DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 60 <-- 60 --> PDF |
G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544 kukaca godišnje gubi i do 20 % hrane namijenjene ishrani ljudi i domaćih životinja. Kroz financijske pokazatelje to iznosi negdje oko 5 milijardi američkih dolara godišnje (Brooks, Rowe, 1987). Ovi podaci razumljivi su ukoliko se ima u vidu broj vrsta mišolikih glodavaca, gustoća njihovih populacija, reproduktivni potencijal, te potreba za hranom. Štete koje glodavci nanose možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. uništavanje stočne hrane i gotove hrane biljnog i životinjskog porijekla namijenjene ljudskoj prehrani; 2. uništavanje i oštećivanje poljoprivrednih (žitarice) i povrtlarskih kultura; 3. uništavanje sjemena i sadnica u rasadnicima i šumskim sastojinama; 4. uništavanje i oštećivanje građevinskih objekata i njihovih dijelova; 5. uništavanje i oštećivanje arhivskog materijala, umjetničkih predmeta i kulturnih dobara; 6. oštećivanje tehničkih uređaja i instalacija, te drugog inventara i sirovina u industrijskim pogonima. Štete koje glodavci nanose biljnim kulturama mogu biti velike. U nastajanju ovih šteta obično sudjeluje ne koliko vrsta ovih sisavaca istovremeno. U našoj zemlji najveće štete uzrokuju crni štakor (Rattus rattus L.), prugasti poljski miš (Apodemus agrarius Pall.), žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis Melch.), kućni miš (Mus musculus L.), poljska voluharica (Microtus arvalis Pall.), šumska voluharica (Clethrionomys glareolus Sehr.), livadna voluharica (Microtus subterraneus L.), te vodeni voluhar (Arvicola terrestris L.). Prema posljednjim podacima štete od sitnih glodavaca u rasadnicima i mladim sastojinama mogu iznositi i do 80 % od ukupnog broja zasađenih sadnica (Hrgović, Vuki če v ić , K a t ra novski , 1991). Uz ekonomske štete koje uzrokuju sitni glodavci, posebno je zabrinjavajući njihov utjecaj na očuvanje bioraznolikosti u prirodi. U tom smislu valja napomenuti da je poradi introdukcije mišolikih glodavaca u određena područja došlo do izumiranja drugih autohtonih vrsta životinja (Irska – močvarna žaba, Galapagos – poljski puž, Velika Britanija – uništene pojedine kolonije morskih ptica, otočje Mann – prestalo razmnožavanje pojedinih vrsta morskih ptica i sl.) (Me e h a n , 1984). 3. MJERE SUZBIJANJA SITNIH GLODAVACA Small rodent suppression measures Do danas poznate znanstvene i praktične spoznaje ukazuju da su se stalni napori čovjeka u suzbijanju brojnosti populacija štetnih glodavaca bazirali na dvije skupine mjera: preventivnih i izravnih mjera suzbijanja. Kako ponekad provođenje preventivnih mjera ne daje zadovoljavajuće rezultate, čovjek je razvio niz izravnih 3.1. Preventivne mjere Važnost preventivnih mjera je ponajprije u tome što one ne služe za izravno suzbijanje i uništavanje glodavaca, već što stvaraju uvjete koji umanjuju ili isključuju mogućnost naseljavanja mišolikih glodavaca u različite objekte ili na otvorene površine (šumske zajednice, poljoprivredne površine, javne površine i sl.). Preventivne mjere rijetko se upotrebljavaju kao samostalno sredstvo suzbijanja glodavaca, već najčešće čine sastavni i nerazdvojni dio integralne zaštite od glodavaca. 3.1.1. Agrotehničke mjere – Agrotehničke mjere imaju važan utjecaj u neizravnom suzbijanju miševa i voluharica na otvorenim površinama, poglavito u šumskim rasadnicima, a sastoje se u primjeni dubokog oranja, prekopavanja i usitnjavanja zemlje, uništavanju korovskog bilja i sl. Važnost spomenutih mjera je u tome što se istima razbijaju i uništavaju podzemni hodnici glodavaca, njihova spremišta hrane, gnijezda s mladuncima, dok se mjera koje uz preventivne mjere omogućuju kontroliranje populacija glodavaca na prihvatljivoj razini. Izravne mjere suzbijanja populacija temelje se na primjeni mehaničkih sredstava, bioloških mjera ili kemijskih sredstava, bilo prirodnog ili sintetičkog porijekla. – Prevention measures Preventivne mjere možemo podijeliti u sljedeće dvije skupine: – mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za opstanak i prehranu glodavaca; – mjere kojima se sprječava naseljavanje u i na površine zatvorenog i/ili otvorenog tipa. Agrotechnical measures odrasle jedinke rastjeruju s obrađenih površina zbog nepovoljnijih životnih uvjeta. Agrotehničke se mjere koriste i kao redovne mjere u obradi zemlje zbog boljeg plodonošenja biljaka, te samim time služe kao preventivne mjere u suzbijanju populacija glodavaca (Hrgović, Vukičević, Kat r a n o v s k i, 1991) . |