DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem
Svim vrstama drveća koje rastu u sastojinskom sklopu
do određene visine donje grane odumiru i na taj se
način formira deblo. Donje grane kod listača odumiru i
otpadaju brže nego donje grane kod četinjača, koje odumiru,
suše se i otpadaju sporije, nerijetko urastajući u
samo deblo.


Deblovina stabla, zbog činjenice da od nje potječu
najkvalitetniji drvni sortimenti, je posebno značajna sa
stajališta iskorištavanja šuma i drugih šumarskih disciplina.
Bezak (2004) navodi da bi omjer dužina debla
i krošnje trebao za sve vrste drveća iznositi približno
0,533 : 0,467.


Stvarni udio visine debla u ukupnoj visini pojedinačnih
stabala ovisi o brojnim čimbenicima, od onih
genetske prirode preko uvjeta rasta (položaja u sastojini)
do provedenih uzgojnih radova i abiotskih utjecaja.


Visina je debla značajna prilikom izrade simulacija
rasta i razvoja stabala u sastojini te određivanja sortimentne
strukture. Pri modeliranju rasta stabala korisnija
je varijabla visina baze krošnje, koja je kod listača
definirana početkom prve primarne zelene grane. Živići
i sekundarna krošnja ne uzimaju se u obzir, a rašlje i
strme grane uzimaju se kao visina početka krošnje samo
ako imaju karakter primarnih grana (Marjanov
i ć i dr. 2005).


Na čistoću debla pojavnost grešaka ima važan utjecaj.
Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost, na i


u stablu slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa
jednim mjerljivim parametrom stabla. Broj i veličina
grešaka stabla isto tako ovisi o cijelom nizu utjecaja
koji se kreću od nasljednih značajki do položaja svakog
pojedinog stabla u sastojini.


Pojavnost i razvoj grešaka debla, kao i razvoj cijelih
sastojina, vjerojatno se može povezati s teorijom kaosa
i teorijom kompleksnosti, koje se značajnije razvijaju u
posljednjih tridesetak godina (S t ew art 2003, Be zak
2004).


Čistoća se debla, prema literaturi, mjeri dužinom čistoga
debla, odnosno dužinom debla od panja do prve
žive grane, a izraziti se može kao omjer dužine čistoga


izrdebla i totalne visine stabla. Tak
TakTako
oo izražen stupanj čistoće
debla približno iznosi od 0,
0,0,3
33 z
zza
aa stabla na osami do
0,7 za stabla u normalnom sklopu.


Deblo je listača, u biološkom smislu, čistije od grana
nego deblo većine četinjača. U tehničkom i trgovačkom
smislu čistoća debla kod četinjača veća je zbog
manjih dimenzija, grešaka (kvrga), koje zadovoljavaju
granične vrijednosti standarda i uzanci.


Cilj je istraživanja utvrditi čistoću i visinu debala
bukovih stabala, kao i postotni udio tehničke oblovine
u deblima i krošnjama stabala s obzirom na prsni promjer,
vrstu sijeka i primijenjenu normu za razvrstavanje
tehničke oblovine.


2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research
Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici
“Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar.
Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih
stabala izvršeno je na 36 objekata u 46 navrata (sjekova).
Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu
II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA, s ophodnjom
od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice sudjeluje
sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %.


Izmjere primjernih stabala izvršene su glede debljinskog
stupanja i vrste sijeka. Čistoća debla mjerena je na
693 primjerna stabla, od kojih je 237 izmjereno u sječinama
pripremnog, 139 u sječinama naplodnog i 317 u sječinama
dovršnoga sijeka. Visina debla izmjerena je na
uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala
u pripremnim, 467 u naplodnim i 266 stabala u dovršnim
sjekovima – ukupno 2308 stabala. Sveukupno je
istraživanjima obuhvaćeno 3001 primjerno stablo. Uzorak
je primjernih stabala formiran slučajnim odabirom
približno 10 % doznačenih stabala. Krećući se sastojinom
po unaprijed određenim azimutima, u uzorak su
uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila u
smjeru kretanja ili doznačena stabla najbliža tom smjeru.


Čistoću debla definirali smo kao dužinu debla od
perca do prve žive ili urasle grane te ostalih grešaka
koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog
promjera.


Visinu debla smo, kako bi smanjili subjektivne utjecaje
prilikom mjerenja ove veličine, definirali pomoću
dva kriterija kao:






dužinu debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka
uzdužna os stabla,
dužinu debla od perca do prve deblje žive grane koja
suvislo tvori krošnju (za stabla kod kojih deblo
prati uzdužnu os visoko u krošnju, odnosno gotovo
do vrha stabla).


Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje) drvnih sorti


menata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatskim
normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine
(HRN) i hrvatskim normama HRN-EN 1316-1:1997.
Između ova dva standarda postoje bitne razlike koje se
odnose na način izmjere, najmanje dimenzije, dozvoljene
greške, broj razreda kakvoće i drugo. Zbog toga su prikrajanja
tehničke oblovine na istim primjernim stablima
izvršena posebno prema zahtjevima svakog standarda.