DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 6 <-- 6 --> PDF |
J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492 1960. godine, a dalja istraživanja bila su djelomična i manjega opsega, te su obuhvaćala i drugu vegetaciju (Trinajstić 1964, Rauš 1992, 1994, Rauš i Vuk elić 1993, Vuk eli ć) i dr. Prilikom stručnih posjeta studenata šumarstva đurđevačkim šumama uočili smo promjene koje se događaju u staništu tih šuma, uznapredovalu sukcesiju, promjene u pridolasku pojedinih vrsta i drugo. Zbog toga smo odlučili tijekom 2006. godine fitocenološki snimiti većinu sastojina, a florni sastav i vegetacijsku građu usporediti s Glavačevim i ostalim istraživanjima. Time bismo utvrdili recentne fitocenološke značajke šuma crne johe i promjene u posljednjih pedesetak godina. METODA RADA Planirana terenska istraživanja proveli smo u vegetacijskom razdoblju 2006. godine po standardnoj metodi Braun-Blanquetove škole. To je omogućilo raščlambu i usporedbu jer su i prijašnja istraživanja provedena na isti način. Za što pouzdanije rezultate identificirali smo odjele iz stare gospodarske podjele u vrijeme Glavačevih istraživanja kada je današnja gospodarska jedinica Đurđevačke nizinske šume pokrivala područja gospodarskih jedinica Kupinje - Crni jarci i Preložnički berek – Lepa greda s drugačijom gospodarskom podjelom. Za snimanje smo uzeli u obzir sastojine stabilnoga flornoga sastava u dobi preko 50 godina, a snimci su većinom površine 20 × 20 m. Ukupno smo snimili 26 snimaka, 7 u šumi crne johe s dugoklasim šašem, a ostale u asocijaciji Pruno-Fraxinetum. Snimci Pri tome nismo ulazili u temeljnu fitocenološku analizu sintaksonomske i sinsistematske pripadnosti sastojina jer je to predmet opširne studije o vegetacijskim značajkama crnojohovih šuma u Hrvatskoj koja je u tijeku. Zbog toga smo sistematske jedinice ostavili kako su do sada opisivane u našoj literaturi (G l a v a č 1960, 1962, Horvat 1963, Horvat, Glavač i Ellen berg 1974, Rauš i dr. 1992), uz napomenu da je nužna njihova analiza u svjetlu novijih spoznaja, međunarodnoga Kodeksa fitocenološke nomenklature (Weber 2000), pa i promjene koje iz toga izlaze. Ukratko ćemo ih naznačiti u zaključnoj raspravi. – Working method su zbog utvrđivanja razlika i razvrstavanja po sličnosti statistički analizirani i određena im je pripadnost. Statističku analizu i sve snimke ne možemo prikazati u ovom radu zbog ograničenosti prostora, no to ćemo učiniti u sljedećem fitocenološkom prikazu šuma crne johe u Hrvatskoj. Određeni nedostaci konačne usporedbe leže u činjenici da u našim istraživanjima nismo određivali mahovine i da je Glavač svoja istraživanja u disertaciji prikazao samo sintetskim tablicama. Latinske nazive vrsta uskladili smo s Ehrendorf e r om (1973), a tablične prikaze radi usporedbe prilagodili smo prema Horvatu, Glavaču i Ellen bergu (1974). REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results Glavne su šumske zajednice u Podravini u kojima je crna joha edifikatorska vrsta: šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae) i šuma crne johe sa sremzom i znatnom primjesom poljskoga jasena (Pruno-Fraxinetum). Premda se u sindinamskom smislu nadovezuju i premda su vrlo slične u mnogim značajkama, pripadaju različitim sistematskim kategorijama. Johova šuma s dugoklasim šašem pripada svezi Alnion glutinosae Malcuit 1929 i redu Alnetalia glutinosae Tx. 1937, a asocijacija Pruno-Fraxinetum svezi Alno-Ulmion Br.-Bl. et Tx. 1943 i redu Fagetalia sylvaticae Pawlowski in Pawlowski et al. 1928. Slijedom toga razlikovne su vrste koje su vezane uz Carici elongatae-Alnetum i koje ne rastu ili su mnogo rjeđe u šumi crne johe i jasena sa sremzom: Solanum dulcamara, Dryopteris carthusiana, Rhamnus catharticus, Carex vesicaria, Phalaris arundunacea, Glyceria fluitans, Alisma plantago aquatica, Rorippa amphibia, Sparganium erectum, Hottonia palustris, Poa trivialis, Dryopteris dilatata i u manjoj mjeri Agrostis stolonifera, Peucedanum palustre, Carex elongata, Lysimachia nummularia, Mentha aquatica, Lythrum salicaria, Juncus effu sus i druge. S druge strane razlikovne su vrste zajednice Pruno-Fraxinetum prema johovoj šumi s dugoklasim šašem vrste ocjeditih i manje vlažnih staništa: Carpinus betulus, Acer campestre, Prunus spinosa, Viola reichenbachiana, Hedera helix, Filipendula ulmaria, Athyrium filix femina, Aegopodium podagraria, Pulmonaria officinalis, Ranunculus ficaria, Stellaria holostea, Geum urbanum, Circaea lutetiana, Brachypodium sylvaticum, Carex sylvatica, Lamiastrum galeobdolon, Leucojum vernum, Carex brizoides te rjeđe Deschampsia cespitosa, Quercus robur, Scrophularia nodosa i druge. Pri problematičnoj identifikaciji zajednica na staništima koja su u prijelazu važno je da snimak sadrži značajniji udio jednoga od tih skupova i da pripada dotičnoj zajednici. U Hrvatskoj su do sada osim dviju spomenutih zajednice iz Podravine opisane još dvije asocijacije u kojima je crna joha edifikatorska vrsta: Ivo H o r v at (1938) opisuje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj šumu crne johe s drhtavim šašem (Carici brizoidis-Alnetum glutinosae Horvat 1938), a Đuro Rauš (1971, 1975) u Posavini šumu crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968). |