DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 53 <-- 53 --> PDF |
K. Krapinec, M. Grubešić, V. Šegrt, K. Maričić: TROFEJNI PARAMETRI MUFLONA . Sam udio duljinskog prirasta u ukupnom prirastu roga može se vidjeti iz Grafikona 5. Zanimljivo je kako je udio duljinskog prirasta prve godine kod ovnova s Korzike čak blizu 40 %. Kod ostalih zemalja on se kretao od 21 % (Danska i Švedska, bivša DDR) do 31 % (Rab, Slovenija). Udio duljinskog prirasta druge godine kretao se od 27 % (Korzika) do 34 % (Danska i Švedska). Usporedivši opseg pršljenova godova kod raznih populacija (Grafikon 6.) može se vidjeti kako su prve dvije godine razlike vrlo male. Međutim, kasnije dolazi do razdvajanja krivulja. Može se reći kako krivulja populacije s Raba u prve četiri godine pokazuje velike sličnosti s krivuljom slovačke populacije, a one zajedno imaju veće vrijednosti o ostalih populacija. Međutim, za razliku od rabske populacije, slovačka populacija ne pokazuje pad opsega pršljenova godova, nego on raste čak do 8. godine starosti grla. Rabska populacija nakon 6. Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 523-531 godine pokazuje nagli pad ove vrijednosti, odnosno naj-Grafikon 6. Ovisnost opsega pršljena goda o starosti roga veći pad među uspoređivanim populacijama. Graph. 6 Correlation of annual ring circumference with horn age RASPRAVA – Discussion Računanje pojedinih ovisnosti između elemenata ocjene trofeja mora dati odgovore na pitanje o važnosti pojedinog elementa u konačnoj ocjeni, odnosno s obzirom na koji element će se vršiti selekcija. Duljina tuljaca, kao jedan od temeljnih elemenata ocjene, odnosno element koji ima najveći udio u konačnoj ocjeni trofeja (Grafikon 6) ne mora nužno biti i kriterij za izlučivanje grla loših trofejnih značajki. Lu d wi g i P e u ke r t (1992) načinili su istraživanja duljine tuljaca na adultnim ovnovima, a rezultati su pokazali da duljina tuljca kod janjaca ne ukazuje na buduću kapitalnost trofeja. Slično navodi i Lu d v i g (1993) koji je za duljinu tuljca dobio relativnom malu nasljednost, što će reći da je ona ovisnija o čimbenicima okoline (bonitet, gustoća i struktura populacije itd.). Pri tome naglašava da ovnovi u Srednjoj Europi imaju znatno dulje tuljce nego na Korzici i Sardiniji. Iz Grafikona 5. može se vidjeti da se nakon 4. pršljena goda češka krivulja opsega roga izjednačuje s rapskom i mađarskom. Budući da je opseg manje ovisan o staništu, a više o genetici grla, ovo bi mogla biti potvrda da se zaista radi o srodnim populacijama. Prema Piegert i Uloth (2000) u većini Europskih zemalja janjenje se odvija u travnju, a lovna sezona na janjad počinje u kolovozu kod toga se granična duljina tuljca kod janjaca uzima 15 cm, a janjad s kraćim tuljcima se izlučuje iz populacije. P i e g e r t i U l ot h (2000.) navode kako duljina tuljca predstavlja značajku koja je u visokoj ovisnosti o starosti, međutim, navode kako se maksimalni duljinski prirast kod muflona ostvaruje u drugoj godini života ovnova, čime su zapravo i potvrđeni razultati razvidni iz Grafikona 4. i 5. Koubek i Hrabe (1987) uspo - ređivali su prirast tuljaca te ukupnu duljinu tuljaca u odnosu na starost za iste populacije, kao što je to slučaj i u ovome radu te ustanovili kako su u potonjem lovištu Svitovsko trofeji imali znatno dulje tuljce (u petoj godini ukupna duljina tuljaca je bila u prosjeku 80,9 cm, n = 106 trofeja) od uspoređivanih zemalja. Slično su ustanovili Ma r k o v i Pe n e v (1990), koji su analizirali trofejne listove u zlatnoj medalji s izložbi lovačkih trofeja u Budimpešti (1971), Nitri (1980) i Plovdivu (1981). Od 12 zemalja najvišlje trofejne vrijednosti imala su grla odstrijeljena u bivšoj Češkoslovačkoj, a glede duljine prosječna duljina tuljaca iznosila je 99,29 cm, a opseg tuljaca na drugoj trećini 23,87 cm. Da opsezi rogova visoko koreliraju s trofejnom vrijednošću govore i rezultari izmjera drugih autora. Na međunarodnoj izložbi trofeja u Češkim Budejovicama (1976) izmjeren je najveći opseg roga od 27,6 cm (H r o ma s , 1978). Grlo je bilo staro pet godina, a trofejna vrijednost mu je bila 216,2 CIC točke. Odstrijeljeno je 1970. godine. Godine 1971. na međunarodnoj izložbi trofeja u Budimpešti najveći opseg je imao ovan iz Češke (28,7 cm), a odstrijeljen je isto 1970. godine (225,3 točke). Danas najveći izmjereni opseg imao je ovan iz Austrije (Gradišće), a odstrijeljen je u otvorenom lovištu 1976. godine i on je iznosio 30,5 cm (218,6 CIC točaka, 5 godina starosti). Vidljivo je da su sva tri ovna bila starosti 5 godina, a trofeji su bili u zlatnoj medalji. Stoga bi se moglo zaključiti kako velika duljina i raspon rogova ukazuju kako bi neko grlo moglo biti kapitalno, a opsezi pri tome daju odgovor o potencijalnom visokokapitalnom grlu. Istraživajući povezanost između starosti i opsega tuljaca Telle (1979), Husak (1986) i Hoefs (1982) dobili su da navedena dimenzija raste do pete godine |