DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 8     <-- 8 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA .. Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492


Peucedanum palustre . . + . . . . 1 5
Humulus lupulus . . + . . . . 1 4
Cardamine amara . Š + . 1 . + 3 1
Alnus glutinosa . . . . . . + 1 .
Thelypteris palustris . . . . . . . . 5
Fagetalia, Querco-Fagetea species
Acer campestre A . . . 1 + . . 2 .
Viburnum opulus B . + + . + . . 3 4
Euonymus europaeus . . . + . . . 1 5
Crataegus monogyna . . . . + + . 2 3
Sambucus nigra . Š 1 2 . . . 3 2
Crataegus laevigata . . 1 . . . . 1 3
Cornus sanguinea . . 1 . . . . 1 2
Acer campestre . + . 1 Š . . 3 .
Corylus avellana h . . . . . . 1 .
Rhamnus catharticus . . . . . . . . 4
Prunus spinosa . . . . . . . . 1
Geranium robertianum C . . . + . . . 1 2
Scrophularia nodosa . + . . . . . 1 1
Circaea lutetiana . + 1 + + . . 3 .
Geum urbanum . . 1 1 + . . 3 .
Impatiens noli-tangere . . . + 1 . + 3 .
Ranunculus ficaria h 2 . . . . . 2 .
Brachypodium sylvaticum . . . + . . . 1 .
Dryopteris filix-mas . . . . . . + 1 .
Ranunculus auricomus . . . + . . . 1 .
Polygonatum multiflorum . . . . . . . . 2
Asarum europaeum . . . . . . . . 2
Oxalis acetosella . . . . . . . . 2
Fragaria vesca . . . . . . . . 2
Mercurialis perennis . . . . . . . . 2
Viola reichenbachiana . . . . . . . . 1
Ligustrum vulgare . . . . . . . . 2
Populetalia species
Fraxinus angustifolia A . 1 . 5 2 1 2 4 3
Quercus robur . . . + . . . 1 2
Ulmus minor . . . + . . . 1 2
Ulmus laevis . . . . + . . 1 .
Fraxinus angustifolia B . 1 . + + 2 . 3 .
Quercus robur . . . + . . . 1 .
Ulmus minor . . . . 1 . . 1 .
Rubus caesius C + 1 2 4 1 + . 5 3
Glechoma hederacea 3 2 3 3 1 . . 4 1
Rumex sanguineus . . . + + . . 2 2
Cerastium sylvaticum . . 1 + . . . 2 2
Carex remota . . . 1 3 . . 2 1
Carex brizoides . 1 . . . . . 1 2
Leucojum aestivum . + . . . . . 1 1
Carex strigosa . . . . 1 . . 1 .
Fraxinus angustifolia . . . . . . + 1 .
Druge vrste močvarnih i vlažnih staništa –
Other species of wet and flooded sites
Iris pseudacorus C 3 + 1 + 2 1 . 5 3
Stachys palustris + . 1 + 2 + + 5 3
Galium palustre + . . + 2 . 1 3 5
Lysimachia vulgaris + . + . 1 . + 3 5
Caltha palustris . . 1 + 1 . . 3 5
Ranunculus repens 2 + . . 3 . . 3 4
Myosotis palustris agg. . . + . 4 . + 3 4
Phalaris arundinacea 3 3 4 . . . . 3 3


482




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 9     <-- 9 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492


Valeriana dioica . . . . + . . 1 5
Alisma plantago-aquatica + + . . + . . 3 3
Lysimachia nummularia 1 . Š + 1 . . 3 2
Lythrum salicaria . . . . . . + 1 4
Carex vesicaria 1 . . . . . . 1 4
Cafystegia septum . . + . . . . 1 4
Rorippa amphibia . . . . . + . 1 2
Mentha aquatica . . . . . . + 1 2
Carex riparia + acutiformis 3 . Š + . 5 5 4 .
Uriica radicans . . . + . . + 2 .
Succisa pratensis . . . . Š . . 1 .
Stellaria aquatica . . Š . . . . 1 .
Poa palustris . . . . . . . . 3
Glyceria fluitans . . . . . . . . 3
Cirsium palustre . . . . . . . . 2
Sparganium erectum . . . . . . . . 2
Hottonia palustris . . . . . . . . 2
Scutellaria galericulata . . . . . . . . 2
Stum latifolium . . . . . . . . 1
Crepis paludosa . . . . . . . . 1
Carex acutiformis . . . . . . . . 1
Ostale vrste – Other species


Dryopteris carthusiana C 2 1 1 + + + 1 5 5
Polygonum hydropiper 1 2 5 1 2 . . 4 3
Urtica dioica + 1 1 3 3 1 . 5 2
Solidago gigantea . . + . . + . 2 4
Symphytum officinale . . 1 + . . h 3 1
Galeopsis speciosa . . + 1 . . . 2 2
Cardamine pratensis + . . . . . 2 1
Athyrium ffiix-femina . . . . + . . 1 2
Galium aparine . + . . + . . 2 1
Equisetum arvense . . . . . . 1 2
Lamium purpureum . + . + + . . 3 2
Deschampsia cespitosa . . . + . . . 1 1
Agrostis stolonifera . . . + . . . 1 1
Chrysosplenium alternifolium + . . . . . 2 .
Calamagrostis epigejos . . . . h . . 1 .
Poa trivialis . . . . . . . . 5
Rubus sp. div. . . . . . . . . 5
Dryopteris dilatata . . . . . . . . 4
Juncus effusus . . . . . . . . 4
Eupatorium cannabinum . . . . . . . . 3
Lychnis flos-cuculi . . . . . . . . 3
Angelica sylvestris . . . . . . . . 3
Veratrum album . . . . . . . . 2
Ajuga reptans . . . . . . . . 2
Bidens tripartita . . . . . . . . 2
Potentilla reptans . . . . . . . . 2
Holcus lanatus . . . . . . . . 2
Polygonum persicaria . . . . . . . . 2
Maianthemum bifolium . . . . . . . . 1
Prunella vulgaris . . . . . . . . 1
Scripus sylvaticus . . . . . . . . 1


Legenda – Symbols
1 * Vukelić et all., 2006, 7 snimaka – 7 relevés
2* Glavač, 1960, 13 snimaka – 13 relevés
A Drveće – Trees
B Grmlje – Scrub
C Prizemno rašće – Undergrowth




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 18     <-- 18 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
such as river islands and pebbly and sandy shoals have decreased by as much
as 92 % (Schneider-Jackoby 2006).


Another important factor in the analysis of the condition and changes in
the forests of the study area is the type of management, or more accurately,
the regeneration method applied on the stands of common alder. Stands over
80 years old are cut in a single treatment and the site is cleared and regenerated
with seedlings of common alder in the same year. Although such an approach
is highly efficient, cheap and good from a silvicultural standpoint, it does
not take sufficient account of the ecological, vegetational and other specific
features and differences. This results in the uniformity of the stands and sites
and a decrease or disappearance of some species – primarily hydrophytes
and hygrophytes. Moreover, the natural onset, participation and growth of other
species, such as the narrow-leaved ash and even pedunculate oak, are
slowed down. Changes caused by the construction of roads and the adjacent
canals, as well as a direct human impact, constitute another important factor.


Key words: Common alder, Carici elongatae-Alnetum glutinosae, Pruno-
Fraxinetum, Podravina, a change in the floral composition




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 17     <-- 17 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
It is classified into three subassociations: iridetosum pseudacori occurring in
the wettest sites, where alder forms high cones surrounded with water almost
throughout the year, polygonetosum hydropiperis growing in wet soils with a
highly developed humus layer, and cornetosum sanguineae growing in relatively
drier soils in progression. The floral composition of the community is
given in Table 1, which contains 7 of our own relevés and 13 relevés by Glavač
from 1960 showing a degree of participation.


According to the research, the range of the forest Carici elongatae-Alnetum
glutinosae has decreased manifoldly. Only some fragments have remained
in water-covered depressions smaller than half a hectare from which water
cannot escape. A comparison of the community’s floral composition some
fifty years ago and today (Table 1) reveals changes not only in the size of the
area but also in the composition of the plant species. There are fewer hygrophytes
and species of swampy depressions with long-lasting stagnant water,
such as Carex elongata, Poa palustris, Lythrum salicaria, Valeriana dioica,
Rorippa amphibia, Calystegia sepium, Mentha aquatica, Carex vesicaria, and
Glyceria fluitans, whereas some species, e.g. Spiraea salicifolia, have already
disappeared. The natural syndynamic development has also stopped, so that
only a subassociation with Iris pseudacorus can currently be identified. The
other stands have already been converted to Pruno-Fraxinetum.


The forest of common alder and narrow-leaved ash with birdcherry
(Pruno-Fraxinetum Oberdorfer 1953) is formed by the succession from the
previous association. It grows on drier and elevated terrains. It belongs to the
order Fagetalia due to the lack of hygrophytes and the prevalence of mezophilic
species. The floral composition of the community is given in Table 2. The
first column shows 15 relevés by Glavač and the second 19 relevés from this
research.


A comparison of the phytocoenological relevés shows an increased proportion
of mezophilic species and an absence or a reduced number of the species
that indicate swampy and very wet forests. The species occurring less frequently
are Galium palustre, Ranunculus repens, Lycopus europaeus, Poa trivialis,
Valeriana dioica, and Potentilla reptans, while on the other hand Sambucus
nigra, Corylus avellana, Prunus padus, Mercurialis perennis, Paris
quadrifolia, Anemone nemorosa, Leucojum vernum, Galeobdolon luteum
and Lamium purpureum have grown in number. Some particular sites currently
feature Acer pseudoplatanus and Daphne mezereum, species that are not
typical for the lowland area of Croatia. In the past fifty years, the area under
these associations has increased considerably.


The name and the description of the association originate in Central Europe,
where these stands contain Fraxinus excelsior instead of Fraxinus angustifolia.
For reasons of this and other differences, this community must be analyzed
in detailed and compared with the Central European community. Its position
in the phytocoenological nomenclature and systematics must also be determined.


Changes in the stands of common alder occurring in the past fifty years
are primarily the consequence of the synergy of altered ecological factors and
anthropogenic factors, i.e. stand management. Although the groundwater levels
in the forest stands being investigated are still relatively favourable (Fig.
3), the newly built hydropower stations in Slovenia and Croatia have generally
altered the water regime. The main problem facing the remaining wet areas
of the river Drava in Slovenia and Croatia is the low water level amounting
to only 2.4 % of the average water flow. Additional problems include significant
oscillations of the river and the erosion of the riverbed. In the past
100 years the water surface area has decreased by 65 %, whereas open sites




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 16     <-- 16 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
simpozija “Pevalek”, Koprivnica – Zagreb, str. Tr i n a j s t ić , I., 1964: Vegetacija obalnog područja ri87–
100. jeke Drave u širokoj okolici Varaždina. Magi-
R 8 ,


Đ., I. Tri n a js ti ć, J. Vu k e l i ć, J. M e dv e starski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Za


d o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U: grebu, Zagreb, 145 str.


Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, Šumarski fa- Vukelić, J., D. Baričević, Z. Perković, 1999: Vegeta


kultet Sveučilišta u Zagrebu i JP “Hrvatske šu- cijske i druge značajke zaštićenog dijela “Slatin


me”, Zagreb, str. 33–77. skih podravskih šuma”. Šum. list, 123 (7–8):
Rauš, Đ., J. Vukelić, 1993: Šumska vegetacija u 287–299, Zagreb.
području utjecaja HE “Novo Virje”. Glas. šum Weber, H. E., J. Moravec, J-P. Theurillat, 2000:
pokuse, pos. izd. 4: 391–404, Zagreb. International Code of Phytosociological Nomen


clature 3 Ed. J. Veget. Sci., 11: 739–768.
Schneider-Jacoby, M., 2006: Poplavna područja th


Save i Drave: Ugroženi ekosustavi od međuna


rodnog značaja. Šum. list, 130 (5–6): 193–217.
Sobota, B., 1986: Šumske fitocenoze crne johe u pre


djelu “Crni jarci” šumarije Đurđevac. Diplomski


rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Za


greb, 52 str.


SUMMARY: Forests of common alder in Croatia cover approximately
8000 ha (Prpić and Milković 2005). The most valuable stands are found in the
management unit Đurđevačke nizinske šume in Podravina. In this area common
alder forms pure or mixed stand extending over about 2000 ha. The
stands manifest distinctly regular growth of good quality. From a phytocoenological
aspect they are characterized by a natural, diverse and rich composition.
The two associations dominated by common alder were studied and
described in detail by M. Glavač in his dissertation of 1960. These associations
include the phytocoenosis of common alder and elongated sedge (Carici
elongatae-Alnetum glutinosae) growing in floodplain sites with stagnant water
and micro-depressions, and a much drier community of common alder and
narrow-leaved ash with birdcherry (Pruno-Fraxinetum) continuing onto the
former community.


There have been many changes in the past fifty years elapsing since the research
by Glavač, including the construction of hydropower stations on the
river Drava, drastic ecological transformations and regeneration of the majority
of common alder forests. We have undertaken phytocoenological research
in order to assess the consequences of the changes on the structure, dynamics
and composition of these two associations. The planned field research
was carried out in the vegetation period of 2006 using the standard method of
the Braun-Blanquet school. In doing so, we were able to analyze and compare
the findings, since former research was also conducted using the same method.
Stands with a stable floral composition aged 50 and over were used for
relevés. The relevés were sized 20 × 20 m on average. A total of 28 relevés were
made: 7 in the forest of common alder with elongated sedge and the rest in
the association Pruno-Fraxinetum. Mosses were not considered.


The forest of common alder with elongated sedge (Carici elongatae-Alnetum
glutinosae W. Koch 1926) in Podravina grows on peat and base-rich, humus
gleyic soils saturated with water, which separate this community from the
adjacent ones. The basic factor in the development of this community is the
dynamics of groundwater oscillations. Here, alder is in its optimal stage of


is in
development. Preserved here since the glacial period, it has a relict character.


, it




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 15     <-- 15 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
kanala uz njih, ali i neposredan utjecaj čovjeka. On se
odražava na sastav svih slojeva u sastojinama. Za primjer
navodimo podatak (Sobota 1986) da je otkupna
stanice ljekovitoga bilja Poljoprivredne zadruge Kalinovac
u 1986. godini otkupila 29 tona lista koprive
(Urtica dioica), gloga (Crataegus sp.), kupine (Rubus
caesius), stabljike i drugih dijelova rosopasa (Chelidonium
majus), dobričice (Glechoma hederacea) i kopitnjaka
(Asarum europaeum).


Na kraju ovoga razmatranja navodimo i temeljna pitanja
fitocenoloških značajki šuma crne johe u Hrvatskoj
koja u jednoj širokoj i detaljnoj analizi treba riješiti:


1.
Asocijaciju Carici brizoidi-Alnetum glutinosae nakon
prvoga opisa 1938. godine nije poslije istraživao
autor I. Horvat ni njegovi suradnici, a u radovima
ostalih fitocenologa pregledno je ili nejasno
spominjana s obrazloženjem potrebe daljih istraživanja.
2. Šuma crne johe i poljskoga jasena sa sremzom prihvaćena
je iz srednje Europe gdje dolazi obični, a
ne poljski jasen, a florni se sastav dosta razlikuje od
naših sastojina. Stoga će se trebati usporediti, odrediti
sintaksonomski i nomenklaturni položaj sastojina
iz Hrvatske i susjednih područja, a ta potreba
proizlazi i iz Kodeksa fitocenološke nomenklature.


3. Šuma crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-
Alnetum) pokazuje u flornom sastavu mnoge
sličnosti sa šumom crne johe s trušljikom (Frangulo-
Alnetum). Kako Rauš u opisu te druge zajednice
(1971, 1975) to nije proveo, podravske i posavske
eo, psastojine važno je usporediti
ii i definitivno se prema


it i
njima odrediti.


4.
Veoma je zanimljivo pitanje međusobne usporedbe
svih asocijacija do sada opisanih u Hrvatskoj te njihove
usporedbe s onima iz susjednih zemalja i ostaloga
dijela Europe s kojima su srodne. Napomenimo
samo da se u pregledu šumske vegetacije Austrije
(Mucina, Grabherr i Wallnöfer 1993) navodi
desetak zajednica tipa “Alnetum glutinosae”.
5.
Za približno potpun opis šuma crne johe u Hrvatskoj
do sada objavljenih oko 150 snimaka je premalo
i potrebno je istražiti i analizirati i ostala područja
u kojima je ova vrsta zastupljena. Mnogo je sastojina
u srednjoj Hrvatskoj i posebno južnije od Save
koje fitocenološki nisu istraživane.
LITERATURA – References


Glavač, V., 1960: Crna joha u posavskoj i podravskoj
Hrvatskoj s ekološkog i šumskouzgojnog
gledišta. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zagreb, 141 str.


Glavač, V., 1962: Osnovno fitocenološko raščlanjenje
nizinskih šuma u Posavini. Šumarski list, 87
(9–10): 317–329, Zagreb.


H o r v a t , I., 1938: Biljnosociološka istraživanja šuma
u Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse, 6: 127–279, Zagreb.


H o r v a t , I., 1963: Šumske zajednice Jugoslavije.
Šum. enciklopedija, I. izdanje (2): 560–590, Zagreb.


Horvat, I., V. Glavač, H. Ellenberg, 1974: Vegetation
Südosteuropas. Geobotanica selecta,
Band IV, Gustav Fischer Verlag, Stuttgart, 768
str.


Institut za elektroprivredu i energetiku d. d. 2006: Razine
podzemnih voda na piezometrima ŠP-11ŠP-
19 i B-101 u razdoblju 1997–2000. godina.
Dokumentacija, Zagreb, 243 str.


Kranjčev, R., 1982: Flora Podravine. Podravski
zbornik, 8: 328–347, Koprivnica.


Mucina, L., G. Grabherr, S. Wallnöfer, 1993:
Die Pflanzengesellschaften Östrerreichs, Teil


III: Wälder und Gebüsche. Gustav Fischer Verlag,
Stuttgart – New York, 353 str.
Nikolić, T., J. Topić, 2005: Crvena knjiga vaskularne
flore Republike Hrvatske. Kategorije EX,
RE, CR, EN I VU. Ministarstvo kulture, Državni
zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 695 str.


Oberdorfer, E., 1992: Süddentsche Pflanzen – Gessellschaften.
Teil IV: Wälder und Gebüsche:
43–44, Gustav Fischer Verlag, Jena – Stuttgart –
New York.


P r pi ć , B., 1985: Studija utjecaja vodne stepenice Đurđevac
na šumu Repaš. Šum. list, 109 (11–12):
539 – 551, Zagreb.


Prp i ć , B., I. M i l k o v i ć , 2005: Rasprostranjenost
poplavnih šuma u prošlosti i danas. U: J. Vukelić
(ur.), Poplavne šume u Hrvatskoj, Akademija šumarskih
znanosti, Zagreb, str. 23–39.


Rauš, Đ., 1971: Crna joha (Alnus glutinosa) u šumama
Posavine. Savjetovanje o Posavini, III: 353–362,
Zagreb.


Rauš, Đ., 1975: Šuma crne johe (Frangulo – Alnetum
glutinosae Rauš 68) u bazenu Spačva: Šumarski
list, 99 (11–12): 431–444, Zagreb.


Rauš, Đ., 1992: Vegetacija ritskih šuma uz rijeku
Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na Varaždinske
podravske šume. Glas. šum. pokuse,


28: 245–256, Zagreb.
Rauš, Đ., 1994: Vegetacija ritskih šuma Podravine u
okolici Legrada na ušću Mure u Dravu. Zbornik




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
u šumi crne johe i jasena sa sremzom u odsjeku 93a uz
trajnu plohu projekta “Čovjek i biosfera”. Na slici 3
plave linije predstavljaju četverogodišnji prosjek razina
podzemnih voda. Vidimo da su one relativno visoke
i da se kreću u okvirima u kojima ih je prije pedeset godina
naveo Glavač, dakle ne padaju ispod 1,3 m. Naj


e n
niža je razina zabilježena u kolovozu 2000. godine, i to


u


na dubini od 127 cm ispod kote terena, dok su mjesečni
prosjeci još povoljniji. Najniža prosječna razina podzemne
vode u toj sastojini iznosila je upravo u kolovozu
2000. godine – 114 cm ispod kote terena. Usporedbom
s fitocenološkim snimcima iz 1986. godine (Sob
o ta 1986) i poslije vidimo da sastojina nije promijenila
svoj florni sastav.


Slika 3. Srednje vrijednosti razina podzemne vode (ŠP 13d i 18d) u razdoblju 1997–2000.
Figure 3 Mean values of groundwater levels (ŠP 13d and 18d) in the period 1997–2000.


U istoj slici crvena linija označuje kotu terena i razinu
podzemnih voda u depresiji u odsjeku 16a (ŠP13)
koja predstavlja stanište šume crne johe s dugoklasim
šašem, premda se u okolici nalazi sastojina lužnjaka i
jasena. Uočavamo višu razinu podzemnih voda, a zimi
je i početkom proljeća depresija poplavljena, odnosno
podzemna je voda na površini. Prosječne su mjesečne
vrijednosti 15 do 40 cm više od prethodne sastojine.
Taj je lokalitet obrastao vrstama Carex riparia, Lysimachia
vulgaris, Urtica dioica i Iris pseudacorus. Zanimljivo
je da je nadmorska visina, odnosno kota terena
te depresije viša od prethodnoga lokaliteta na kojem
dolazi suša zajednica, no razina podzemne vode i vlažnost
staništa nije samo vezana uz kotu terena, već i za
strukturu matičnoga supstrata, svojstva i debljinu soluma,
udaljenost od riječnoga korita i drugo. Nažalost,
ova su mjerenja prekinuta 2000. godine, a Institut za
elektroprivredu i energetiku d.d. iz Zagreba, koji nam
je ustupio ove podatke, voljan ih je u suradnji s Hrvatskim
šumama d.o.o. nastaviti. Bilo bi ih važno ponovno
uspostaviti, dužim promatranjem odgovoriti na važna
pitanja dinamike i promjene razine podzemnih
voda, međusobnoga odnosa vodnoga režima u pojedinim
zajednicama i drugo.


Drugi važan čimbenik u analizi stanja i promjena
šuma istraživanoga područja jest način gospodarenja
ili, točnije, način obnove sastojina crne johe. Sa stajališta
uzgajanja šuma, uspješnoga i racionalnoga gospodarenja
on je opravdan, bilo da se radi o konverziji s
hrastom lužnjakom ili obnovom sadnicama crne johe.
Naime, već desetljećima je uvriježen postupak kojim
se sastojine u određenoj dobi (najčešće iznad 80 godina)
posijeku u jednom navratu, teren očisti i u istoj godini
obnovi sadnicama crne johe proizvedenim u rasadniku
u Đurđevcu. Takav se način sa šumskouzgojnoga
stajališta pokazao vrlo učinkovit i dobar, sadnice
su kvalitetne, uspjeh obnove gotovo stopostotan, racionalizirana
je i olakšana kasnija njega, a kakvoća je sastojina
crne johe vrlo dobra. Uz to nema potrebe ograđivanja
zbog šteta od divljači, a ima još niz drugih pogodnosti.
No, istodobno se tako dostatno ne uvažavaju
geomorfološke, ekološke, vegetacijske i ostale specifičnosti
i različitosti pa se sastojine i staništa ujednoličuju,
smanjuju se ili nestaju pojedine vrste, poglavito
hidrofiti i higrofiti. Jednako tako osporava se prirodni
nalet, udio i rast drugih vrsta, primjerice poljskoga jasena,
pa i hrasta lužnjaka. Drugi su važan čimbenik i
promjene izazvane gradnjom prometnica, kopanjem




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 13     <-- 13 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discusion and conclusions


Prema rezultatima citiranih radova i prema logičnim
očekivanjima rezultati naših istraživanja pokazali su
promjene u flornom sastavu, građi i sindinamici fitocenoza,
koje idu općenito u dva smjera. U šumi crne johe s
dugoklasim šašem smanjuju se površine zajednice, nestala
je sindinamika koja je rezultirala jasno izdvojenim
i prepoznatljivim subasocijacijama i uočljivo je manje
vrsta vrlo vlažnih depresija s dugotrajnom stajaćom vodom.
Kako su navedene u rezultatima istraživanja, to ih
ovdje nećemo ponavljati. Sve navedene promjene rezultat
su promijenjenih ekoloških uvjeta i antropogenoga
utjecaja u posljednjih pola stoljeća. Neke od vrsta koje
su mnogo rjeđe rasprostranjene, primjerice Poa palustris,
Carex elongata, Carex vesicaria, Hottonia palustris,
navedene su u različitim kategorijama u Crvenoj
knjizi vaskularne flore Hrvatske (N i k o li ć i Topi ć
2005) jer im prijeti nestanak. U podravskoj flori
Kr anj če v (1982) kratko opisuje stanište tih vrsta, ali
još tada ne upozorava na njihovu ugroženost.


Istodobno se uočava da je nestao prirodni sindinamski
razvitak od najmokrijih prema sušim staništima koja
već prelaze u jasenovu šumu sa sremzom, a čija je posljedica
raščlanjenost asocijacije. Danas se ta prirodna
gradacija ne može prepoznati; ostaci zajednice pripadaju
njezinoj subasocijaciji iridetosum definiranoj u flornom
smislu razlikovnim vrstama močvarnih depresija, a
fizionomski visokim pridancima. Carex elongata i ostali
higrofiti asocijacije Carici elongatae-Alnetum javljaju
se i na drugom području u mikrodepresijama od nekoliko
kvadrata, no to se ne može više smatrati cjelovitom
vegetacijskom jedinicom pa su ostale sastojine slijedom
flornoga sastava pripisane jasenovoj šumi sa sremzom
koja ih okružuje. Fragmenti subasocijacije polygonetosum
mogu se identificirati tek po masovnoj pojavi dvornika
(Polygonum hydropiper) i nešto manje vlažnom i
obraslijem tlu u odnosu na subasocijaciju iridetosum, no
i tad pridolaze vrste (primjerice klen u snimku broj 4)
koje u teoretskom smislu tu ne pripadaju. Najteže je sa
subasocijacijom cornetosum, u prvom redu jer su zbog
sušega terena danas uvelike raširene lijeska i sremza, od
ostalih razlikovnih vrsta Galium aparine, Solidago gigantea
i Athyrium filix femina, ali su te vrste danas relativno
masovno rasprostranjene i na ostalom području i
ne može se izdvojiti kombinacija koju je na osnovi 5
snimaka dobio Glavač.


Za drugu zajednicu, šumu crne johe i jasena sa
sremzom, može se ustvrditi da su sadašnje površine
veće nego prije pedesetak godina. Razlog je sukcesija
u promijenjenim ekološkim uvjetima, način gospodarenja
sastojinama pa je povećan udio mezofilnih vrsta.


Slijedom razlika u terenu i ekološkim uvjetima nastalim
zbog vremenski različitih sukcesijiskih promjena
danas se u okviru asocijacije Pruno-Fraxinetum


jasno mogu lučiti dva tipa koja treba opisati kao subasocijacije:
vlažniji tip s razlikovnim vrstama Cerastium
sylvaticum, Impatiens noli tangere, Rubus fruticosus,
Galeopsis speciosa, slabije Sambucus nigra i Crataegus
laevigata, i suši tip koji diferenciraju uglavnom
“fagetalne” vrste Corylus avellana, Asarum europeum,
Paris quadrifolia, Anemone nemorosa, Veratrum album,
Polygonatum multiflorum, Symphytum tuberosum
i Acer pseudoplatanus.


Opisane promjene u sastojinama crne johe u posljednjih
pedesetak godina posljedica su ponajprije sinergijskoga
učinka promjene ekoloških čimbenika presudnih
za rast sastojina i antropogenoga čimbenika,
odnosno gospodarenja sastojinama. O ekološkim promjenama
koje su zahvatile to područje pisano je više
puta u našoj literaturi, a u jednom od posljednjih članaka
opširno o tome raspravlja Martin Schnaider-
Jackoby (2006). Prema njemu drastične posljedice
izazvala je izgradnju lanca hidroelektrana na Dravi, od
Austrije preko Slovenije do Hrvatske. One su uništile
velike površine dravskih vlažnih staništa. Postojeće hidroelektrane
na Dravi djeluju na staro riječno korito između
brana i riječnoga koridora nizvodno. Glavni je
problem s kojima se suočavaju preostala vlažna dravska
područja u Sloveniji i Hrvatskoj niski vodostaj od
samo 2,4 % prosječnoga protoka rijeke. Vegetacija se
posljednjih godina znatno promijenila, prisutne su velike
oscilacije rijeke i erozija korita. Razina se vode
mijenja do 1,6 m, čak i u duljini od 40 km ispod brane.
Zaključno, za dio Drave nizvodno od ušća s Murom
Mohl i Schwarz (prema Schneider-Jackobyju 2006) ističu
da su se zbog velikih promjena u riječnoj morfologiji
svi dinamični tipovi staništa smanjili. U posljed


ljednjih
100 godina površina vode smanjila se za 65 %, a
otvorena staništa, kao što su otoci te šljunčani i pješčani
sprudovi, smanjili su se za 92 %.


Unatoč navedenim tvrdnjama i poznatoj korelaciji
vodostaja rijeke i podzemne vode u njezinu slivnom
području, a koju je upravo na Dravi i u Podravini utvrdio
Prpić (1985), u Đurđevačkim nizinskim šumama
podzemna voda u većem dijelu nije naglo i drastično
pala pa su se zadržale florno bogate i bujne crnojohove
šume. Naši fitocenološki snimci potječu upravo s takvih
lokaliteta, pa bi ubuduće trebalo obuhvatiti cijelo
područje. Ističemo da je Prpić koleraciju dravskoga vodostaja
i razina podzemnih voda utvrdio u šumi Repaš i
ne može se bez provjere primijeniti na Đurđevačke nizinske
šume. Razina podzemnih voda počela se u Đurđevačkim
nizinskim šumama pratiti 1997. godine zbog
proučavanja utjecaja moguće izgradnje HE Novo Virje.
U toj gospodarskoj jedinici postavljeno je deset setova
po tri piezometra, uglavnom u sastojinama s prevlašću
hrasta lužnjaka. Jedan set (ŠP-18) postavljen je




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 12     <-- 12 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
Euonymus europaeus 4 2
Acer campestre
Cornus sanguinea
3
3
2
2
Viburnum opulus
Ligustrum vulgare
3
1
1
.
Prunus spinosa 1 .
Corylus avellana . 3
Acer pseudoplatanus
Carpinus betulus
.
.
2
1
Daphne mezereum
Rhamnus catharticus
.
.
1
1
Geum urbanum C 4 4
Galeobdolon luteum 2 5
Circaea lutetiana 4 2
Hedera helix 4 2
Asarum europaeum 3 3
Viola reichenbachiana 4 1
Impatiens noU-tangere 3 2
Leucojum vernum 2 3
Ranunculus ficaria 1 3
Carex sylvatica 2 1
Scrophularia nodosa 2 1
Brachypodium sylvaticum 2 1
Pulmonaria officinalis 2 1
Mercurialis perennis 2
Polygonatum multiflorum 2
Aegopodium podagraria
Ranunculus auricomus
1
1
Stellaria holostea 1
Geranium robertianum 3 .
Veronica montana . 2
Oxalis acetosella . 2
Paris quadrifolia . 2
Anemone nemorosa . 2
Symphytum tuberosum . 1
Legenda – Symbols


1* Glavač, 1960, 13 snimaka – Glavač, 1960, 13 relevés
2* Vukelić et all., 2006, 19 snimaka – 19 relevés
A drveće – Trees
B Grmlje – Scrub
C Prizemno rašće – Undergrowth


Sadašnje površine zajednice značajno su veće nego
prije pedesetak godina, razlog je sukcesija u promijenjenim
ekološkim uvjetima i svakako način gospodarenja.
Na temelju 19 fitocenoloških snimaka i usporedbe
s Glavačevim iz 1960. godine uočava se povećan udio
mezofilnih vrsta, izostanak i smanjenje broja vrsta indikatora
močvarnih i vrlo vlažnih šuma. Rjeđe su vrste
Galium palustre, Ranunculus repens, Lycopus europaeus,
Poa trivialis, Valeriana dioica, Potentilla rep-
tans, dok su se s druge strane s vremenom proširile
Sambucus nigra, Corylus avellana, Prunus padus,
Mercurialis perennis, Paris quadrifolia, Anemone nemorosa,
Leucojum vernum, Galeobdolon luteum, Lamium
purpureum. Na pojedinim položajima, primjeri-


Caltha palustris
Calystegia sepium
Stachys palustris
Mentha aquatica
Galium palustre
Cirsium palustre
Crepis paludosa
Myosotis palustris
Carex vulpina
Phalaris arundinacea
Carex riparia
Stellaria aquatica


Ostale vrste – Other species


Urtica dioica C
Dryopteris carthusiana
A thyriumffiix-femina
Galium aparine
Poa trivialis
Lamium purpureum
Polygonum hydropiper
Rubus fruticosus agg.
Ajuga reptans


Angelica sylvestris


Galeopsis speciosa
Solidago gigant ea
Veratrum album
Symphytum officinale
Lysimachia vulgaris
Potentilla reptans
Lychnis flos-cuculi
Prunella vulgaris


Bidens tripartita
Deschampsia cespitosa
Chrysosplenium alternifolium
Stachys sylvatica


ce u odsjecima 88b, 96c, 99, rastu sada vrste reda Fagetalia,
kao što su gorski javor (Acer pseudoplatanus) i
obični likavac (Daphne mezereum) koji ne dolaze u
vlažnim uvjetima nizinskih područja.


2 2
2 1
1 1
1 1
4 .
1 .
1 .
1 .
1 .
. 2
. 1
. 2
5 5
4 5
4 4
3 4
5 1
2 4
4 2
4 1
4 1
3 2
2 3
1 2
1 2
1 1
1 1
3 .
2 .
2 .
1 .
1 .
. 2
. 1




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 11     <-- 11 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
stoljeća snizile su razinu podzemne vode, pa je zajednica
zauzela velike površine izrazito močvarnih šuma
crne johe.


Unutar zajednice Glavač ističe dvije varijante: jednu
vlažniju i drugu u kojoj se u većoj mjeri pojavljuje
obični grab. S nomenklaturnoga stajališta ističe: “Ime
Pruno-Fraxinetum nije sretno odabrano. Pogotovo ne
odgovara ono za naše sastojine. Sremza je u našim krajevima
nastanjena na nešto vlažnijim terenima. Njena
je brojnost veća u as. Carici elongatae-Alnetum glutinosae.
Isto tako i jasen ima veliku brojnost, a njegovo
sociološko značenje je malo. Osim toga u našim krajevima
umjesto gorskoga dolazi poljski jasen. Pa ipak
životne i florističke značajke snimljenih ploha dovele
su nas do zaključka da našu zajednicu moramo shvatiti
kao geografsku rasu as. Pruno-Fraxinetum.”


U ovoj zajednici nalazi se crna joha u svom fiziološkom
optimumu. Stabla su crne johe iznimno kvalitetna
s visinama preko 30 m. Od ostalih vrsta značajnije
je primiješan poljski jasen, lužnjak nadire sporo, vitalnost
je graba manja nego na njegovim tipičnim staništima.
Omjer smjese najčešće se mijenja prigodom
obnove.


Slika 2. Fitocenoza Pruno-Fraxinetum u proljetnom aspektu
Figure 2 Spring aspect of the phytocoenosis Pruno-Fraxinetum


(Foto: J. Vukelić)


Tablica 2. Usporedba flornog sastava asocijacije Pruno-Fraxinetum prema Glavaču (1960, kolona 1)


i vlastitih istraživanja iz 2006. (kolona 2)
Table 2 Comparison of the floral composition of the association Pruno-Fraxinetum according to Glavač


(1960, Column 1) and our own research of 2006 (Column 2)


Pruno -Fraxinetum Oberd. 1953


Izvor – References: 1* 2* Galium odoratum . 1
Florni sastav – Floral composition: stupanj udjela –
presence class
Alnion glutinosae, Alnetalia glutinosae
i Alnetea glutinosae species
Alnus glutinosa A 5 5
Populetalia species
Fraxinus angustifoliaQuercus robur
Ulmus minor
Ulmus laevis
A 2
2
3
.
2
2
1
1
Prunus padusFrangula alnus
B 2
2
4
1
Fraxinus angustifoliaQuercus robur
B .
.
1
1
Alnus glutinosa . 2 Ulmus minor . 1
Cardamine amara C 4 2 Rubus caesius C 4 5
Lycopus europaeus 2 1 Cerastium sylvaticum 5 3
Solanum dulcamara 1 1 Glechoma hederacea 4 4
Humulus lupulus 1 1 Carex brizoides 3 3
Peucedanum palustre 1 . Carex remota 3 2
Filipendula ulmaria
Carex elongata
1
.
.
1
Carex strigosa
Rumex sanguineus
3
2
2
1
Fagetalia, Querco-Fagetea species
Carpinus betulus A
Acer campestre
Acer pseudoplatanus
3
.
.
2
2
1
Leucojum aestivum
Druge vrste vlažnih i močvarnih staništa Other
species of wet and flooded sites
Lysimachia nummularia C
1
4
.
2
Sambucus nigra B 3 5 Ranunculus repens 4 1
Crataegus laevigata 4 3 Valeriana dioica 3 1
Crataegus monogyna 4 2 Iris pseudacorus 1 3
485




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
Na temelju detaljne obrade Glavač (1960) je fitocenozu
raščlanio na tri subasocijacije: iridetosum pseudacori
na najmokrijim staništima, na kojima joha stvara
visoke čunjeve između kojih voda leži gotovo cijele
godine, polygonetosum hydropiperis na mokrim tlima
s jako razvijenim humusnim slojem i cornetosum sanguineae
na relativno sušim tlima koja su u progresiji.
Te se subasocijacije smjenjuju izgledom i visinom terena,
s njima se mijenja florni sastav, a i cijela fizionomija
šume. Dok u inicijalnoj subasocijaciji iridetosum
joha izrazito prevladava i raste na pridancima koji su
formirani iznad stajaće vode, izdizanjem terena smanjuje
se visina pridanaka, nadiru biljke manje mokrih
staništa i povećava se udio jasena i hrasta lužnjaka. U
najsušoj subasocijaciji cornetosum pridanaka nema ili
su vrlo slabo izraženi.


Opisujući istraživane sastojine, Glavač (1960) ističe:
“Danas je areal ove zajednice u Podravini jako smanjen,
no sudeći po raširenju zajednice, koja se na nju sukcesivno
nadovezuje (Pruno-Fraxinetum; nap. aut.), nekad
je ona bila daleko raširenija. Uslijed provedenih hidromelioracija
zadržala se ona samo na najvlažnijim mjestima”.
Istražujući šumsku vegetaciju u području utjecaja
planirane hidroelektrane Novo Virje u Podravini, R au š
i Vuke l ić (1993) navode da “danas tipičnih staništa i
građe šume Carici elongatae-Alnetum glutinosae više
nema pa su te površine kartirane kao Pruno-Fraxinetum”.
Detaljnim istraživanjima u proljeće 2006. godine
uvjerili smo se u navedene tvrdnje i snimili samo fragmentarne
ostatke zajednice crne johe s dugoklasim
šašem pretežno u Crnim jarcima gdje dolazi na najnižim
terenima, u manjim zatvorenim depresijama u kojima
voda najduže leži i u kojima ne može otjecati. Takve su
površine redovito manje od pola hektara i predstavljaju


samo ostatke nekada rasprostranjene zajednice. Prema
Glavačevoj raščlambi pripadaju subasocijaciji iridetosum
pseuadacori. Te se depresije veoma malih površina
mogu pronaći pri detaljnomu rekognosciranju pojedinih
odjela, posebno se ne izdvajaju niti se njima drugačije
gospodari zbog malih i rascjepkanih površina koje zauzimaju.
To je predvidio Glavač svojim istraživanjima
prije pedesetak godina.


Usporedbom flornoga sastava zajednice prije pedesetak
godina i danas (tablica 1) jasno je da je osim površine
promijenjen i sastav biljnih vrsta. Uočljivo je
manje vrsta močvarnih depresija s dugotrajnom stajaćom
vodom i ostalih higrofita, primjerice Carex elongata,
Poa palustris, Lythrum salicaria, Valeriana dioica,
Rorippa amphibia, Calystegia sepium, Mentha
aquatica, Carex vesicaria, Glyceria fluitans, u manjoj
mjeri Viburnum opulus, Frangula alnus, Rhamnus catharticus,
Caltha palustris, Humulus lupulus i druge, a
vrstu Spiraea salicifolia nismo pronašli i vjerojatno je
na tom području nestala. Neke od navedenih vrsta nismo
zabilježili na našim fitocenološkim snimcima, ali
smo se uvjerili da rastu u ostalim sastojinama. Riječ je
vrstama Crepis paludosa, Hottonia palustris, Scutelaria
galericulata, Equisetum arvense i dr., no njihov je
udio neusporedivo manji nego prije pedesetak godina.
Istodobno se uočava da je nestao prirodni sindinamski
razvitak unutar šume crne johe s dugoklasim šašem –
od najmokrijih prema sušim staništima koja već prelaze
u jasenovu šumu sa sremzom. Već smo istaknuli da
je ta sindinamika rezultirala opisivanjem triju subasocijacija,
a mi smo u sedam snimaka utvrdili samo subasocijaciju
s vrstom Iris pseudacorus, dok ostale sastojine
već pripadaju asocijaciji Pruno-Fraxinetum.


Šuma crne johe i jasena sa sremzom
(Pruno-Fraxinetum Oberdorfer 1953)


Riječ je o zajednici srednje Europe koja naseljava
vlažna staništa s visokom razinom podzemne vode, periodično
poplavljena lagano kretajućom podzemnom
vodom. Opisana je prvi put u južnoj Njemačkoj (Oberd
o rf er 1953).


U prvom utvrđivanju ove zajednice u nas Glavač
(1960) opisuje njezin areal i glavne ekološke uvjete. Zajednica
raste u GJ Đurđevačke nizinske šume, a manje
površine Glavač spominje i uzvodnije uz Dravu prema
Sloveniji. Za uspijevanje te zajednice u Podravini glavnu
ulogu imaju edafski i hidrološki uvjeti. U neposrednoj
blizini Đurđevačkih pesaka, u reljefnim depresijama,
koje su izvan dohvata riječne poplavne vode, razina
je podzemne vode veoma visoka. Osim samoga reljefa
tomu pridonosi velika propusnost susjednih pjeskovitih
površina kroz koje se oborinska voda brzo ocjeđuje.
Njezina je razina znatno snižena hidromelioracijama, ali


je ona još neobično visoka. Minimalni podzemni godišnji
vodostaj nalazi se na 1,0–1,3 m dubine. Na tom
su području u Podravini razvijene najljepše sastojine te
asocijacije u Europi (slika 2). One su inače fizionomski
slične crnojohovim sastojinama u zajednici s dugoklasim
šašem, ali florno su sličnije zajednicama unutar
sveze Alno-Ulmion i reda Fagetalia. Ta je suprotnost
nastala zbog različitih razina podzemnih voda (Horv
at i dr. 1974).


Florni je sastav zajednice naveden u tablici 2. Prva
kolona označuje 15 Glavačevih snimaka, a druge dvije
dva tipa sastojina iz ovih istraživanja s ukupno 19
snimaka.


Šuma crne johe i poljskoga jasena sa sremzom nastala
je prirodnom sukcesijom, tj. postupnim smanjivanjem
vlažnosti, iz šume crne johe s dugoklasim šašem.
Velike hidromelioracije u prošlom i početkom ovoga




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 7     <-- 7 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
Šuma crne johe s dugoklasim šašem
(Carici elongatae-Alnetum glutinosae W. Koch 1926)


To je asocijacija srednjoeuropsko-subkontinentalne
rasprostranjenosti. Južna joj je granica u našoj Podravini
i njezini se opisi i fitocenološke tablice iz srednje Europe
(npr. Oberdorfer 1992, Mucina, i dr. 1993)
poklapaju s našima. Uz opise zajednice svi autori upozoravaju
na njezinu veliku ugroženost od nestanka.


U Podravini u predjelima Crni jarci, Kupinje, Limbuš,
Preložnički berek i drugdje zajednica raste na tresetnim
i bazama bogatim humusno-glejnim tlima koja
su zasićena vodom i koja ju odvajaju od okolnih zajednica
(slika 1). Dinamika kolebanja podzemne vode temeljni
je čimbenik razvitka ove zajednice. Joha se u
njoj nalazi u optimalnom razvitku i ima reliktni karakter.
Njen osebujni izgled i floristički sastav stavljaju je
na posebno mjesto u našoj šumskoj vegetaciji. Crno
močvarno tlo, bujno močvarno raslinstvo i lijepa uspravna
stabla johe uzrasla na visokim pridancima,
pružaju posebnu sliku. Florni sastav zajednice naveden
je u tablici 1. U našoj fitocenološkoj literaturi iznimno
rijetko su prikazivani izvorni snimci ove asocijacije,
pa smo uz Glavačev stupanj udjela iz 13 snimaka prikazali
7 vlastitih iz ovih istraživanja.


Slika 1. Tipičan izgled asocijacije Carici elongatae-Alnetum glutinosae
Figure 1 A typical appearance of the association Carici elongatae-Alnetum glutinosae


(Foto: J. Vukelić)


Tablica 1. loristički sastav asocijacije Carici elongatae-Alnetum glutinosae u Đuđevačkim nizinskim šumama
Table 1 Floristic composition of the association Carici elongatae-Alnetum glutinosae in the management unit


Đurđevačke nizinske šume


Carici elongatae – Alnetum glutinosae W. Koch 1926


Broj snimka – Relevé number:
Gosp. jedinica – Management unit:
Odjel, odsjek – Compartment:
Datum – Date (2006):
Površina snimka – Relevé area (m2):
Pokrovnost – Covering (%): A
B
199a
9.5.
400
70
20
292
9.5.
400
70
20
3 4 5 6Đurđevačke nizinske šume
62
5.7.
400
100
30
80
5.7.
400
90
20
37c
29.6.
400
90
10
90a
5.5.
400
60
40
7
21
29.6.
400
100
10
Stupanj
udjela
Presence
class
C 100 95 100 100 100 90 100
Broj vrsta – Number of species: 22 23 28 36 37 13 16
1* 2*
Florni sastav – Floral composition
Svojstvene vrste asocijascije – Ass. char. species
Carex elongata + . . + 1 . + 3 3


Alnion glutinosae, Alnetalia glutinosae, Aim tea gluti nosae species
Alnus glutinosa A 5 5 5 1 4 5 5 5 5
Prunus padus 1 . . . . . . 1 .
Frangula alnus B . . . + . . . 1 5
Prunus padus 2 2 . . . . . 2 4
Alnus glutinosa + . 1 . . + 1 3 .
Spiraea salicifolia . . . . . . . . 1
Solanum dulcamara C + . . + 2 3 1 4 5
Lycopus europaeus . . . + 1 + + 3 5


481




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Vukelić, D. Baričević, Z. List, M. Šango: PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
1960. godine, a dalja istraživanja bila su djelomična i
manjega opsega, te su obuhvaćala i drugu vegetaciju
(Trinajstić 1964, Rauš 1992, 1994, Rauš i Vuk
elić 1993, Vuk eli ć) i dr.


Prilikom stručnih posjeta studenata šumarstva đurđevačkim
šumama uočili smo promjene koje se događaju
u staništu tih šuma, uznapredovalu sukcesiju, promjene
u pridolasku pojedinih vrsta i drugo. Zbog toga
smo odlučili tijekom 2006. godine fitocenološki snimiti
većinu sastojina, a florni sastav i vegetacijsku građu
usporediti s Glavačevim i ostalim istraživanjima. Time
bismo utvrdili recentne fitocenološke značajke šuma
crne johe i promjene u posljednjih pedesetak godina.


METODA RADA
Planirana terenska istraživanja proveli smo u vegetacijskom
razdoblju 2006. godine po standardnoj metodi
Braun-Blanquetove škole. To je omogućilo raščlambu
i usporedbu jer su i prijašnja istraživanja provedena
na isti način. Za što pouzdanije rezultate identificirali
smo odjele iz stare gospodarske podjele u vrijeme
Glavačevih istraživanja kada je današnja gospodarska
jedinica Đurđevačke nizinske šume pokrivala područja
gospodarskih jedinica Kupinje - Crni jarci i Preložnički
berek – Lepa greda s drugačijom gospodarskom
podjelom. Za snimanje smo uzeli u obzir sastojine
stabilnoga flornoga sastava u dobi preko 50 godina,
a snimci su većinom površine 20 × 20 m. Ukupno smo
snimili 26 snimaka, 7 u šumi crne johe s dugoklasim
šašem, a ostale u asocijaciji Pruno-Fraxinetum. Snimci


Pri tome nismo ulazili u temeljnu fitocenološku analizu
sintaksonomske i sinsistematske pripadnosti sastojina
jer je to predmet opširne studije o vegetacijskim
značajkama crnojohovih šuma u Hrvatskoj koja je u tijeku.
Zbog toga smo sistematske jedinice ostavili kako
su do sada opisivane u našoj literaturi (G l a v a č 1960,
1962, Horvat 1963, Horvat, Glavač i Ellen berg
1974, Rauš i dr. 1992), uz napomenu da je
nužna njihova analiza u svjetlu novijih spoznaja, međunarodnoga
Kodeksa fitocenološke nomenklature
(Weber 2000), pa i promjene koje iz toga izlaze.
Ukratko ćemo ih naznačiti u zaključnoj raspravi.


– Working method
su zbog utvrđivanja razlika i razvrstavanja po sličnosti
statistički analizirani i određena im je pripadnost.
Statističku analizu i sve snimke ne možemo prikazati
u ovom radu zbog ograničenosti prostora, no to ćemo
učiniti u sljedećem fitocenološkom prikazu šuma crne
johe u Hrvatskoj. Određeni nedostaci konačne usporedbe
leže u činjenici da u našim istraživanjima nismo
određivali mahovine i da je Glavač svoja istraživanja u
disertaciji prikazao samo sintetskim tablicama.
Latinske nazive vrsta uskladili smo s Ehrendorf
e r om (1973), a tablične prikaze radi usporedbe prilagodili
smo prema Horvatu, Glavaču i Ellen bergu
(1974).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results


Glavne su šumske zajednice u Podravini u kojima je
crna joha edifikatorska vrsta: šuma crne johe s dugoklasim
šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae) i
šuma crne johe sa sremzom i znatnom primjesom poljskoga
jasena (Pruno-Fraxinetum). Premda se u sindinamskom
smislu nadovezuju i premda su vrlo slične u
mnogim značajkama, pripadaju različitim sistematskim
kategorijama. Johova šuma s dugoklasim šašem pripada
svezi Alnion glutinosae Malcuit 1929 i redu Alnetalia
glutinosae Tx. 1937, a asocijacija Pruno-Fraxinetum
svezi Alno-Ulmion Br.-Bl. et Tx. 1943 i redu Fagetalia
sylvaticae Pawlowski in Pawlowski et al. 1928. Slijedom
toga razlikovne su vrste koje su vezane uz Carici
elongatae-Alnetum i koje ne rastu ili su mnogo rjeđe u
šumi crne johe i jasena sa sremzom: Solanum dulcamara,
Dryopteris carthusiana, Rhamnus catharticus, Carex
vesicaria, Phalaris arundunacea, Glyceria fluitans,
Alisma plantago aquatica, Rorippa amphibia, Sparganium
erectum, Hottonia palustris, Poa trivialis, Dryopteris
dilatata i u manjoj mjeri Agrostis stolonifera, Peucedanum
palustre, Carex elongata, Lysimachia nummularia,
Mentha aquatica, Lythrum salicaria, Juncus effu


sus i druge. S druge strane razlikovne su vrste zajednice
Pruno-Fraxinetum prema johovoj šumi s dugoklasim
šašem vrste ocjeditih i manje vlažnih staništa: Carpinus
betulus, Acer campestre, Prunus spinosa, Viola reichenbachiana,
Hedera helix, Filipendula ulmaria, Athyrium
filix femina, Aegopodium podagraria, Pulmonaria officinalis,
Ranunculus ficaria, Stellaria holostea, Geum
urbanum, Circaea lutetiana, Brachypodium sylvaticum,
Carex sylvatica, Lamiastrum galeobdolon, Leucojum
vernum, Carex brizoides te rjeđe Deschampsia cespitosa,
Quercus robur, Scrophularia nodosa i druge. Pri
problematičnoj identifikaciji zajednica na staništima koja
su u prijelazu važno je da snimak sadrži značajniji udio
jednoga od tih skupova i da pripada dotičnoj zajednici.


U Hrvatskoj su do sada osim dviju spomenutih zajednice
iz Podravine opisane još dvije asocijacije u kojima
je crna joha edifikatorska vrsta: Ivo H o r v at (1938)
opisuje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj šumu crne johe s
drhtavim šašem (Carici brizoidis-Alnetum glutinosae
Horvat 1938), a Đuro Rauš (1971, 1975) u Posavini
šumu crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae
Rauš 1968).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492
UDK 630* 188 (001)


PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA CRNE JOHE
(Alnus glutinosa Geartn) U PODRAVINI*


A CONTRIBUTION TO THE PHYTOCOENOLOGICAL RESEARCH OF FORESTS
OF COMMON ALDER (Alnus glutinosa Geartn) IN PODRAVINA


Joso VUKELIĆ1, Dario BARIČEVIĆ1, Zlatko LIST2, Mario ŠANGO1


SAŽETAK: Crna joha (Alnus glutinosa) raste u okolici Đurđevca u Podravini
u čistim i mješovitim sastojinama na približno 2000 ha i važna je gospodarska
vrsta drveća. Podravske sastojine nadaleko su poznate po bujnom uzrastu,
visokovrijednom drvu, a s fitocenološkoga stajališta po prirodnom, raznovrsnom
i bogatom sastavu. U svojoj disertaciji Glavač (1960) je detaljno
istražio i opisao dvije asocijacije u kojima prevladava crna joha: na staništima
koja su poplavljena stajaćom vodom utvrđena je fitocenoza crne johe s dugoklasim
šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae), a na nju se sukcesivno
nadovezuje mnogo suša zajednica crne johe i poljskoga jasena sa sremzom
(Pruno-Fraxinetum). Obje su asocijacije bile prije toga istražene i opisane u
Europi. Glavač je fitocenoze prikazao u sintetskim tablicama s 28 snimaka,
utvrdio je njihov florni sastav, sistematsku pripadnost, sindinamiku, raščlanjenost
i ostale značajke.


Od Glavačevih istraživanja u proteklih pedesetak godina izgrađene su hidrocentrale
na rijeci Dravi, promijenjeni ostali ekološki uvjeti i obnovljena
većina crnojohovih šuma. To nas je ponukalo da recentnim fitocenološkim istraživanjima
pokušamo utvrditi posljedice promjena na građu, dinamiku i
strukturu sastojina u dvjema spomenutim asocijacijama. Na temelju 26 fitocenoloških
snimaka i ostalih relevantnih podataka općenito smo utvrdili promjene
u flornom sastavu u smjeru nestajanja hidrofita i higrofita i proširenju vrsta
suših staništa, sukladno tomu znatnu promjenu odnosa površina istraživanih
zajednica, njihova sindinamskoga razvoja i raščlanjenosti.


U članku se govori i o problematici i potrebama detaljne fitocenološke razrade
ostalih crnojohovih šuma u Hrvatskoj koje su istraživane relativno ekstenzivno
i opisane u četiri asocijacije. U tom smislu obrazlaže se potreba šire analize
i nastavka istraživanja.


K l j u č n e r i j e či : crna joha, Carici elongatae-Alnetum glutinosae,
Pruno-Fraxinetum, Podravina, promjena flornoga sastava.


UVOD – Introduction


Crnojohove šume rastu u Hrvatskoj na približno stojine nalaze se u Podravini u gospodarskoj jedinici
8000 ha (P rpi ć i M i lkovi ć 2005), a najvrednije sa-Đurđevačke nizinske šume. Tu crna joha u čistim ili
mješovitim sastojinama raste na oko 2000 ha. Sastojine
Za pomoć pri istraživanjima zahvaljujemo djelatnicima Uprave


su poznate po prirodnom i raznovrsnom flornom sasta


šuma podružnica Koprivnica, Hrvatske šume d.o.o. i stručnjacima
Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d. iz Zagreba vu, pravilnom i kvalitetnom uzrastu. Zbog toga su predProf.
dr. sc. Joso Vukelić, doc. dr. sc. Dario Baričević, Mario met brojnih stručnih ekskurzija hrvatskih, ali i europŠango,
dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,


skih šumara koji su jedinstveni u ocjeni da su takve


Svetošimunska 25, 10000 Zagreb


2
Zlatko List, dipl. ing. Šumarija Đurđevac, sastojine velika rijetkost. Prva opsežna istraživanja u
Bana Jelačića 80, 48350 Đurđevac podravskim crnojohovim šumama proveo je V. Glavač


479