
zaštititi.


Slika 5. Naselje gljivice ;::Č na obamrlim listovima stele


Na donjim dijelovima obamrlih listova smeđe stele
mogu se naći kolonije male gljivice vodmarije (Woldmaria
crocea /Katst./ Cooke). Veći broj primjeraka ove
gljivice zabilježio sam posebice na nalazištu Luke kod
Donje Dobre.


Tekst i fotografije:
Dr. sc. Radovan Kranjčev, prof.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 78     <-- 78 -->        PDF

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


OSNIVANJE NOVIH DISLOCIRANIH STUDIJA ŠUMARSTVA
U HRVATSKOJ


u posljednje se vrijeme neslužbeno moglo čuti o
inicijativama s određenoga područja Hrvatske i iz
određenih stručnih krugova o potrebi i nastojanjima
da se u Hrvatskoj osnuje dislocirani šumarski studij


- usporedni sa studijem na Zagrebačkom sveučilištu.
Prvu službenu raspravu o toj problematici proveli
su članovi Vijeća Šumarskoga odsjeka Šumarskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici
održanoj 10. studenoga 2006. godine. Neovisno o
raspravi i zaključcima Vijeća, iznijet ću svoje sažeto
mišljenje o razlozima, potrebi i uvjetima osnivanja
takva studija i o posljedicama koje bi mogle nastati
zbog toga. Pri tome imam na umu stihijsku pojavu
otvaranja sličnih studija s istovrsnim programima
izvan postojećih sveučilišta i prijašnjih visokih škola
u Republici Hrvatskoj, a koji nisu postigli rezultate
koji bi opravdali njihovo ustrojavanje. Razlozi za
njihovo pokretanje najčešće su političke prirode i
odvijaju se po poznatoj shemi: inicijativu pokrene
lokalna samouprava, dio sredstava osiguravaju veća
poduzeća, a sve prihvati i ozakoni pragmatična
državna vlast, i to obično pred parlamentarne izbore.
Pri tome izostaju prave analize opravdanosti pokretanja
studija, njegova održivost, adekvatnost kadrova,
ocjena uspješnosti, kriteriji izvrsnosti, uvjeti za
ostvarivanje programa, usporedivost s drugim studijima
i slično. Bio sam čvrsto uvjeren da ovakve rasprave
u šumarskoj struci u Hrvatskoj neće biti potrebne,
no očigledno je spomenuti scenarij našao
uporište i u našim redovima.
U idućim raspravama krucijalno je pitanje potrebe
i opravdanosti otvaranja studija šumarstva po
bolonjskom procesu uz onaj na Šumarskom odsjeku
Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Da
podsjetim, on se ostvaruje u dva preddiplomska studija
za stjecanje zvanja prvostupnika i tri diplomska
smjera za stjecanje zvanja magistra šumarstva. Prvu
godinu preddiplomskih studija upiše 150 studenata,
a 0 uspješnosti studiranja još je prerano govoriti.


Pri odgovoru na pitanje potrebe i opravdanosti pokretanja
takvih programa izvan zagrebačkoga fakulteta
prijeko je potrebno uzeti u obzir ove činjenice:


Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, ali i na drugim
visokim učilištima u Hrvatskoj još nema nikakvih
zaključnih spoznaja o uspješnosti primjene
bolonjskoga procesa. Naprotiv, u medijima i na
stručnim skupovima samo se ističu brojni problemi,
dvojbe i vrlo velike teškoće u ostvarivanju programa,
pa bi pokretanje novih studija u ovoj fazi
bilo veoma rizično.


Bolonjski proces ne prate na odgovarajući način
ostale promjene u zakonodavno-organizacijskoj
sferi u hrvatskom šumarstvu, primjerice na relaciji
obrazovne institucije —> resorno ministarstvo i komora
—> Hrvatske šume, privatni sektor, županijski,
gradski uredi i ostalo. Usporedno s pokretanjem
studija trebala su biti licencirana zvanja i
sistematizirani poslovi i radna mjesta.


Preko dvije stotine inženjera šumarstva prijavljeno
je na Zavodu za zapošljavanje bez ozbiljnijega
izgleda da se zaposle u skoro vrijeme.


Iskustva zemalja EU-a pokazuju da je sve manji
interes za studij klasičnoga šumarstva (ekstreman
primjer Italija), što dobro ilustrira činjenica da je
na II. godinu studija Urbanoga šumarstva na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu upisano 6 studenata.


Sve je manje sredstava kojima resorno ministarstvo
financira primjerice terensku nastavu i režijske
troškove postojećega fakulteta.


Osiguran je suvremen i dostatan prostor u novoj
zgradi u Zagrebu (u dnevnom tisku navedeni smo
s 24 mČ po studentu, što je maksimalno na Zagrebačkom
sveučilištu), ali opremanje zgrade bit
će dugoročno problematično zbog nedostatka
sredstava.


Postoji pet nastavnih poligona u različitim područjima
i šumskim ekosustavima za koje smo ne
jedanput dobili priznanja s najviših domaćih i
međunarodnih instancija.


Zagrebački šumarski fakultet ima vrsne mlade nastavnike
koji predaju na šumarskim fakultetima u
Beču, Bmu, Zvolenu, Ljubljani i mnogim drugim
fakultetima u Hrvatskoj.


Postoji 108-godišnja tradicija u visokoškolskoj
nastavi (podsjećam da smo po godini osnutka
četvrti fakultet Zagrebačkoga sveučilišta).
Zaključno, programe, opremu, terenske objekte i
stručnjake ne može nitko i nijedna sredina u Hrvatskoj
ostvariti da budu barem približni Šumarskomu