DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
utvrditi ovisnost čistoće debla o prsnom promjeru i
vrsti sijeka, a najveće srednje vrijednosti čistoće debla
po debljinskim stupnjevima pokazuju stabla pripremnoga
sijeka.


Srednje su vrijednosti visine debla veće od srednjih
vrijednosti čistoće debla za sve debljinske stupnjeve i
vrste sijeka. Srednja visina debla po debljinskim stupnjevima
raste od proreda prema dovršnim sjekovima.
Prorede imaju izrazito padajući (gotovo linearan) trend
srednje visine debla s porastom debljinskog stupnja.


Ovakav raspored srednjih visina debla po debljinskim
stupnjevima i vrsti sijeka nije posljedica slučajnosti.
Visina debla stabala u sastojini uvjetovana je nizom
čimbenika od nasljednih (genetskih) predispozicija
stabala, preko uvjeta rasta do položaja stabla u sastojini.
Raspored srednjih visina debla u sječinama određene
vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka
kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala za sječu
u pojedinoj vrsti sijeka. Zbog svojih lošijih tehničkih
(ne i evolucijskih) svojstava, rašljava stabla prvi su izbor
doznačivača u proredama i pripremnim sjekovima.


Postotni je udio tehničke oblovine u neto obujmu
stabla kod primjene HRN-EN veći za stabla svih debljinskih
stupnjeva. Ta se razlika smanjuje s povećanjem
prsnoga promjera stabla, te iznosi od preko 20 %


kod najtanjih debljinskih stupnjeva do približno 5 %
kod onih najdebljih.


Utvrđena je razlika između udjela tehnike u deblu
stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne strane,
te naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane pri primjeni
dva standarda (HRN i HRN-EN). Linije trenda
srednjih vrijednosti tehničke oblovine u deblu stabla
proreda i pripremnih sjekova imaju padajući trend i
konveksan oblik, a oblik je linija trenda naplodnih i dovršnih
sjekova konkavan. Uz to može se zaključiti da
udio tehničke oblovine debla raste od proreda prema
pripremnim sjekovima.


Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine
debla za cijeli uzorak primjernih stabala iskazuju
linearnu ovisnost o debljinskim stupnjevima i padajući
trend koji je posljedica povećanja tehničke oblovine izrađene
iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala.


Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine
u deblima stabala kod primjene HRN mogu se protumačiti
većom količinom izrađene tehničke oblovine iz
krošnji stabala kod primjene HRN-EN. To je posljedica
manjih minimalnih dimenzija i većih dozvoljenih
grešaka za D razred kakvoće tehničke oblovine prema
HRN-EN.


5. LITERATURA References
Bezak, K., 2004: Kako raste šuma, Hrvatske šume,
br. 90 – 6/2004, Zagreb, 18–19.


D ek a n i ć , I., 1964: Prorjeđivanje mladih mješovitih
sastojina kao mjera za unapređenje proizvodnje
u šumarstvu, Privredna komora SR Hrvatske,
Savjet za šumarstvo, drvnu industriju i promet,
Zagreb, 5–6.


Krpan, A. P. B., M. Prka, 2002: Kakvoća bukovih
stabala iz oplodnih sječa bilogorskog područja,
Drvna industrija 4/01, 173–180.


Marjanović, H., J. Čavlović, V. Novotny, T.
Dubravac, 2005: Parametriziranje simulatora
BWINPro: Koeficijenti modela za visinu baze
krošnje (duljinu debla) i širinu krošnje hrasta
lužnjaka i običnog graba za područje središnje
Hrvatske, Radovi 40 (2), Šumarski institut Jasrebarsko,
131–149.


Matić, S., 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”,
Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 2–8.


Prka, M., 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata
u oplodnim sječama bukovih sastojina
Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu,
Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb,
45–47.


Prka, M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i
struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih
sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski
fakultet sveučilišta u Zagrebu, 91–93 i
104–107.


Stewart, I., 2003: Kocka li se Bog? Nova matematika
kaosa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
318


318–321, 335–353, 436.


Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma. II izdanje, Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb.


Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača –
Razvrstavanje po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva
(EN 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4.


Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska
Bilogora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12.
2012., Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica
Bjelovar.


Šumarska enciklopedija Jugoslavenski leksikografski
zavod, Zagreb, II; 512, III; 172-178, 244-250.