DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 533-544 UDK 630* 451 SUZBIJANJE MIŠOLIKIH GLODAVACA ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA SUPPRESSION OF THE RODENTS IN FOREST ECOSYSTEMS Goran VIDEC* SAŽETAK: Glodavci, ponajprije miševi, voluharice i štakori, oduvijek su privlačili posebnu pozornost čovjeka i živjeli s njim. Stoga i ne čudi teorija da su izuzev čovjeka, glodavci najprilagodljivija skupina sisavaca na Zemlji. Upravo zahvaljujući sinantropskom odnosu, mišoliki glodavci iskoristili su čovjeka, kako bi putem njegove aktivnosti (trgovina i transport) nastanjivali nova područja, sve dok nisu naselili sve kontinente. Suzbijanje i kontrola brojnosti populacija mišolikih glodavaca predstavlja kompleksan i zahtjevan posao, jer i najmanje nestručno izvedeni zahvati mogu imati dugoročne i nesagledive posljedice za čovjeka i za sve životinjske vrste koje nisu cilj suzbijanja. Kl j u čn e r i j eč i : suzbijanje, mišoliki glodavci, šumski ekosustavi 1. UVOD – Introduction Do kraja 19. stoljeća miševi, voluharice i štakori bili izvoda, građevinskog materijala, te predmeta razlisu često stanovnici ljudskih domova. Kada je čovjek čite umjetničke, kulturne i povijesne važnosti); shvatio da su mišoliki glodavci rezervoar i vektor raz-2. uzrokuju epidemiološko-zdravstvene učinke (prenoličitih zoonoza, promijenilo se mišljenje o njima. Prvi se niz bolesti na čovjeka, domaće životinje i divljač); primjer poduzimanja mjera suzbijanja štakora seže još u 3. izazivaju odbojnost, strah i nelagodu kod većine ljudi. davnu 1908. godinu. Te je godine u Danskoj usvojen Za uspješno provođenje mjera suzbijanja populacija Zakon o štakorima, kojim se lokalno stanovništvo nov mišolikih glodavaca potrebno je dobro poznavati njihove čanim poticajima poticalo na uništavanje štakora, što se načine percipiranja i reagiranja na određene stimulanse u smatra početkom kontinuirane borbe protiv ovih sisava njihovoj okolini. Primjena zatrovanih mamca najčešća je ca (H rg o v i ć , Vu k i č ević , K a t r anovski , 1991). metoda u suzbijanju brojnosti mišolikih glodavaca (H r - Tri su osnovna razloga zašto se većina mišolikih go v i ć, Vu k i č evi ć, K a t ra n o v s ki, 1991). Stoga je glodavaca smatra štetnim: posebnu pozornost potrebno usmjeriti i na poznavanje fi 1. stvaraju materijalne gubitke (konzumiranje i zaga-ziologije ishrane, odnosno navika u ishrani glodavaca, đivanje hrane namijenjene ljudskoj i životinjskoj kako bi se spoznale slabosti u tim procesima, s ciljem što prehrani; uništavanje tekstilnih i galanterijskih pro-uspješnijeg i ekonomičnijeg suzbijanja. 2. EKONOMSKA VAŽNOST ŠTETA OD MIŠOLIKIH GLODAVACA Economic importance of rodent damages Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizaciodnosno kontaminirano ekskretima i dlakom glodavaca je (WHO), diljem Svijeta oko 33 milijuna tona hrane (urinom i izmetom zagade i do 9 puta više hrane nego namijenjene ljudskoj ishrani biva pojedeno ili uništeno, što pojedu) (B r o o k s , R o w e , 1987). Na taj način, pre ma izračunima Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), gubi se oko 5 % od ukupno * Goran Videc, dipl. ing. šumarstva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva proizvedene hrane (Brooks, Rowe, 1987). Noviji Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb podaci govore da se negativnom aktivnošću glodavaca i |