DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
u,u


22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5


O Prorede 15,4 14,9 13,3 14,3 12,4 7,6 10,0 9,4 3,9 4,2


O Pripremni sijek 9,2 14,9 15,0 14,6 14,6 13,5 12,7 12,9 11,6 10,0 7,8 6,2


O Naplodni sijek 12,3 14,3 15,7 14,4 14,5 14,1 13,2 12,5 12,0 10,8


O Dovršni sijek 14,6 14,5 16,9 17,8 17,8 16,2 15,9 14,7 14,2 14,8 12,5


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 3. Srednje vrijednosti visine debla po debljinskom stupnju i vrsti sijeka – linije trenda
Figure 3 The average values of trunk height according to diameter classes and the type of felling – trend lines


ran) trend srednje visine debla s porastom debljinskog
stupnja. Pripremni i naplodni sijek zadržavaju gotovo
iste vrijednosti srednje visine debla do debljinskog stupnja
47,5 cm, a nakon toga naplodni sijek pokazuje nešto
veće srednje vrijednosti. Srednja visina debla dovršnog
sijeka pokazuje najveće vrijednosti u svim debljinskim
stupnjevima u odnosu na ostale vrste sjekova.


Srednje vrijednosti visina debla izrazili smo i u relativnom
(postotnom) obliku kao odnos visine debla i
ukupne visine primjernih stabala. To smo učinili zbog
pretpostavke da se iskazivanjem postotnog odnosa visine
debla u visini stabla smanjuje utjecaj visine stabla
na visinu debla. Ovako iskazane vrijednosti visine debla
vide se na slici 4.


Pravilnost utvrđena analizom apsolutnih iznosa srednje
visine debla (slika 3) jasno se vidi i iz prikaza postotnih
iznosa srednje visine debla po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka (slika 4). Čvrstoće veza između srednjih
vrijednosti visina debla po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka s linijama trenda nešto su veće.


Povećanjem debljinskog stupnja trend srednjih postotnih
udjela visine debla u visini stabla opada kod svih
vrsta sijeka (slika 4). To se može protumačiti činjenicom
da se sa starošću stabla visina stabla povećava (ia


ko je godišnji visinski prirast stabla sve manji), dok nakon
određene životne dobi stabla visina debla ostaje
praktično ista.


Mišljenja smo da podaci srednjih vrijednosti visina
debla prikazani u relativnim (postotnim) iznosima, bolje
opisuju utjecaj visine debla na količinu i kakvoću
drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka.


Treba imati na umu da ovakav raspored srednjih visina
debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka nije
posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u sastojini
uvjetovana je nizom čimbenika od nasljednih (genetskih)
predispozicija stabala, preko uvjeta rasta do položaja
stabla u sastojini. Isto tako može se pretpostaviti da
rašljavost stabla kao genetska predispozicija s evolucijskog
stajališta nije nužno negativna značajka. Naprotiv,
u uvjetima borbe za svjetlom koji vladaju u sastojini, uz
visinski prirast stabla, grananje krošnje (rašljavost)
može biti vrlo korisna značajka u smislu zauzimanja životnog
prostora i oduzimanja svjetlosti konkurentnim
stablima. Raspored srednjih visina debla u sječinama
određene vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših
odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala
za sječu u pojedinoj vrsti sijeka. Zbog svojih lošijih
tehničkih (ne i evolucijskih) svojstava, rašljava su stabla