DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522 1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem Svim vrstama drveća koje rastu u sastojinskom sklopu do određene visine donje grane odumiru i na taj se način formira deblo. Donje grane kod listača odumiru i otpadaju brže nego donje grane kod četinjača, koje odumiru, suše se i otpadaju sporije, nerijetko urastajući u samo deblo. Deblovina stabla, zbog činjenice da od nje potječu najkvalitetniji drvni sortimenti, je posebno značajna sa stajališta iskorištavanja šuma i drugih šumarskih disciplina. Bezak (2004) navodi da bi omjer dužina debla i krošnje trebao za sve vrste drveća iznositi približno 0,533 : 0,467. Stvarni udio visine debla u ukupnoj visini pojedinačnih stabala ovisi o brojnim čimbenicima, od onih genetske prirode preko uvjeta rasta (položaja u sastojini) do provedenih uzgojnih radova i abiotskih utjecaja. Visina je debla značajna prilikom izrade simulacija rasta i razvoja stabala u sastojini te određivanja sortimentne strukture. Pri modeliranju rasta stabala korisnija je varijabla visina baze krošnje, koja je kod listača definirana početkom prve primarne zelene grane. Živići i sekundarna krošnja ne uzimaju se u obzir, a rašlje i strme grane uzimaju se kao visina početka krošnje samo ako imaju karakter primarnih grana (Marjanov i ć i dr. 2005). Na čistoću debla pojavnost grešaka ima važan utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost, na i u stablu slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla. Broj i veličina grešaka stabla isto tako ovisi o cijelom nizu utjecaja koji se kreću od nasljednih značajki do položaja svakog pojedinog stabla u sastojini. Pojavnost i razvoj grešaka debla, kao i razvoj cijelih sastojina, vjerojatno se može povezati s teorijom kaosa i teorijom kompleksnosti, koje se značajnije razvijaju u posljednjih tridesetak godina (S t ew art 2003, Be zak 2004). Čistoća se debla, prema literaturi, mjeri dužinom čistoga debla, odnosno dužinom debla od panja do prve žive grane, a izraziti se može kao omjer dužine čistoga izrdebla i totalne visine stabla. Tak TakTako oo izražen stupanj čistoće debla približno iznosi od 0, 0,0,3 33 z zza aa stabla na osami do 0,7 za stabla u normalnom sklopu. Deblo je listača, u biološkom smislu, čistije od grana nego deblo većine četinjača. U tehničkom i trgovačkom smislu čistoća debla kod četinjača veća je zbog manjih dimenzija, grešaka (kvrga), koje zadovoljavaju granične vrijednosti standarda i uzanci. Cilj je istraživanja utvrditi čistoću i visinu debala bukovih stabala, kao i postotni udio tehničke oblovine u deblima i krošnjama stabala s obzirom na prsni promjer, vrstu sijeka i primijenjenu normu za razvrstavanje tehničke oblovine. 2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici “Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar. Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih stabala izvršeno je na 36 objekata u 46 navrata (sjekova). Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA, s ophodnjom od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. Izmjere primjernih stabala izvršene su glede debljinskog stupanja i vrste sijeka. Čistoća debla mjerena je na 693 primjerna stabla, od kojih je 237 izmjereno u sječinama pripremnog, 139 u sječinama naplodnog i 317 u sječinama dovršnoga sijeka. Visina debla izmjerena je na uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 467 u naplodnim i 266 stabala u dovršnim sjekovima – ukupno 2308 stabala. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 3001 primjerno stablo. Uzorak je primjernih stabala formiran slučajnim odabirom približno 10 % doznačenih stabala. Krećući se sastojinom po unaprijed određenim azimutima, u uzorak su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila u smjeru kretanja ili doznačena stabla najbliža tom smjeru. Čistoću debla definirali smo kao dužinu debla od perca do prve žive ili urasle grane te ostalih grešaka koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog promjera. Visinu debla smo, kako bi smanjili subjektivne utjecaje prilikom mjerenja ove veličine, definirali pomoću dva kriterija kao: – – dužinu debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka uzdužna os stabla, dužinu debla od perca do prve deblje žive grane koja suvislo tvori krošnju (za stabla kod kojih deblo prati uzdužnu os visoko u krošnju, odnosno gotovo do vrha stabla). Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje) drvnih sorti menata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine (HRN) i hrvatskim normama HRN-EN 1316-1:1997. Između ova dva standarda postoje bitne razlike koje se odnose na način izmjere, najmanje dimenzije, dozvoljene greške, broj razreda kakvoće i drugo. Zbog toga su prikrajanja tehničke oblovine na istim primjernim stablima izvršena posebno prema zahtjevima svakog standarda. |