DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 61 <-- 61 --> PDF |
G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544 3.1.2. Tehnološko-manipulativne mjere Ove mjere odnose se ponajprije na tehnologiju smještaja i upravljanja, odnosno premještanja određenih sirovina, poluproizvoda i proizvoda u skladištima rasadnika. Tu se ponajprije misli na adekvatno izgrađen skladišni prostor, držanje sirovina ili proizvoda u kartonskim kutijama, balama, drvenim sanducima ili drugim 3.1.3. Sanitarno-higijenske mjere Primjena sanitarnih mjera značajna je i učinkovita metoda borbe protiv štetnih glodavaca. Ovim mjerama može se postići učinak smanjenja mogućnosti glodavcima da dođu do hrane i zaklona, odnosno umanjeni kapacitet staništa neće podržavati naseljavanje štetnih organizama. – Technically-manipulative measures vrstama ambalaže smještenim u obliku manjih cjelina na policama ili paletama, koje se ne naslanjaju na zidove, te u postojanju odgovarajućih prolaza između polica koji omogućavaju kontrolu nad robom, te povremeno premiještanje iste, ali i održavanje čistoće (H rg o v i ć , Vuk i č e v i ć , K a t r a no v s k i, 1991). Sanitary-hygienic measures U ovu grupu mjera ubraja se redovito čišćenje objekata u rasadnicima, uništavanje korova na poljima i šumskim sastojinama, uredno slaganje rashodovanog materijala, redovito odnošenje otpadnog materijala, održavanje vodovodnih i kanalizacijskih instalacija i dr. (Meehan, 1984) 3.1.4. Građevinsko-tehničke mjere – Construction-technical measures U borbi protiv štetnih glodavaca značajnu ulogu imaju i građevinsko-tehničke karakteristike objekata, odnosno vrste materijala od kojih su građeni i sam način njihove gradnje (Hrgović, Vukičević, Katranovski, 1991). Stoga je potrebno da se posebna 3.1.5. Repelenti Pod repelentima podrazumijevamo sredstva koja primijenjena na odgovarajući način na površine i predmete mogu odbijati ili rastjerivati pripadnike određenih životinjskih vrsta. Do danas je poznato oko 15 prirodnih i preko 60 sintetičkih preparata s odbijajućim svojstvima. Nekada su se kao repelentna sredstva koristili jelenska koža, sumpor, različite lužine, živo vapno, n-butilmerkaptan, natrijumfluorosilikat, dok su danas više u primjeni sintetički repelenti, npr. Capsaicin, Malation pozornost posveti uređenju terena oko objekata i onih dijelova i elemenata u sklopu objekta kroz koje najčešće dolazi do ulaska glodavaca (temelji, podovi, vrata, prozori, ventilacijski sustavi, sustavi centralnog grijanja, kanalizacijski sustavi i sl.). – Repellents (tercijarni butilsulfonildimetilditiokarbamat), Rotran, škriljčevo ulje, Albihtol, Cimat (cinkova sol dimetilditiokarbaminske kiseline) i dr (H rg ov i ć , Vu ki č ev i ć , K at r a n o v s ki , 1991). Primjena repelenata može biti rasipanjem po površini, zaprašivanjem aktivnih rupa glodavaca ili prskanjem u obliku suspenzija. Pojedini repelenti mogu se dodati ili miješati s različitim materijalima koji se koriste u građevinarstvu ili proizvodnji određenih vrsta roba (Meehan, 1984). 3.1.6. Ultrazvučni i elektromagnetski valovi – Ultrasound and electromagnetic waves Od aparata za proizvodnju ultrazvučnih i elektromagnetskih valova može se u budućnosti očekivati puno koristi pri suzbijanju populacija štetnih glodavaca. Ultrazvuk u kombinaciji s visokim intenzitetom, tj. bukom dovodi do letalnog ishoda, tako da se može koristiti i kao metoda suzbijanja sitnih glodavaca, a ne samo za rastjerivanje. Tvrdnje proizvođača ovakvih uređaja da isti djeluju destruktivno ili ubijaju štetne glodavce još uvijek nisu znanstveno dokazane (Meeh a n , 1984). Smatra se da postoje dva osnovna razloga zbog kojih ultrazvučni valovi ne utječu značajno na ponašanje glodavaca: 1. ultrazvuk ne prolazi kroz čvrste prepreke, već se lako apsorbira na mnogim površinama, 2. ultrazvučni valovi vrlo brzo gube energiju prolazeći kroz zrak, što iziskuje uporabu vrlo snažnih izvora zvuka (Meehan, 1984). Utvrđeno je da elektromagnetski valovi negativno djeluju na populacije štetnih glodavaca, ali još uvijek u praksi nisu primijenjeni zbog nemogućnosti proizvodnje dovoljno jakih izvora valova (Meehan, 1984). |