DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 59     <-- 59 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544


UDK 630* 451


SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA
ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA


SUPPRESSION OF THE RODENTS
IN FOREST ECOSYSTEMS


Goran VIDEC*


SAŽETAK: Glodavci, ponajprije miševi, voluharice i štakori, oduvijek su
privlačili posebnu pozornost čovjeka i živjeli s njim. Stoga i ne čudi teorija da
su izuzev čovjeka, glodavci najprilagodljivija skupina sisavaca na Zemlji.
Upravo zahvaljujući sinantropskom odnosu, mišoliki glodavci iskoristili su
čovjeka, kako bi putem njegove aktivnosti (trgovina i transport) nastanjivali
nova područja, sve dok nisu naselili sve kontinente. Suzbijanje i kontrola brojnosti
populacija mišolikih glodavaca predstavlja kompleksan i zahtjevan posao,
jer i najmanje nestručno izvedeni zahvati mogu imati dugoročne i nesagledive
posljedice za čovjeka i za sve životinjske vrste koje nisu cilj suzbijanja.


Kl j u čn e r i j eč i : suzbijanje, mišoliki glodavci, šumski ekosustavi


1. UVOD – Introduction
Do kraja 19. stoljeća miševi, voluharice i štakori bili izvoda, građevinskog materijala, te predmeta razlisu
često stanovnici ljudskih domova. Kada je čovjek čite umjetničke, kulturne i povijesne važnosti);
shvatio da su mišoliki glodavci rezervoar i vektor raz-2. uzrokuju epidemiološko-zdravstvene učinke (prenoličitih
zoonoza, promijenilo se mišljenje o njima. Prvi se niz bolesti na čovjeka, domaće životinje i divljač);
primjer poduzimanja mjera suzbijanja štakora seže još u


3.
izazivaju odbojnost, strah i nelagodu kod većine ljudi.
davnu 1908. godinu. Te je godine u Danskoj usvojen


Za uspješno provođenje mjera suzbijanja populacija


Zakon o štakorima, kojim se lokalno stanovništvo nov


mišolikih glodavaca potrebno je dobro poznavati njihove


čanim poticajima poticalo na uništavanje štakora, što se


načine percipiranja i reagiranja na određene stimulanse u


smatra početkom kontinuirane borbe protiv ovih sisava


njihovoj okolini. Primjena zatrovanih mamca najčešća je


ca (H rg o v i ć , Vu k i č ević , K a t r anovski , 1991).


metoda u suzbijanju brojnosti mišolikih glodavaca (H r -


Tri su osnovna razloga zašto se većina mišolikih


go v i ć, Vu k i č evi ć, K a t ra n o v s ki, 1991). Stoga je


glodavaca smatra štetnim:


posebnu pozornost potrebno usmjeriti i na poznavanje fi


1.
stvaraju materijalne gubitke (konzumiranje i zaga-ziologije ishrane, odnosno navika u ishrani glodavaca,
đivanje hrane namijenjene ljudskoj i životinjskoj kako bi se spoznale slabosti u tim procesima, s ciljem što
prehrani; uništavanje tekstilnih i galanterijskih pro-uspješnijeg i ekonomičnijeg suzbijanja.
2. EKONOMSKA VAŽNOST ŠTETA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA
Economic importance of rodent damages
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizaciodnosno
kontaminirano ekskretima i dlakom glodavaca
je (WHO), diljem Svijeta oko 33 milijuna tona hrane (urinom i izmetom zagade i do 9 puta više hrane nego
namijenjene ljudskoj ishrani biva pojedeno ili uništeno, što pojedu) (B r o o k s , R o w e , 1987). Na taj način, pre


ma izračunima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu
i poljoprivredu (FAO), gubi se oko 5 % od ukupno


*
Goran Videc, dipl. ing. šumarstva
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva proizvedene hrane (Brooks, Rowe, 1987). Noviji
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb podaci govore da se negativnom aktivnošću glodavaca i


ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 60     <-- 60 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
kukaca godišnje gubi i do 20 % hrane namijenjene ishrani
ljudi i domaćih životinja. Kroz financijske pokazatelje
to iznosi negdje oko 5 milijardi američkih dolara
godišnje (Brooks, Rowe, 1987). Ovi podaci razumljivi
su ukoliko se ima u vidu broj vrsta mišolikih glodavaca,
gustoća njihovih populacija, reproduktivni potencijal,
te potreba za hranom.


Štete koje glodavci nanose možemo podijeliti u nekoliko
skupina:


1.
uništavanje stočne hrane i gotove hrane biljnog i životinjskog
porijekla namijenjene ljudskoj prehrani;
2.
uništavanje i oštećivanje poljoprivrednih (žitarice) i
povrtlarskih kultura;
3. uništavanje sjemena i sadnica u rasadnicima i šumskim
sastojinama;
4.
uništavanje i oštećivanje građevinskih objekata i njihovih
dijelova;
5. uništavanje
i oštećivanje arhivskog materijala,
umjetničkih predmeta i kulturnih dobara;
6. oštećivanje tehničkih uređaja i instalacija, te drugog
inventara i sirovina u industrijskim pogonima.
Štete koje glodavci nanose biljnim kulturama mogu
biti velike. U nastajanju ovih šteta obično sudjeluje ne


koliko vrsta ovih sisavaca istovremeno. U našoj zemlji
najveće štete uzrokuju crni štakor (Rattus rattus L.),
prugasti poljski miš (Apodemus agrarius Pall.), žutogrli
šumski miš (Apodemus flavicollis Melch.), kućni miš
(Mus musculus L.), poljska voluharica (Microtus arvalis
Pall.), šumska voluharica (Clethrionomys glareolus
Sehr.), livadna voluharica (Microtus subterraneus L.),
te vodeni voluhar (Arvicola terrestris L.). Prema posljednjim
podacima štete od sitnih glodavaca u rasadnicima
i mladim sastojinama mogu iznositi i do 80 % od
ukupnog broja zasađenih sadnica (Hrgović, Vuki če
v ić , K a t ra novski , 1991).


Uz ekonomske štete koje uzrokuju sitni glodavci,
posebno je zabrinjavajući njihov utjecaj na očuvanje
bioraznolikosti u prirodi. U tom smislu valja napomenuti
da je poradi introdukcije mišolikih glodavaca u određena
područja došlo do izumiranja drugih autohtonih
vrsta životinja (Irska – močvarna žaba, Galapagos –
poljski puž, Velika Britanija – uništene pojedine kolonije
morskih ptica, otočje Mann – prestalo razmnožavanje
pojedinih vrsta morskih ptica i sl.) (Me e h a n , 1984).


3. MJERE SUZBIJANJA SITNIH GLODAVACA
Small rodent suppression measures
Do danas poznate znanstvene i praktične spoznaje
ukazuju da su se stalni napori čovjeka u suzbijanju brojnosti
populacija štetnih glodavaca bazirali na dvije skupine
mjera: preventivnih i izravnih mjera suzbijanja.
Kako ponekad provođenje preventivnih mjera ne daje
zadovoljavajuće rezultate, čovjek je razvio niz izravnih


3.1. Preventivne mjere
Važnost preventivnih mjera je ponajprije u tome što
one ne služe za izravno suzbijanje i uništavanje glodavaca,
već što stvaraju uvjete koji umanjuju ili isključuju
mogućnost naseljavanja mišolikih glodavaca u različite
objekte ili na otvorene površine (šumske zajednice, poljoprivredne
površine, javne površine i sl.). Preventivne
mjere rijetko se upotrebljavaju kao samostalno sredstvo
suzbijanja glodavaca, već najčešće čine sastavni i nerazdvojni
dio integralne zaštite od glodavaca.


3.1.1. Agrotehničke mjere –
Agrotehničke mjere imaju važan utjecaj u neizravnom
suzbijanju miševa i voluharica na otvorenim površinama,
poglavito u šumskim rasadnicima, a sastoje
se u primjeni dubokog oranja, prekopavanja i usitnjavanja
zemlje, uništavanju korovskog bilja i sl.


Važnost spomenutih mjera je u tome što se istima
razbijaju i uništavaju podzemni hodnici glodavaca, njihova
spremišta hrane, gnijezda s mladuncima, dok se


mjera koje uz preventivne mjere omogućuju kontroliranje
populacija glodavaca na prihvatljivoj razini. Izravne
mjere suzbijanja populacija temelje se na primjeni mehaničkih
sredstava, bioloških mjera ili kemijskih sredstava,
bilo prirodnog ili sintetičkog porijekla.


– Prevention measures
Preventivne mjere možemo podijeliti u sljedeće dvije
skupine:



mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za opstanak
i prehranu glodavaca;

mjere kojima se sprječava naseljavanje u i na površine
zatvorenog i/ili otvorenog tipa.
Agrotechnical measures
odrasle jedinke rastjeruju s obrađenih površina zbog
nepovoljnijih životnih uvjeta.


Agrotehničke se mjere koriste i kao redovne mjere
u obradi zemlje zbog boljeg plodonošenja biljaka, te
samim time služe kao preventivne mjere u suzbijanju
populacija glodavaca (Hrgović, Vukičević, Kat
r a n o v s k i, 1991) .




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 61     <-- 61 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
3.1.2. Tehnološko-manipulativne mjere
Ove mjere odnose se ponajprije na tehnologiju
smještaja i upravljanja, odnosno premještanja određenih
sirovina, poluproizvoda i proizvoda u skladištima
rasadnika.


Tu se ponajprije misli na adekvatno izgrađen skladišni
prostor, držanje sirovina ili proizvoda u kartonskim
kutijama, balama, drvenim sanducima ili drugim


3.1.3. Sanitarno-higijenske mjere
Primjena sanitarnih mjera značajna je i učinkovita
metoda borbe protiv štetnih glodavaca. Ovim mjerama
može se postići učinak smanjenja mogućnosti glodavcima
da dođu do hrane i zaklona, odnosno umanjeni
kapacitet staništa neće podržavati naseljavanje štetnih
organizama.


– Technically-manipulative measures
vrstama ambalaže smještenim u obliku manjih cjelina
na policama ili paletama, koje se ne naslanjaju na zidove,
te u postojanju odgovarajućih prolaza između polica
koji omogućavaju kontrolu nad robom, te povremeno
premiještanje iste, ali i održavanje čistoće (H rg o v
i ć , Vuk i č e v i ć , K a t r a no v s k i, 1991).


Sanitary-hygienic measures


U ovu grupu mjera ubraja se redovito čišćenje objekata
u rasadnicima, uništavanje korova na poljima i
šumskim sastojinama, uredno slaganje rashodovanog
materijala, redovito odnošenje otpadnog materijala,
održavanje vodovodnih i kanalizacijskih instalacija i
dr. (Meehan, 1984)


3.1.4. Građevinsko-tehničke mjere – Construction-technical measures
U borbi protiv štetnih glodavaca značajnu ulogu
imaju i građevinsko-tehničke karakteristike objekata,
odnosno vrste materijala od kojih su građeni i sam način
njihove gradnje (Hrgović, Vukičević, Katranovski,
1991). Stoga je potrebno da se posebna


3.1.5. Repelenti
Pod repelentima podrazumijevamo sredstva koja
primijenjena na odgovarajući način na površine i predmete
mogu odbijati ili rastjerivati pripadnike određenih
životinjskih vrsta. Do danas je poznato oko 15 prirodnih
i preko 60 sintetičkih preparata s odbijajućim
svojstvima.
Nekada su se kao repelentna sredstva koristili jelenska
koža, sumpor, različite lužine, živo vapno, n-butilmerkaptan,
natrijumfluorosilikat, dok su danas više u
primjeni sintetički repelenti, npr. Capsaicin, Malation


pozornost posveti uređenju terena oko objekata i onih
dijelova i elemenata u sklopu objekta kroz koje najčešće
dolazi do ulaska glodavaca (temelji, podovi, vrata,
prozori, ventilacijski sustavi, sustavi centralnog grijanja,
kanalizacijski sustavi i sl.).


– Repellents
(tercijarni butilsulfonildimetilditiokarbamat), Rotran,
škriljčevo ulje, Albihtol, Cimat (cinkova sol dimetilditiokarbaminske
kiseline) i dr (H rg ov i ć , Vu ki č ev
i ć , K at r a n o v s ki , 1991).
Primjena repelenata može biti rasipanjem po površini,
zaprašivanjem aktivnih rupa glodavaca ili prskanjem
u obliku suspenzija. Pojedini repelenti mogu se
dodati ili miješati s različitim materijalima koji se koriste
u građevinarstvu ili proizvodnji određenih vrsta roba
(Meehan, 1984).


3.1.6. Ultrazvučni i elektromagnetski valovi – Ultrasound and electromagnetic waves
Od aparata za proizvodnju ultrazvučnih i elektromagnetskih
valova može se u budućnosti očekivati puno
koristi pri suzbijanju populacija štetnih glodavaca.


Ultrazvuk u kombinaciji s visokim intenzitetom, tj.
bukom dovodi do letalnog ishoda, tako da se može koristiti
i kao metoda suzbijanja sitnih glodavaca, a ne samo
za rastjerivanje. Tvrdnje proizvođača ovakvih uređaja
da isti djeluju destruktivno ili ubijaju štetne glodavce
još uvijek nisu znanstveno dokazane (Meeh
a n , 1984).


Smatra se da postoje dva osnovna razloga zbog kojih
ultrazvučni valovi ne utječu značajno na ponašanje
glodavaca:


1.
ultrazvuk ne prolazi kroz čvrste prepreke, već se lako
apsorbira na mnogim površinama,
2.
ultrazvučni valovi vrlo brzo gube energiju prolazeći
kroz zrak, što iziskuje uporabu vrlo snažnih izvora
zvuka (Meehan, 1984).
Utvrđeno je da elektromagnetski valovi negativno
djeluju na populacije štetnih glodavaca, ali još uvijek u
praksi nisu primijenjeni zbog nemogućnosti proizvodnje
dovoljno jakih izvora valova (Meehan, 1984).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 62     <-- 62 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
3.2. Mehaničke metode – Mechanical methods
Ove se metode sastoje u primjeni mehaničkih, odnosno
fizičkih sredstava u borbi protiv glodavaca. Primjena
ovih metoda u suzbijanju sitnih glodavaca donekle
je ograničena ukoliko je došlo do prenamnoženosti
populacija. Kao samostalne metode mogu se koristiti
na ograničenom prostoru ili u objektima kod malenih
populacija glodavaca (Hrgović, Vukičević,
Katranovski, 1991).


Mehaničke se metode najčešće koriste za hvatanje
sitnih glodavaca na određenom lokalitetu u cilju ustanovljavanja
prisutnih vrsta, te procjene njihove brojnosti
prije i nakon provedenih mjera suzbijanja kemijskim
sredstvima, kao i u cilju parazitoloških i drugih
istraživanja. Također se najčešće koriste u slučajevima
kada je zabranjena uporaba kemijskih preparata (Glavaš,
Margaletić, Hrašovec, Diminić, 2001).


3.3. Biološke metode
Za biološko suzbijanje i uništavanje štetnih glodavaca
mogu se koristiti paraziti, predatori ili patogeni
mikroorganizmi. Prema nekim autorima i korištenje
antifertilitetnih materija ili kemosterilanata pripada u
skupinu bioloških metoda, no ipak, uporaba kemosterilanata
mnogo je bliža kemijskim metodama suzbijanja
(Brooks, Rowe, 1987).
Od davnih je vremena poznato da postoji veći broj
životinjskih vrsta, poglavito sisavaca i ptica, koji su
prirodni neprijatelji mišolikih glodavaca. Njihova uloga
dolazi do izražaja posebice u razdobljima kada nije
došlo do prenamnoženosti populacija glodavaca. Tada
oni imaju glavnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže,
odnosno održavanju populacija glodavaca na prihvatljivoj
razini. Od prirodnih neprijatelja glodavaca
svakako treba spomenuti lisicu (Vulpes vulpes L.), lasicu
(Mustela nivalis L.), kunu (Martes martes L.), tvora
(Mustela putorius L.), sove (Strigidae ssp.), jastrebove
(Accipitridae ssp.), orla mišara (Buteo buteo L.), vjetruše
(Falconidae ssp.), pa čak i vrane (Corvus corvus L.) i
svrake (Pica pica L.).
S druge strane, bilo je pokušaja suzbijanja štetnih
glodavaca primjenom mikroorganizama, preciznije rečeno,
primjenom određenih vrsta bakterija. Ova meto-


Postoji nekoliko mogućnosti primjene mehaničkih
metoda, a najčešće su:



nalijevanje vode u aktivne rupe;
h jaraka;
pri jena zaštitni
zaštitnizaštitnih jar


blokiranje prostorija;



uporaba improviziranih mišolovki;

uporaba mehaničkih i električnih klopki;

uporaba ljepljivih tvari.
Unatoč činjenici što je hvatanje mišolikih glodavaca
pomoću klopki jedna od najstarijih metoda njihova suzbijanja,
postoji malo znanstvenih spoznaja o usporedbi
ovih metoda s drugim metodama suzbijanja glodavaca
(Hrgovi ć, Vu k ič e v i ć , K at r a n o v s k i, 1991).


– Biological methods
da počiva na inficiranju štetnih glodavaca specifičnim
bakterijama koje kod njih izazivaju različita oboljenja,
odnosno uginuće. U počecima korištenja ove metode
koristili su se različiti sojevi bakterija iz roda Salmonella
(Bacterium typhimurium, Bacterium typhispermophilorum,
Bacterium decumanicidum, Bacterium
enteritidis i njezini serotipovi, i dr.). No, obzirom da su
neki sojevi bakterija bili zarazni i opasni za čovjeka i
toplokrvne životinje koje nisu bile cilj suzbijanja, te da
se uporaba istih nije pokazala najučinkovitijom poradi
razvijanja otpornosti nekih vrsta glodavaca na pojedine
vrste, Svjetska zdravstvena organizacija donijela je
preporuku po kojoj bakterije roda Salmonella ne treba
koristiti u suzbijanju štetnih glodavaca. Ovu preporuku
mnoge su zemlje ugradile u svoje zakonodavstvo kao
zabranu (Brooks, Rowe, 1987).


Danas se bakterije koriste u obliku suhih zrnastih


baktopreparata i granuliranih amino-koštanih baktoro


denticida.


Usprkos izvještajima o dobrim svojstvima i praktič


noj primjeni bakterodenticida u suzbijanju štetnih glo


davaca, treba biti na oprezu, jer se ne isključuje mo


gućnost zaraze ljudi i korisnih životinja koje nisu cilj


suzbijanja (Meehan, 1984).


3.4. Genetske metode – Genetical methods
Postoje dvije mogućnosti genetske kontrole brojnosti
populacija štetnih mišolikih glodavaca. Prva metoda
je korištenjem destruktivnog gena koji ima sposobnost
povećavanja osjetljivosti glodavaca na prirodne
bolesti, dok se druga metoda zasniva na puštanju na
slobodu sterilnih jedinki.


Primjer korištenja destruktivnog gena poznat je kao
Grünbergov letalni sindrom, koji izaziva uginuće


25 – 100 % potomaka heterozigotnih roditelja, i to u
vremenu prije nego što postignu spolnu zrelost. Ova
metoda pokazuje dobre rezultate u praktičnoj primjeni,
ali joj je mana što iziskuje izdašna financijska sredstva
za svoju provedbu (Hrgović, Vukičević, Katran
o v s k i, 1991) .


Metoda korištenja sterilnih jedinki (ponajprije mužjaka)
očituje se u stvaranju lažnog graviditeta kod ženki




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 63     <-- 63 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
i odgodi interesa za parenje najduže do 17 dana. Ova
metoda počiva na znatno izraženijoj seksualnoj aktivnosti
sterilnih jedinki, odnosno češćem parenju sa ženkama.
Pokusi izvedeni u prirodnim uvjetima nisu dali
pozitivne rezultate, jer se ženke pare s više mužjaka i
ukoliko je jedan od njih fertilan dolazi do oplodnje. Da


3.5. Kemijske metode
Primjena kemijskih sredstava za sada je najučinkovitiji
i najbrži način reduciranja prenamnoženih populacija
štetnih glodavaca, iako ona nije uvijek opravdana s
biološkog gledišta, poglavito kada se uzme u obzir
očuvanje bioraznolikosti na određenom području, odnosno
primjena trenutnih otrova opasnih za čovjeka i životinje
koje nisu predmet suzbijanja ( H rgov i ć, Vu ki
če v ić , K a t ra novski , 1991).
No, unatoč navedenoj lošoj strani kemijskih sredstava,
njihova prednost je u tome što imaju široku primjenu
na velikim površinama (posebice antikoagulantna i antifertilitetna
kemijska sredstva).
Rodenticidi se u prometu najčešće pojavljuju u obliku
praha, granula, pasta, tekućina i plina (fumiganta),
odnosno supstanci koje oslobađaju otrovni plin. U ovisnosti
od toga u kakvom se obliku pojavljuju na tržištu,
rodenticidi se u praksi primjenjuju u obliku:



suhih rastresitih ili kompaktnih (parafiniziranih ili
briketiranih) mamaca s hranjivom podlogom biljnog
i/ili životinjskog porijekla i praškastog, tekućeg
ili u obliku paste rodenticida;
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544


bi se osigurao lažni graviditet, potrebno je u prirodu
pustiti izrazito velik broj sterilnih jedinki, što predstavlja
velik financijski trošak, a povećanjem broja sterilnih
jedinki također bi se stanište u početnim mjesecima opteretilo
povećanjem šteta poradi prehrane tih istih jedinki
(H rg o v ić , Vu k i č evi ć, Ka tr ano v s k i , 1991).


Chemical methods
tekućih mamaca pripremljenih od odgovarajućeg
tekućeg ili praškastog rodenticida otopljenog u vodi,
mlijeku ili biljnom ulju;
tekućih otopina ili suspenzija rodenticida s vodom u
cilju prskanj
praška


praškastih zi;rnamijenjenih tretiranju površina;



plina, tj. fumigantnih sredstava.
Na temelju načina ulaska u organizam glodavca dijelimo
ih na digestivne otrove, koje životinje unose u
organizam konzumiranjem čvrstih ili tekućih zatrovanih
mamaca, te na respiratorne otrove, koji ulaze u organizam
preko dišnih organa (Hrgović, Vukičev
i ć , K at r a n o v s ki , 1991).
Rodenticide koje danas koristimo možemo, s obzirom
na letalni ishod po jednokratnom, odnosno višekratnom
konzumiranju, podijeliti na brzodjelujuće (akutne,
trenutne) i sporodjelujuće (kronične, kumulativne)
(H rg o v ić , Vu k i č evi ć, Ka tr a n o v s k i , 1991) .


3.5.1. Brzodjelujući (akutni, trenutni) rodenticidi – Acute rodenticides
Osnovna značajka ove skupine rodenticida je da vrlo
brzo ispoljavaju svoje toksično djelovanje, te se i nazivaju
akutnim ili trenutnim otrovima.


Negativna strana ove grupe rodenticida je što i u
malim količinama predstavljaju veliku opasnost za čovjeka
i toplokrvne životinje koje nisu predmet suzbijanja,
pa stoga njihova uporaba zahtijeva primjenu strogih
mjera opreza. Također jedan od nedostataka ovih
rodenticida je i u tome što oni kod zatrovanih jedinki
ispoljavaju znakove trovanja u obliku grčeva koji uzro


kuju ciku i nenormalno ponašanje jedinki, što uznemirava,
odnosno rastjeruje druge jedinke i upozorava ih
na oprez, tj. stvara strah kod uzimanja zatrovane hrane.
Još jedna od velikih zamjerki akutnih otrova je što za
neke od njih, npr. natrijfluoroacetat ili cinkfosfid, ne
postoji odgovarajući antidot (Meehan, 1984).


Akutni rodenticidi nalaze se u uporabi već dugi niz
godina, no unatoč činjenici da su načini i metode suzbijanja
glodavaca uznapredovali, akutni rodenticidi još


a guvijek u
uu velikoj mjeri nalaze svoju primjenu u praksi.


3.5.1.1. Norbormid -Norbormide
U praksi je još od davne 1964. godine. Proizvodi se
u obliku kristalnog praha s 0,5 % ili 1,0 % aktivne tvari.
U prometu se javlja pod nazivom Shoxin norbomid
za pripremanje mamaca ili u obliku gotovih mamaca
pod nazivom Raticate, a proizvodi ga švicarska tvrtka
Tavol Lab., odnosno pod naziv Di-toxin, a u promet ga
stavlja kanadska tvrtka Gernardt – Penick. Norbormid
se može naći u prodaji i u obliku koncentrata pakiranog
u bočicama od 50 ml (Hrgović, Vukičević, Kat
r a n o v s ki , 1991).


Glavne osobine ovog rodenticida su selektivni način
djelovanja, te dobra prihvatljivost glodavaca, odnosno
učinkovitost u suzbijanju određenih skupina štetnih glodavaca
otpornih na varfarin. Akutna oralna doza (LD50)
za poljskog prugastog miša iznosi 100 – 500 mg/kg, odnosno
za sivog štakora 8 – 10 mg/kg. Tretiranjem prirodnih
populacija štetnih glodavaca mortalitet se kreće
između 75 – 100 %. Ovaj preparat nije moguće nabaviti
na hrvatskom tržištu (Hrgović, Vukičević, Kat
ra n o v s ki, 1991).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 64     <-- 64 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
3.5.1.2. Cink-fosfid
Izuzimajući antikoagulantne rodenticide, cinkfosfid
je zasigurno najčešće korišten preparat diljem svijeta
(Meehan, 1984). To je amorfni prah tamne metalnosive
boje, karakterističnog mirisa na fosfor ili bijeli
luk, posebice u prisutnosti vlage ili razblaženih kiseli


iselina.
Netopljiv je u vodi i alkoholu, a slabo je toplji


to ljiv u
bazama i mastima. Cinkfosfid se dobro otapa u slabim


u
kiselinama i upravo na ovoj osobini zasniva se njegovo
toksično djelovanje (Hrgović, Vukičević, Katranovski,
1991). Kako sukladno Zakonu o otrovima
pripada u I. skupinu otrova, izuzetno je otrovan i
opasan za ljude i sve životinje.


Akutna LD100 doza iznosi za sivog štakora 75 – 100
mg/kg, kućnog miša 150 – 200 mg/kg, dok za vodenu
voluharicu iznosi 4 – 5 mg/kg. Sa sadržajem 2,5 %


iz
cinkfosfida u
uu mamcu postiže se redukcija brojnosti po


– Zinc phosphide
pulacije štetnih glodavaca do 85 %, dok se s koncentracijom
od 1,0 % cinkfosfida u mamcu smanjuje populacija
glodavaca do 65 %. Unatoč širokoj primjeni
možemo kazati da se cinkfosfidnim mamcima ne može
u potpunosti reducirati brojnost populacije, ponajprije
stoga što cinkfosfid ima neugodan miris i okus, pa ga
glodavci izbjegavaju (Hrgović, Vukičević, Kat
r a n o v s k i, 1991).
U prirodnim šumama i kulturama najčešće se koriste
mamci u obliku zrnja različitih žitarica koji se ubacuju u
aktivne rupe glodavaca ili se nude u različitim sandučićima,
cijevima i drugim prigodnim skrovištima pokrivenim
granjem, slamom ili korovskim biljem, kako bi bili
nedostupni ostalim neciljanim životinjama (Shi v anandappa,
Ramesh, Krishnakumari, 1979).


3.1.5.3. Krimidin -Crimidin
Koristi se još od 1940. godine. U prometu se javlja
kao gotovi mamac pod nazivom Castrix, a proizvodi ga
njemačka tvrtka Bayer. Ovaj mamac sadrži pšenična zrna
impregnirana s 0,1 % aktivne tvari. Prihvatljivost
ovih mamaca je prilično umanjena i ne može se poboljšati
čak ni prethodnim nuđenjem nezatrovanih mamaca
(Hrgovi ć, Vu k i č e v i ć , K atr a n o v s k i , 1991).


Izuzetne je otrovnosti, kako za štetne glodavce,
tako i za ljude i ostale životinje. Akutna oralna LD50


3.1.5.4. Barij-karbonat
To je bijeli prah bez mirisa, ali gorkog okusa. Dobro
se otapa u toploj vodi. Svoju primjenu našao je u većoj
mjeri između dva svjetska rata, no i danas ga još ponegdje
možemo susresti kao rodenticidno sredstvo, iako je
u većini zemalja zamijenjen učinkovitijim sredstvima.
Najčešće se koristi za suzbijanje populacije sivog štakora,
te letalna doza za istoga iznosi 100 – 200 mg/kg (H r g
o v i ć , Vuki če v ić , K a t ra n ovski , 1991).


doza za sivog štakora iznosi 1 – 2 mg/kg, a za kućnog
miša 2 – 2,5 mg/kg. Najčešće se koristi za suzbijanje
poljske i podzemne voluharice, te kućnog i poljskog
prugastog miša (Meehan, 1984).


Nedostatak ovog preparata je u tome, što zatrovane
životinje nenormalnim ponašanjem i cikom upozoravaju
ostale članove populacije na opasnost (Meehan,
1984).


– Barium carbonate
Zbog gorkog okusa preparata, pri pripremanju mamaca
za glodavce dodaju se i različite indiferentne tvari,
kako bi se mamci učinili prihvatljivim za glodavce.
Pripremljeni mamci moraju se odmah postavljati zbog
brze razgradnje aktivne tvari ( H r g o vi ć , Vu ki č e v
i ć , Ka t ra n o vs k i , 1991).


3.1.5.5. Arsen-trioksid – Arsenic trioxide
To je bijeli prah “metalnog” okusa, poznatiji pod
imenom “mišomor”. Letalna doza za kućnog miša i sivog
štakora iznose 10 – 20 mg/kg. Zbog velikog rizika
od slučajnih trovanja životinja koja nisu predmet suz


3.1.5.6. Talij-sulfat
Talij-sulfat je prah bijele boje, bez okusa i mirisa, te
je izrazito toksičan za životinje i čovjeka. Njemačka
tvrtka Bayer stavlja ga na tržište u obliku paste (Zelio –
giftpaste) ili gotovih mamaca od zrna žitarica (Zelio –
giftkörner) s koncentracijom talij-sulfata u mamcu od
0,5 – 1,5 %. Ovaj preparat može se primijeniti kao te


bijanja ovaj preparat se već duži niz godina ne koristi
kao rodenticid (Hrgović, Vukičević, Katran
o v s k i , 1991).


Thallium sulfate


čin da


kućina, na način da se na 1 litru vode doda oko 100 g šećera
i 5 g otrova. Mišoliki glodavci vrlo rado konzumiraju
ove mamce, a letalna doza za sivog štakora iznosi
25 mg/kg, dok za kućnog miša iznosi 27 mg/kg
(Meehan, 1984).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 65     <-- 65 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
Osim što je akutan otrov, talij-sulfat ima i kumulamaćih
životinja i divljači (Hrgović, Vukičević,
tivno djelovanje, te se uz činjenicu da nije selektivan Katranovski, 1991).
otrov, pri njegovoj široj primjeni javljaju trovanja do


3.1.5.7. Scilirozid Red squill
Ovaj preparat dobiva se iz biljke, crvenog morskog
luka (Scilla maritima rubra L.), i koristi se kao raticid
još od davnih vremena. Čista supstanca dobiva se u
obliku amorfnog praha crvenkaste boje. Za njega je karakteristično
da je nepostojan i zbog toga je potrebno
obratiti pozornost na datum proizvodnje (Hrgović,
Vukičević, Katranovski, 1991).


U prometu se mogu naći različiti preparati na bazi
scilirozida, bilo kao tekući koncentrati ili prah (npr.
Silmurin – Sandoz, Redsquill – S.B. Penick & Co.). Ovi
preparati se koriste ponajprije za pripremanje mamaca.


No, scilirozid prah se može pripremiti i za posipanje
rupa i ustaljenih puteva kretanja mišolikih glodavaca
(Hrgović, Vukičević, Katranovski, 1991) .


Utvrđena akutna oralna doza za sivog štakora iznosi
0,4 – 0,7 mg/kg, dok za kućnog miša iznosi 0,2 mg/kg.
Utvrđeno je da je šumski miš (A. sylvaticus L.) nešto
manje osjetljiv na čisti scilirozid (Me e h a n, 1984).


Dobre osobine ovog preparata su da je neatraktivan
za domaće životinje i divljač, a također je utvrđeno da
nije toksičan za ljude (H rg ov i ć , Vu k i č e v i ć , K at
r a n o v s ki , 1991).


3.1.5.8. En&rm -Endrin
U čistoj formi je kristalni prah bijele boje. U vodi je
netopljiv dok ga jake kiseline i temperatura iznad
200 oC razgrađuju. Tehnički proizvod u granulama je
žućkaste boje i sadrži 92 % aktivne tvari. Komercijalni
naziv mu je Pinodrin ili Endrin 20, a na tržištu se pojavljuje
u obliku tekućeg koncentrata s 20 % aktivne tvari
(H rg o v ić , Vu k i č evi ć, Ka tr an o v s k i , 1991).


Zbog njegove izrazite toksičnosti na glodavce, sve
toplokrvne životinje i čovjeka, njegova uporaba dozvoljena
je samo kada nema mogućnosti izbora drugih
rodenticidnih sredstava za suzbijanje populacija poljske
i podzemne voluharice, i to samo u ograđenim po


vršinama, kako bi se izbjegla kontaminacija vodenih
tokova i trovanje domaćih životinja i divljači. Također
se primjenjuje samo u periodu mirovanja vegetacije.
Nakon tretiranja iste površine ne smiju se koristiti za
ispašu stoke u vremenu do 120 dana po tretiranju (Hrgović,
Vukičević, Katranovski, 1991).


Operativna primjena ovog preparata na ugroženim
područjima provodi se prskanjem otopinom sa sadržajem
aktivne tvari 0,35 – 0,4 %, te je pritom potrebna
količina otopine 1,0 – 2,0 lit/ha (H rg o v i ć , Vu k i č e v
i ć , K at r a n o v s ki , 1991).


3.1.5.9. Kamfeklor Kamfeklor
Ovaj preparat nalazi se na tržištu pod komercijalnim
nazivom Toksafen 50 %, a proizvodi ga tvrtka Hercules


– Inc. Proizvodi se u obliku tekućeg koncentrata (40 %
aktivne tvari), praha za aplikaciju (10 % aktivne tvari)
ili u obliku granula (20 % aktivne tvari) (H rg o v i ć ,
Vukičević, Katranovski, 1991).
Koristi se za suzbijanje poljskih miševa i voluharica
u razdoblju mirovanja vegetacije. Prije provođenja tretiranja
potrebno je spriječiti pristup plemenitoj divlja


či, a u tijeku tretiranja posebnu je pozornost potrebno
posvetiti zaštiti od kontaminacije vode. Operativna primjena
prskanjem provodi se otopinama u maksimalnoj
koncentraciji do 0,125 %, odnosno 1,25 kg/ha površine.
Nakon provedenog tretiranja, površine se ne smiju
koristiti za proizvodnju hrane za čovjeka i toplokrvne
životinje u vremenu od 2 godine (Hrgović, Vuki č
e v i ć, K a t ra no v s k i, 1991).


3.1.5.10. Alfakloraloza, brometalin, kalciferol – Alpha-chloralose, bromethalin, calciferol
Ovi preparati jedni su od posljednje sintetiziranih ro-boličkih procesa, moždane aktivnosti, rada srca i disadenticida
i predstavljaju grupu “humanih” rodenticida,
čija primjena ne dovodi do trovanja životinja i patnjeprije uginuća, nego dovodi do naglog smanjenja meta


3.5.2. Sporodjelujući rodenticidi
Ovi rodenticidi danas su najšire korištena kemijska
sredstva u suzbijanju populacija štetnih glodavaca. U
usporedbi s trenutnim otrovima, oni pokazuju dvije


nja, a posljedica ovakvog stanja je nagli pad temperature
tijela životinje, odnosno uginuće (M ee h a n , 1984).


– antikoagulanti – Anticoagulants
i: 1. i
osnovne prednosti n
nne
ee izazivaju kod glodavaca strah
od mamaca; 2. sigurnij


iji su za korištenje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 66     <-- 66 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
Prve generacije ovih preparata imale su manu što su
se zatrovani mamci morali izlagati u nekoliko navrata,
nekoliko dana, a za uginuće životinje bilo je potrebno i
do 12 dana. Nova generacija ovih preparata ima daleko
bolje i humanije osobine.


Svi antikoagulantni rodenticidi koji se danas koriste
u praksi zapravo su derivati hidroksikumarina i indandiona.
Oni sprječavaju koagulaciju krvi, izazivaju pucanje
krvnih žila i stvaranje hemoragija na pojedinim
organima.


No, unatoč dobrim osobinama, pozornost znanosti i
prakse sve više zaokuplja problem pojave rezistencije,
kao rezultat genetičkih mutacija i rekombinacija nasta


lih uslijed neadekvatnog tretiranja populacija različitih
štetnih glodavaca. Tendencija širenja rezistencije sve je
više prisutna diljem mnogih zemalja (Brooks, Rowe,
1987).


Rezistencija glodavaca na antikoagulantne rodenticide
često služi, ili bolje rečeno zloupotrebljava se, kao
izgovor i pokriće propusta pri suzbijanju populacija sitnih
glodavaca. Neuspjeh tretiranja ponajprije se mora
tražiti u zastupljenosti preparata u mamcima, količini izloženih
mamaca, njihovom načinu postavljanja i u njihovoj
prihvatljivosti (H rgovi ć, Vu k i č ev i ć, Ka t
ra novski , 1991).


3.5.2.1. Antikoagulanti stare (prve) generacije – First generation anticoagulants
3.5.2.1.1. Varfarin – Warfarin
Ovaj preparat bio je prvi masovno korišten antikoagulant.
U prodaji se nalazi pod imenom Alfarin, Coumafene
ili Zookumarin (H rg o v i ć , Vu k i č evi ć, K at r a n
o v s k i, 1991).


U suzbijanju štetnih glodavaca najčešće se koriste
mamci sa sadržajem varfarina 0,005 – 0,05 %. Mortalitet
od 100 % postiže se ukoliko jedinke konzumiraj


u


zatrovane 0,005 % varfarin mamce u trajanju od 4 do


7


dana. Varfarin mamci dobro su prihvaćeni od glodavaca,
ukoliko je preparat čist (B r o ok s , R o w e , 1987).


U prodaji se nalazi i tekuća formulacija varfarina sa
sadržajem supstance od 0,26 %, te kontaktna formulacija
koja služi za posipanje puteva kojima se glodavci
kreću, odnosno mjesta na kojima se zadržavaju (Meehan,
1984).


3.5.2.1.2. Kumatetralil Coumatetralyl
To je kristalni prah svijetlo-žute boje, bez mirisa i naći u obliku koncentrata za razrjeđivanje i nanošenje
okusa, netopljiv u vodi, a topljiv u većini organskih na inertnu ili atraktivnu podlogu. Uobičajeno je da se
otapala. Najčešće se koristi za suzbijanje populacija izrađuju 5 % Rakumin mamci, ali može se primijeniti i
mišolikih glodavaca rezistentnih na varfarin (H rg o -kao kontaktni rodenticid (Hrgović, Vukičević,
v i ć , Vuk i č e v ić , K a t r a n o v sk i , 1991). Katranovski, 1991).
Na tržištu se nalazi kao proizvod tvrtke Bayer, pod
nazivom Rakumin 57. Također ga je na tržištu moguće


3.5.2.1.3. Kumaklor -Coumachlor
Tehnički kumaklor je prah žute boje sa 70 % aktivmože
biti 1 % ili 10 %. Ovaj preparat služi za pripremane
tvari. Koristi se kao deratizacijsko sredstvo za posi-nje mamaca. S natrijevim solima u koncentraciji od 0,5
panje uobičajenih puteva kretanja glodavaca i njihovih % aktivne tvari služi i za pripremanje tekućih mamaca
mjesta okupljanja (Hrgović, Vukičević, Katra(
Hrgovi ć, Vu k ič e v i ć , K at r a n o v s k i, 1991).
n o v s k i , 1991).


Na tržištu se pojavljuje pod nazivom Tomorin, a proizvođač
je Ciba Geigy. Sadržaj kumaklora u Tomorinu


3.5.2.1.4. Pindon -Pindon
Ovo je derivat indandiona. Komercijalni naziv mu 0,025 % pindona. Odlikuje se osobinom izrazito dobre
je Pival, odnosno Pivaldon (u Francuskoj), a dolazi u prihvatljivosti od mišolikih glodavaca, a utvrđen je
prodaju kao 0,5 % koncentrat. U suzbijanju populacimortalitet
istih i do 100 % (H rg o v ić , Vu k ič e v i ć,
ja svih vrsta štetnih glodavaca koriste se mamci sa Katranovski, 1991).


3.5.2.1.5. Difacinon – Diphacinone
U prodaji se može naći kao 0,1 %-tni koncentrat ili miševa. Prihvatljivost difacinon mamaca ocijenjena je
kao gotov parafiniziran briket – mamac. Utvrđena je vrlo dobrom, a učinkovitost tretiranja istim povećava se
njegova jače izražena toksičnost kod štakora nego kod ukoliko se daje kumulativno, odnosno nekoliko uza




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 67     <-- 67 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
stopnih dana. U zavisnosti od vrste glodavaca koja se 0,005 % do 0,0125 % (Hrgović, Vukičević, Kasuzbija
zastupljenost aktivne tvari u mamcu kreće se od t ra n o v s ki , 1991).


3.5.2.1.6. Klorfacinon – Chlorophacinone
Ovaj preparat jedan je od najčešće korištenih u posljednjih
desetak godina. Na našem tržištu može se pronaći
kao vodotopivi i uljni koncentrat ili u obliku gotovih
mamaca (Faciron forte mamac, Ratix mamac S,
Grain quick) (Hrgović, Vukičević, Katranovs
k i , 1991).


Prema podacima nekih proizvođača uspješniji je od
varfarina. Tretiranjem populacija kućnog miša u trajanju
7 – 14 dana sa 0,005 % klorfacinon mamacima do-
šlo je do značajne redukcije brojnosti mišolikih glodavaca
(80 – 100 %). Prihvatljivost mamaca s ovim anti


koagulantom opada kod miševa s povećanjem koncentracije
aktivne tvari (Hrg o v i ć, Vu ki č ev i ć , K at
r a n o v s ki , 1991).


Klorfacinon se uobičajeno koristi sa zastupljenošću
u mamcima od 0,005 %. U istoj koncentraciji primjenjuje
se i kao tekući vodotopivi ili 0,25 % uljni
koncentrat za pripremanje mamaca. Može se koristiti i
kao 0,2 % kontaktni prah za posipanje staza i mjesta
okupljanja mišolikih glodavaca (Hrgović, Vukičev
i ć , K at r a n o v s ki , 1991).


3.5.2.2. Antikoagulanti druge generacije Second generation anticoagulants
3.5.2.2.1. Difenak
Ovaj preparat je prvi od novosintetiziranih antikoagulanata
koji se pokazao uspješnim u suzbijanju mišolikih
glodavaca rezistentnih na preparate prve generacije.
To je prah bijele boje, bez mirisa, netopljiv u vodi.
Akutna oralna LD50 doza za štetne glodavce kreće se u
rasponu od 0,8 do 7,0 mg/kg, ovisno o vrsti štetnog glodavca,
njegovu spolu i uzrastu (Meehan, 1984).
Difenak proizvodi tvrtka Sorex ltd. i na tržištu se
pojavljuje u obliku 0,1 %-tnog koncentrata ili gotovih
mamaca pod nazivom Neosorexa, s 0,005 % aktivne


3.5.2.2.2. Brodifak
Brodifak je najtoksičniji od svih do sada sintetiziranih
antikoagulantnih rodenticida. Najčešće se koristi u
koncentracijama od 0,005 %, 0,003 % i 0,002 %. Na
tržište dolazi kao gotov mamac pod nazivom Klerat,
Talon, Ratak, Metikus, Imperator, Perthrine i Actellic
(Hrgović, Vukičević, Katranovski, 1991).


Mamci sa 0,005 % brodifaka uspješno se koriste u
suzbijanju populacija poljske voluharice, te se postiže


Difenacoum
tvari difenaka. Tvrtka ICI iz Engleske proizvodi mamce
u obliku peleta pod komercijalnim nazivom Ratak,
sa sadržajem difenaka od 0,005 %. Osim za pripremanje
mamaca difenak se u nekim zemljama (Danska)
koristi i za posipanje staza, aktivnih rupa i mjesta
okupljanja mišolikih glodavaca (Meehan, 1984).


U koncentraciji od 0,001 % aktivne tvari u mamcima
izaziva mortalitet kod 70 % jedinki sivog štakora,
dok je u koncentraciji od 0,002 % mortalitet 100 % u
vremenu od petnaestak dana (Meehan, 1984).


Brodifacoum


mortalitet iznad 85 % ukoliko se mamci konzumiraju
minimalno 16 dana. Sa sadržajem od 0,0025 % brodifaka
u mamcima postignut je letalni ishod od 100 %
pri jednokratnom tretiranju vodene voluharice. Akutna
oralna LD50 doza za poljskog miša iznosi 0,65 – 0,68
mg/kg, dok za šumsku voluharicu iznosi 0,47 mg/kg
(Hrgović, Vukičević, Katranovski, 1991).


3.5.2.2.3. Bromadiolon -Bromadiolone
Bromadiolon dolazi na tržište kao koncentrat sa
sadržajem aktivne tvari od 1,0 % i 0,25 % i služi ponajprije
za pripremanje mamaca, a zatim kao prah za posipanje
staza kojima se mišoliki glodavci kreću, odnosno
mjesta na kojima se zadržavaju, i aktivnih rupa sa koncentracijom
aktivne tvari u inertnoj podlozi od 0,15 %.
Na tržištu se nalazi i 0,1 %-tni koncentrat za priprema


nje tekućih mamaca, te gotovi mamci s 0,005 i 0,01 %
bromadiolona. Na našem tržištu nalazi se pod nazivima
Brodilon mamac, Brodilon Miki i Suralon mamac (Hrgović,
Vukičević, Katranovski, 1991).


Pri primjeni ovih preparata treba voditi računa o načinu
i mjestu izlaganja istih, jer su izuzetno otrovni za
pernatu divljač i domaću pernatu živinu.


3.5.2.2.4. Flokumafen – Flocoumafen
Ovo je posljednji u nizu sintetiziranih antikoagula- ili parafinizirani sadrže 0,005 % flokumafena (H rgo nata
druge generacije. Na tržište ga stavlja engleska v i ć , Vuk i č e v i ć , K a t r a no v s k i, 1991).
tvrtka Shell, pod nazivom Storm. Komercijalni Storm Dosadašnja iskustva pokazuju dobru prihvatljivost
mamci s podlogom od cijelih zrna žitarica, briketirani Storm mamaca, a toksična svojstva ovog rodenticida




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 68     <-- 68 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
ispoljavaju je relativno brzo (čak i nakon samo jednog
konzumiranja mamaca), i to poglavito kod vrsta mišolikih
glodavaca rezistentnih na varfarin i kumatetralil
(Hrgović, Vukičević, Katranovski, 1991).


Akutne oralne LD50 doze sa stopom mortaliteta od
najmanje 75 % iznose za kućnog miša 0,79 – 2,40


Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544


mg/kg, žutogrlog šumskog miša 4,20 mg/kg, šumskog
miša preko 10,0 mg/kg, šumsku voluharicu 0,23
mg/kg, poljsku voluharicu 0,12 mg/kg, te za vodenog
voluhara 0,20 mg/kg (Hrgović, Vukičević, Kat
r a n o v s k i, 1991).


3.5.3. Fumigantni rodenticidi -Fumigants
Relativno je malen broj fumiganata koji se koriste u janju glodavaca u njihovim podzemnim hodnicima. U
suzbijanju populacija mišolikih glodavaca. Osnovna suzbijanju populacija štetnih mišolikih glodavaca kod
osobina fumiganata je da se kroz zrak brzo šire i prodinas
se koriste cijanovodična kiselina, fosforovodik,
ru u sve pukotine. Ova sredstva primjenjuju se u suzbi-ugljični-disulfid, metil-bromid i klorpikrin.


3.5.3.1. Cijanovodična kiselina Hydrocianic acid
To je bezbojna tekućina sa specifičnim mirisom i
okusom na gorki badem. Lako se otapa u vodi i u plinovitom
stanju je lakša od zraka. Osim u tekućem stanju
nalazimo je i u krutom stanju, ukoliko je adsorbirana
na poroznu podlogu (Meehan, 1984).


Najpoznatiji preparati ove kiseline su Cikoln C, koji
se proizvodi u granulama, i Ciklon D, koji se proizvodi
u obliku tableta. Tableta Ciklon D preparata razvija 6 litara
otrovnog plina u 1m3 zraka, što predstavlja koncentraciju
od 0,6 %. S druge strane, mišoliki glodavci izu


3.5.3.2. Fosforovodik
Ovaj fumigant je plin bez boje i slabo se otapa u vodi.
Fosforovodik se pri povećanoj vlažnosti zraka ili
zemljišta oslobađa iz aluminij- ili magnezij fosfida. Na
tržištu se ovaj preparat može naći pod različitim nazivima,
npr. Phostoxin, Detia plin E ex B, Polynatol, Arrex,
Celphos i sl. (H rg o vi ć, Vu k i če v i ć , Ka t r anovski,
1991)


Najčešće se koristi Phostoxin, a proizvodi ga njemačka
tvrtka Degesch. Ovaj preparat izrađen je na bazi


zetno su osjetljivi na cijanovodik, pa tako LD50 doza za
sivog štakora iznosi 0,4 mg/l ili 330 ppm u zraku, odnosno
za kućnog miša 1,0 mg/l (Meehan, 1984).


Glede visoke razine otrovnosti, pri primjeni ovih
preparata potrebno je primijeniti sredstva zaštite, a neki
proizvođači u cilju smanjenja mogućnosti od slučajnih
trovanja dodaju ovim preparatima tzv. lakrimatore,
odnosno sredstva koja imaju oštar miris i predstavljaju
indikatore opasnosti (Meehan, 1984).


Phosphor hydrogen
aluminij – fosfida. Proizvodi se u obliku tableta i peleta.
Svaka tableta je težine 3 g i oslobađa 1 g plina, što je
dovoljno za 100 %-tni mortalitet jedinki voluharice u
podzemnim hodnicima (Meehan, 1984).


Novije formulacije fumiganata zasnivaju se na bazi
magnezij – fosfida, jer otpuštaju otrovni plin mnogo
brže od onih na bazi aluminij – fosfida (H rg o v i ć , Vu k
i č evi ć, Ka tr ano v s k i , 1991).


3.5.3.3. Ugljični – disulfid Carbon disulfide
Čista supstanca ovog fumiganta je tekućina svijetlo-
žute boje, a koristi se tako da se njime natope komadići
vate ili neke tkanine i ubace u aktivnu rupu glodavca,
uz uvjet da se sve druge rupe (aktivne i neaktivne)
zatvore zemljom (Hrgović, Vukičević, Kat
r an o vs k i , 1991).


Ovaj plin izuzetne je otrovnosti (inhalacija 1 g oslobođenog
plina u kubičnom metru zraka izaziva akutno
trovanje kod čovjeka), te je stoga potrebno obratiti posebnu
pozornost na mjere zaštite kod primjene ovog
fumiganta (Hrgović, Vukičević, Katranovs
k i , 1991).


3.5.3.4. Metil-bromid – Methyl bromide
de
U posljednje vrijeme ovo fumigacijsko sredstvo sve nim prostorima (Hrgović, Vukičević, Katrase
manje koristi u suzbijanju populacija mišolikih glon
o v s k i , 1991).
davaca, ponajprije zbog njihove visoke razine otpornosti
na visoke koncentracije ovog plina u kraćem vremenu
izlaganja. Više se koristi u suzbijanju štetnih vrsta
kukaca ili iznimno za mišolike glodavce u zatvore




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 69     <-- 69 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
3.5.3.5. Klorpikrin – Chloropicrin
Može se koristiti kao fumigantni rodenticid tretiranjem
aktivnih rupa ili zatvorenih prostora i pritom sepostiže redukcija broja populacije i do 87 %. Kako postoje
učinkovitija fumigantna sredstva ne preporučuje


3.5.4. Kemosterilanti
U posljednjih tridesetak godina razvila se jedna relativno
nova kategorija sredstava namijenjenih suzbijanju
populacija štetnih glodavaca, koja se temelji na
reguliranju procesa reprodukcije u smislu njegova privremenog
ili pak trajnog zaustavljanja. Takvi su preparati
nazvani antifertilantima ili kemosterilantima.


Steroidni hormoni su do sada najviše istraživani i
kao inhibitori se koriste estrogeni i androgeni. Nekoliko
jakih steroida dobivenih umjetnim putem (npr. Mestranol,
Quinestrol, Glyzophol, Diethylstilbestrol i dr.)
pokazali su vrlo dobre osobine u reguliranju procesa
reprodukcije. Znatna prednost mnogih kemosterilanata
u odnosu na do sada korištene rodenticide je u tome,
što njihova selektivnost i način uporabe malo štete čovjeku,
iako se preporučuje odgovarajuća preventiva.


Za sada još uvijek ima mnogo više spoznaja o fiziološkim
mogućnostima kemosterilanata nego o ekološ


4.
ZAKLJUČAK
Šumske sastojine, plantaže, kulture, rasadnike, skladišta
sjemena i objekte koji se nalaze pored ovih površina
vrlo često ugrožavaju određene vrste mišolikih
glodavaca (Apodemus spp., Microtus spp., Clethrionomys
glareolus Sehr., Mus musculus L. i djelomično Rattus
spp.), izazivajući pritom značajne ekonomske štete,
posebice ukoliko se pojave u gustim populacijama. Masovna
pojava određenih vrsta štetnih glodavaca uvjetovana
je nizom različitih čimbenika, od kojih su najvažniji
obilje odgovarajućih izvora hrane, povoljne klimatske
prilike, kao i njihov snažno izražen reprodukcijski
potencijal.


Dosadašnja su istraživanja u svezi sa suzbijanjem
glodavaca dala smjernice i potrebna rješenja, ali uspjeh
koji bi zadovoljio uglavnom izostaje, jer se suzbijanje
populacija štetnih glodavaca ne provodi sustavno i organizirano,
a time ni stručno i pravovremeno.


Najznačajniji elementi pravilnog provođenja mjera
suzbijanja populacija štetnih glodavaca uključuju:


1.
utvrđivanje vrste glodavaca i njegove gustoće populacije;
2.
poznavanje njegove biologije i ekologije, a posebice
prehrane i reprodukcije;
3. precizno određivanje razdoblja u kojemu će primijenjene
mjere suzbijanja dati najbolje rezultate;
se za suzbijanje štetnih glodavaca. Najčešće se koristi
kao lakrimator (H rg o v ić , Vu k i če vi ć , Ka t r a novski,
1991).


-
Chemosterilants
kim gledištima njihove primjene u kontroli brojnosti
štetnih glodavaca. Učinkovitost primjene kemosterilanata
ubuduće će sve više zavisiti od poznavanja biologije
i ekologije određene vrste štetnog glodavca, nego
što je to bio slučaj kod uporabe letalnih rodenticida. Ni
jedan kemosterilant neće samostalno u potpunosti udovoljiti
zahtjevima deratizacije, ali u kombinaciji s antikoagulatnim
mamcima činit će moćno oružje u borbi
protiv mišolikih glodavaca.


Do danas je poznato 16 potencijalnih kemosterilanata,
od kojih je većina testirana i u prirodnim uvjetima.
Većina kemosterilanata pripada skupini steroida
(npr. NEU, Mestranol, Quinstrol, BDH-10131, AY20121
i dr.), dok od nesteroidnih kemisterilirajućih preparata
pozornost zahtijevaju alfa-klorohidrin (U-5897) i
CI-628.


-
Conclusion
4.
pravilan izbor rodenticidnih preparata, njihove optimalne
zastupljenosti u mamcima, izbor najatraktivnije
hranjive podloge, pravilno odabiranje mjesta
izlaganja zatrovanih mamaca, praškastih ili fumigantnih
preparata, te poznavanje načina njihova sigurnog
izlaganja.
Najveća važnost u borbi protiv mišolikih glodavaca
danas svakako imaju kemijske metode suzbijanja. Koriste
se akutni i kumulativni rodenticidi u obliku mamaca,
zatim kao praškasti preparati za posipanje aktivnih
rupa i fumiganti. Od trenutnih otrova za pripremanje
mamaca najčešće se koristi cink-fosfid. No, umjesto
cink-fosfidom najbolje je mamce zatrovati preparatom
bez mirisa i okusa, odnosno antikoagulantom. U tu svrhu
preporučuje se Faciron - uljni ili vodotopivi koncentrat,
kao i bromadiolon. No, svakako valja istaći da i ostali
antikoagulantni preparati nalaze široku primjenu.


Bez obzira da li su mamci zatrovani akutnim ili antikoagulantnim
preparatima, treba ih postavljati izravno
u aktivne rupe ili na skrovita mjesta, a ne rasijavati
po površini, kako bi se smanjila mogućnost trovanja
drugih neciljanih životinja, odnosno čovjeka. S druge
strane mnoge međunarodne konvencije i rezolucije,
kojih je i Republika Hrvatska potpisnica, u cilju očuvanja
okoliša i bioraznolikosti u šumskim ekosustavima,
preporučuju i nalažu postepeno smanjivanje, odnosno




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 70     <-- 70 -->        PDF

G. Videc: SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544
potpuno ukidanje korištenja kemijskih preparata i me- ciji s ostalim nekemijskim metodama imati mnogo ve


toda za suzbijanje populacija štetnih mišolikih gloda- će značenje nego što to imaju danas.


vaca. U budućnosti će preventivne metode u kombina-


LITERATURA – References


Brooks, J. F. i F. P. Rowe, 1987: Commensal Ro- Meehan, A. P., 1984: Rats and mice – Their biology
dent Control, World Health Organization, Gene- and control, Rentokill ltd., Tonbridge, str.
ve, str. 36–74. 141–329.


Glavaš, M., J. Margaletić, B. Hrašovec, i D. Shivanandappa, T., H. P. Ramesh i M. K. Krish-
D i m i n i ć , 2001: Mišoliki glodavci, štete i suz- n aku ma r i , 1979: Rodenticidal Poisoning of
bijanje u nizinskim šumama, Skrb za hrvatske Non-Target Animals: Acute Oral Toxicity of
šume od 1846. do 1996., Hrvatsko šumarsko Zinc Phosphide to Poultry, Springer-Verlag New
društvo, Zagreb, str. 7–10. York Inc., str. 452–455.


Hrgović, N., Z. Vukičević i D. Kataranovski,
1991: Deratizacija – Suzbijanje populacija štetnih
glodara, Dečje Novine, Beograd, str. 81–170.


SUMMARY: Rodents, especially mice, voles and rats, always draw people´s
attention and lived with them. Therefore it is no surprise that except people,
rodents are the most adaptive group of mammals on Earth. Exactly
because of this synanthropic relation, forest rodents used people through their
activities (trade, transport) to accommodate new areas until they populated
all continents. Suppression and control of forest rodents population represent
complex and demanding job due to the reason that even the smallest unprofessional
moves can have long effects and immeasurable consequences for
people and all animals which are not the aim of the suppression.


Researches until now on rodent suppression gave guidelines and needed
solutions, but in most cases there is no satisfying success because the suppression
of rodent populations is not organized and conducted systematically and
due to those reasons, unprofessionally and not on time.


The most important elements of regular carrying out of suppression measures
on rodent populations include:


1.
identification of rodent species and its density population
2.
be acquainted with its biology and ecology, especially feeding and reproduction
system
3. precise determination of a period in which taken suppression measures
can give the best results
4.
correct choice of rodenticides, their optimal presence in baits, selection of
the most attractive feeding base, correct choice of displaying place and
knowledge of the method for secure display.
The most important role in struggle with mice rodents today definitely has
chemical methods of suppression. But in the future, the prevention methods in
combination with other non chemical methods will be far more important
then today.


Key words: suppression, rodents, forest ecosystems