DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 479-492 UDK 630* 188 (001) PRILOG FITOCENOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA ŠUMA CRNE JOHE (Alnus glutinosa Geartn) U PODRAVINI* A CONTRIBUTION TO THE PHYTOCOENOLOGICAL RESEARCH OF FORESTS OF COMMON ALDER (Alnus glutinosa Geartn) IN PODRAVINA Joso VUKELIĆ1, Dario BARIČEVIĆ1, Zlatko LIST2, Mario ŠANGO1 SAŽETAK: Crna joha (Alnus glutinosa) raste u okolici Đurđevca u Podravini u čistim i mješovitim sastojinama na približno 2000 ha i važna je gospodarska vrsta drveća. Podravske sastojine nadaleko su poznate po bujnom uzrastu, visokovrijednom drvu, a s fitocenološkoga stajališta po prirodnom, raznovrsnom i bogatom sastavu. U svojoj disertaciji Glavač (1960) je detaljno istražio i opisao dvije asocijacije u kojima prevladava crna joha: na staništima koja su poplavljena stajaćom vodom utvrđena je fitocenoza crne johe s dugoklasim šašem (Carici elongatae-Alnetum glutinosae), a na nju se sukcesivno nadovezuje mnogo suša zajednica crne johe i poljskoga jasena sa sremzom (Pruno-Fraxinetum). Obje su asocijacije bile prije toga istražene i opisane u Europi. Glavač je fitocenoze prikazao u sintetskim tablicama s 28 snimaka, utvrdio je njihov florni sastav, sistematsku pripadnost, sindinamiku, raščlanjenost i ostale značajke. Od Glavačevih istraživanja u proteklih pedesetak godina izgrađene su hidrocentrale na rijeci Dravi, promijenjeni ostali ekološki uvjeti i obnovljena većina crnojohovih šuma. To nas je ponukalo da recentnim fitocenološkim istraživanjima pokušamo utvrditi posljedice promjena na građu, dinamiku i strukturu sastojina u dvjema spomenutim asocijacijama. Na temelju 26 fitocenoloških snimaka i ostalih relevantnih podataka općenito smo utvrdili promjene u flornom sastavu u smjeru nestajanja hidrofita i higrofita i proširenju vrsta suših staništa, sukladno tomu znatnu promjenu odnosa površina istraživanih zajednica, njihova sindinamskoga razvoja i raščlanjenosti. U članku se govori i o problematici i potrebama detaljne fitocenološke razrade ostalih crnojohovih šuma u Hrvatskoj koje su istraživane relativno ekstenzivno i opisane u četiri asocijacije. U tom smislu obrazlaže se potreba šire analize i nastavka istraživanja. K l j u č n e r i j e či : crna joha, Carici elongatae-Alnetum glutinosae, Pruno-Fraxinetum, Podravina, promjena flornoga sastava. UVOD – Introduction Crnojohove šume rastu u Hrvatskoj na približno stojine nalaze se u Podravini u gospodarskoj jedinici 8000 ha (P rpi ć i M i lkovi ć 2005), a najvrednije sa-Đurđevačke nizinske šume. Tu crna joha u čistim ili mješovitim sastojinama raste na oko 2000 ha. Sastojine Za pomoć pri istraživanjima zahvaljujemo djelatnicima Uprave su poznate po prirodnom i raznovrsnom flornom sasta šuma podružnica Koprivnica, Hrvatske šume d.o.o. i stručnjacima Instituta za elektroprivredu i energetiku d.d. iz Zagreba vu, pravilnom i kvalitetnom uzrastu. Zbog toga su predProf. dr. sc. Joso Vukelić, doc. dr. sc. Dario Baričević, Mario met brojnih stručnih ekskurzija hrvatskih, ali i europŠango, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, skih šumara koji su jedinstveni u ocjeni da su takve Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 2 Zlatko List, dipl. ing. Šumarija Đurđevac, sastojine velika rijetkost. Prva opsežna istraživanja u Bana Jelačića 80, 48350 Đurđevac podravskim crnojohovim šumama proveo je V. Glavač 479 |