DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522 utvrditi ovisnost čistoće debla o prsnom promjeru i vrsti sijeka, a najveće srednje vrijednosti čistoće debla po debljinskim stupnjevima pokazuju stabla pripremnoga sijeka. Srednje su vrijednosti visine debla veće od srednjih vrijednosti čistoće debla za sve debljinske stupnjeve i vrste sijeka. Srednja visina debla po debljinskim stupnjevima raste od proreda prema dovršnim sjekovima. Prorede imaju izrazito padajući (gotovo linearan) trend srednje visine debla s porastom debljinskog stupnja. Ovakav raspored srednjih visina debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka nije posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u sastojini uvjetovana je nizom čimbenika od nasljednih (genetskih) predispozicija stabala, preko uvjeta rasta do položaja stabla u sastojini. Raspored srednjih visina debla u sječinama određene vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala za sječu u pojedinoj vrsti sijeka. Zbog svojih lošijih tehničkih (ne i evolucijskih) svojstava, rašljava stabla prvi su izbor doznačivača u proredama i pripremnim sjekovima. Postotni je udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla kod primjene HRN-EN veći za stabla svih debljinskih stupnjeva. Ta se razlika smanjuje s povećanjem prsnoga promjera stabla, te iznosi od preko 20 % kod najtanjih debljinskih stupnjeva do približno 5 % kod onih najdebljih. Utvrđena je razlika između udjela tehnike u deblu stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne strane, te naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane pri primjeni dva standarda (HRN i HRN-EN). Linije trenda srednjih vrijednosti tehničke oblovine u deblu stabla proreda i pripremnih sjekova imaju padajući trend i konveksan oblik, a oblik je linija trenda naplodnih i dovršnih sjekova konkavan. Uz to može se zaključiti da udio tehničke oblovine debla raste od proreda prema pripremnim sjekovima. Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine debla za cijeli uzorak primjernih stabala iskazuju linearnu ovisnost o debljinskim stupnjevima i padajući trend koji je posljedica povećanja tehničke oblovine izrađene iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala. Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine u deblima stabala kod primjene HRN mogu se protumačiti većom količinom izrađene tehničke oblovine iz krošnji stabala kod primjene HRN-EN. To je posljedica manjih minimalnih dimenzija i većih dozvoljenih grešaka za D razred kakvoće tehničke oblovine prema HRN-EN. 5. LITERATURA References Bezak, K., 2004: Kako raste šuma, Hrvatske šume, br. 90 – 6/2004, Zagreb, 18–19. D ek a n i ć , I., 1964: Prorjeđivanje mladih mješovitih sastojina kao mjera za unapređenje proizvodnje u šumarstvu, Privredna komora SR Hrvatske, Savjet za šumarstvo, drvnu industriju i promet, Zagreb, 5–6. Krpan, A. P. B., M. Prka, 2002: Kakvoća bukovih stabala iz oplodnih sječa bilogorskog područja, Drvna industrija 4/01, 173–180. Marjanović, H., J. Čavlović, V. Novotny, T. Dubravac, 2005: Parametriziranje simulatora BWINPro: Koeficijenti modela za visinu baze krošnje (duljinu debla) i širinu krošnje hrasta lužnjaka i običnog graba za područje središnje Hrvatske, Radovi 40 (2), Šumarski institut Jasrebarsko, 131–149. Matić, S., 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”, Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 2–8. Prka, M., 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata u oplodnim sječama bukovih sastojina Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, 45–47. Prka, M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 91–93 i 104–107. Stewart, I., 2003: Kocka li se Bog? Nova matematika kaosa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 318 318–321, 335–353, 436. Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb. Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača – Razvrstavanje po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva (EN 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4. Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska Bilogora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12. 2012., Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Bjelovar. Šumarska enciklopedija Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, II; 512, III; 172-178, 244-250. |