DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522 Rasipanje vrijednosti čistoće debla po prsnom promjeru ne omogućava donošenje zaključaka koji bi imali praktičnu vrijednost, no iz slike 1 vidi se razlika između čistoće debla kod stabala u pripremnim i ostalim (naplodnim i dovršnim) sjekovima oplodnih sječina. Ovakav raspored linija trenda možemo povezati s kriterijem selekcije pri odabiranju stabala za sječu (doznaci) po načelima njege šuma, koji se po našem mišljenju primjenjuje do uključivo pripremnog sijeka. Prema tom kriteriju razlozi većih vrijednosti čistoće debla pripremnog sijeka leže u odabiranju stabala nesrazmjernog prsnog promjera i visine u tim debljinskim stupnjevima. To su kodominantna stabla druge (nuzgredne) etaže (B) proizvodnog (glavnog) dijela sastojine (D e k a ni ć 1964), koja su se uspjela izboriti za poziciju u sastojini koja im omogućuje preživljavanje (te su na taj način dočekala početak realizacije glavnog prihoda), ali nisu uspjela doći u dominantan položaj te zaostaju u prsnom promjeru. S druge strane, na odabiranje stabala većih prsnih promjera kod pripremnog sijeka u pravilu se odlučujemo zbog njihove lošije kvalitete. To znači da takva stabla imaju veći broj vanjskih grešaka, a to, kao što smo već napomenuli, ima velik utjecaj na čistoću debla. Linije trenda čistoće debla u naplodnom i dovršnom sijeku ukazuju na isti način odabiranja stabala u ta dva sijeka, odnosno na činjenicu da kriterij selekcije gubi na važnosti. Na ovako određenu veličinu čistoće debla pojavnost grešaka ima velik utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost, na i u stablu, slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla. Broj i veličina grešaka stabla ovisi o ci- Slika 2. Visina debla Figure 2 Trunk height jelom nizu utjecaja, koji se kreću od nasljednih do položaja svakog pojedinog stabla u sastojini. Iz tog razloga nismo uspjeli utvrditi čvršću vezu između čistoće debla i prsnog promjera stabla. 3.2. Visina debla – Trunk purity Izmjerama visine debla željeli smo doći do informacija o njenom utjecaju na kakvoću bukovih stabala i strukturu sortimenata pojedine vrste sijeka, s obzirom da se pokazalo kako je prethodno definirana čistoća debla (greška 15 % prsnog promjera) određena prestrogo. Kod određivanja visine debla najveći problem stvarala su rašljava stabla kojima se uzdužna os debla gubi na relativno maloj visini, a krošnja počinje na većoj visini od tla. Takva stabla značajno povećavaju varijabilnost ovako određene visine debla. Postotna zastupljenost ovakvih stabala u broju doznačenih stabala po vrsti sijeka iznosi 30,5 % za prorede, 31,7 % za pripremne, 23,6 % za naplodne i 12,8 % za dovršne sjekove (P r ka 2005). Izdvojiti ova stabla iz baze podataka te nakon toga vršiti izjednačavanje vrijednosti visina debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, zbog njihove brojnosti i utjecaja na prosječnu visinu debla, ne bi bilo opravdano. Jednostavnija odluka o visini debla bila je u slučajevima primjernih stabala kao na slici 2, koja su se potpuno uklapala u dva ranije navedena kriterija. Razumljivo je da su srednje vrijednosti visine debla veće od srednjih vrijednosti čistoće debla za sve debljinske stupnjeve i vrste sijeka kod kojih ih možemo usporediti. Kod ovako određenih i izmjerenih vrijednosti visine debla primjernih stabala također nismo uspjeli postići dovoljno jaku čvrstoću veze između visine debla i prsnog promjera stabla za pojedine vrste sijeka. Stoga smo izračunali srednje vrijednosti visine debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, kao što se vidi iz slike 3. Tek tako iskazane srednje vrijednosti visine debla ukazale su na pravilnost za koju smo pretpostavljali da postoji. Iz slike 3 vidi se da srednja visina debla po debljinskim stupnjevima raste od proreda prema dovršnim sjekovima. Prorede imaju izrazito padajući (gotovo linea |