DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
1960. godine, a dalja istraživanja bila su djelomična i
manjega opsega, te su obuhvaćala i drugu vegetaciju
(Trinajstić 1964, Rauš 1992, 1994, Rauš i Vuk
elić 1993, Vuk eli ć) i dr.


Prilikom stručnih posjeta studenata šumarstva đurđevačkim
šumama uočili smo promjene koje se događaju
u staništu tih šuma, uznapredovalu sukcesiju, promjene
u pridolasku pojedinih vrsta i drugo. Zbog toga
smo odlučili tijekom 2006. godine fitocenološki snimiti
većinu sastojina, a florni sastav i vegetacijsku građu
usporediti s Glavačevim i ostalim istraživanjima. Time
bismo utvrdili recentne fitocenološke značajke šuma
crne johe i promjene u posljednjih pedesetak godina.


METODA RADA
Planirana terenska istraživanja proveli smo u vegetacijskom
razdoblju 2006. godine po standardnoj metodi
Braun-Blanquetove škole. To je omogućilo raščlambu
i usporedbu jer su i prijašnja istraživanja provedena
na isti način. Za što pouzdanije rezultate identificirali
smo odjele iz stare gospodarske podjele u vrijeme
Glavačevih istraživanja kada je današnja gospodarska
jedinica Đurđevačke nizinske šume pokrivala područja
gospodarskih jedinica Kupinje - Crni jarci i Preložnički
berek – Lepa greda s drugačijom gospodarskom
podjelom. Za snimanje smo uzeli u obzir sastojine
stabilnoga flornoga sastava u dobi preko 50 godina,
a snimci su većinom površine 20 × 20 m. Ukupno smo
snimili 26 snimaka, 7 u šumi crne johe s dugoklasim
šašem, a ostale u asocijaciji Pruno-Fraxinetum. Snimci


Pri tome nismo ulazili u temeljnu fitocenološku analizu
sintaksonomske i sinsistematske pripadnosti sastojina
jer je to predmet opširne studije o vegetacijskim
značajkama crnojohovih šuma u Hrvatskoj koja je u tijeku.
Zbog toga smo sistematske jedinice ostavili kako
su do sada opisivane u našoj literaturi (G l a v a č 1960,
1962, Horvat 1963, Horvat, Glavač i Ellen berg
1974, Rauš i dr. 1992), uz napomenu da je
nužna njihova analiza u svjetlu novijih spoznaja, međunarodnoga
Kodeksa fitocenološke nomenklature
(Weber 2000), pa i promjene koje iz toga izlaze.
Ukratko ćemo ih naznačiti u zaključnoj raspravi.


– Working method
su zbog utvrđivanja razlika i razvrstavanja po sličnosti
statistički analizirani i određena im je pripadnost.
Statističku analizu i sve snimke ne možemo prikazati
u ovom radu zbog ograničenosti prostora, no to ćemo
učiniti u sljedećem fitocenološkom prikazu šuma crne
johe u Hrvatskoj. Određeni nedostaci konačne usporedbe
leže u činjenici da u našim istraživanjima nismo
određivali mahovine i da je Glavač svoja istraživanja u
disertaciji prikazao samo sintetskim tablicama.
Latinske nazive vrsta uskladili smo s Ehrendorf
e r om (1973), a tablične prikaze radi usporedbe prilagodili
smo prema Horvatu, Glavaču i Ellen bergu
(1974).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results


Glavne su šumske zajednice u Podravini u kojima je
crna joha edifikatorska vrsta: šuma crne johe s dugoklasim
šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae) i
šuma crne johe sa sremzom i znatnom primjesom poljskoga
jasena (Pruno-Fraxinetum). Premda se u sindinamskom
smislu nadovezuju i premda su vrlo slične u
mnogim značajkama, pripadaju različitim sistematskim
kategorijama. Johova šuma s dugoklasim šašem pripada
svezi Alnion glutinosae Malcuit 1929 i redu Alnetalia
glutinosae Tx. 1937, a asocijacija Pruno-Fraxinetum
svezi Alno-Ulmion Br.-Bl. et Tx. 1943 i redu Fagetalia
sylvaticae Pawlowski in Pawlowski et al. 1928. Slijedom
toga razlikovne su vrste koje su vezane uz Carici
elongatae-Alnetum i koje ne rastu ili su mnogo rjeđe u
šumi crne johe i jasena sa sremzom: Solanum dulcamara,
Dryopteris carthusiana, Rhamnus catharticus, Carex
vesicaria, Phalaris arundunacea, Glyceria fluitans,
Alisma plantago aquatica, Rorippa amphibia, Sparganium
erectum, Hottonia palustris, Poa trivialis, Dryopteris
dilatata i u manjoj mjeri Agrostis stolonifera, Peucedanum
palustre, Carex elongata, Lysimachia nummularia,
Mentha aquatica, Lythrum salicaria, Juncus effu


sus i druge. S druge strane razlikovne su vrste zajednice
Pruno-Fraxinetum prema johovoj šumi s dugoklasim
šašem vrste ocjeditih i manje vlažnih staništa: Carpinus
betulus, Acer campestre, Prunus spinosa, Viola reichenbachiana,
Hedera helix, Filipendula ulmaria, Athyrium
filix femina, Aegopodium podagraria, Pulmonaria officinalis,
Ranunculus ficaria, Stellaria holostea, Geum
urbanum, Circaea lutetiana, Brachypodium sylvaticum,
Carex sylvatica, Lamiastrum galeobdolon, Leucojum
vernum, Carex brizoides te rjeđe Deschampsia cespitosa,
Quercus robur, Scrophularia nodosa i druge. Pri
problematičnoj identifikaciji zajednica na staništima koja
su u prijelazu važno je da snimak sadrži značajniji udio
jednoga od tih skupova i da pripada dotičnoj zajednici.


U Hrvatskoj su do sada osim dviju spomenutih zajednice
iz Podravine opisane još dvije asocijacije u kojima
je crna joha edifikatorska vrsta: Ivo H o r v at (1938)
opisuje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj šumu crne johe s
drhtavim šašem (Carici brizoidis-Alnetum glutinosae
Horvat 1938), a Đuro Rauš (1971, 1975) u Posavini
šumu crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae
Rauš 1968).