DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 523-531 UDK 630* 156 (001) TROFEJNI PARAMETRI MUFLONA (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) U DRŽAVNOM LOVIŠTU VIII/6 “KALIFRONT” MOUFLON (Ovis ammon musimon Pallas, 1811) TROPHY PARAMETERS IN THE STATE HUNTING GROUND VII/6 “KALIFRONT” Krešimir KRAPINEC1, Marijan GRUBEŠIĆ1, Viktor ŠEGRT1, Kristijan MARIČIĆ2 SAŽETAK: U radu je načinjena analiza ovisnosti elemenata izmjere muflonskog trofeja, analiza prirasta duljine i opsega tuljca te usporedba s nekim srednjeeuropskim populacijama i korzičkom populacijom. Glede elemenata ocjene rogova muflona s lovišta “Kalifront” najveću ovisnost o starosti pokazuju duljina tuljaca (r = 0,83), opseg na trećoj trećini roga (r = 0,83) i ukupna vrijednost trofeja (r = 0,82). Na ukupnu trofejnu vrijednosti najviše utječe duljina tuljaca (r = 0,98), nakon toga slijedi opseg rogova na trećoj trećini roga (r = 0,91). Nešto manje su ovisnosti ukupne trofejne vrijednosti i opseg na drugoj trećini roga, odnosno raspon rogova (r = 0,82) te zakrivljenost. Krivulja prirasta opseg opsegopsega aa rogov rogovrogova aa populacij populacijpopulacije ee s ss Rab RabRaba aa u uu prve četiri godine pokazuje velike sličnosti s ss krivuljo krivuljokrivuljom mm slovačk slovačkslovačke ee populacije populacijepopulacije, ,, a aa one zajedno, imaju veće vrijednosti od ostalih populacija. Međutim, za razliku od rabske populacije, slovačka populacija ne pokazuje pad opsega pršljenova godova, nego on raste čak do 8. godine starosti grla. Rabska populacija nakon 6. godine pokazuje nagli pad ove vrijednosti, odnosno najveći pad među uspoređivanim populacijama. Ključne riječi: trofej, rogovi, muflon, Ovis ammon musimon, korelacija, duljina tuljca, raspon, C-indeks, zakrivljenost, CIC-točke, prirast, usporedba Uvod – Introduction Prema pisanim podacima muflona je, u park oko Muflon predstavlja u Hrvatskoj, posebice u njenom dvorca Belvedere kod Beča, naselio princ Eugen Sa-sredozemnom pojasu, jednu od glavnih vrsta krupne voyski negdje oko 1729. godine. Divljač je bila iz Sardlakave divljači (G r u b eši ć i K ra p i ne c , 2000.). dinije (Tomiczek i Türcke, 2003.). Eugen Savojski Budući da lovački trofej predstavlja najskuplji, ali i nije bio lovac, ali je za njega, kao i za većinu lovaca, najatraktivniji derivat divlje životinje, razumljivo je ka muflon, zbog svojih izražajnih rogova, boje dlake i fi ko su u većini europskih lovišta u kojima se gospodari gure općenito, bio vrlo atraktivan. Vjerojatno je to i spa muflonom provedena detaljna istraživanja o morfologi silo muflona od izumiranja, jer je ubrzo iz Belvederea ji rogova kako bi se selekcionirala što jača trofejna grla. preseljen diljem Europe, a danas je rasprostranjen u nje Tako su se znanstvenici uglavnom bavili zakonitostima nom većem dijelu, s time da mu je najveća koncentraci prirasta muflonskih rogova, koji se još zovu i tuljci ja u srednjoj Europi (J o ne s -M i tc h e l l i sur., 1999). (Loc hm an i sur., 1979.; Tell e, 1979.; H o e f s , 1982.; Husak, 1986.; Koubek i Hrabe, 1987.; Markov i Penev, 1990.; Ludwig, 1993.; Piegert Doc. dr. sc. Krešimir Krapinec, i Ul o t h , 2000.; To m i c ze k i Tür c k e, 2003.), kore Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, Viktor Šegrt, dipl. ing. šum. lacijom pojedinih elemenata rogova (R egni er, 1936.; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, p.p. 422, HR-10 002 Zagreb, B á n i sur., 1973.; B a n i I zr ae l , 1973.; H r o ma s , krapinecŽsumfak.hr 1978.; Te l l e , 1979., 1984.; L u d w i g i P e u k er t ,2 Kristijan Maričić, dipl. ing. šum., Andrije Kačića 92, 1992.; Pie ge rt i Ul o t h , 2000.) te određivanjem po 31 540 Donji Miholjac 523 |