DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 37     <-- 37 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
UDK 630* 242 + 522 + 852 + 853 (001)


VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA
I POSTOTAK TEHNIČKE OBLOVINE U DEBLIMA I KROŠNJAMA
STABALA S OBZIROM NA PRIMIJENJENI STANDARD


HEIGHT AND PURITY OF BEECH TREE TRUNKS ACCORDING TO THE TYPE OF
FELLING AND THE PERCENTAGE OF TECHNICAL ROUNDWOOD IN THE
TRUNKS AND TREE TOPS IN RELATION TO APPLIED STANDARD


Marinko PRKA*


SAŽETAK: Istraživana je čistoća i visina debla bukovih stabala, kao i postotni
udio tehničke oblovine u deblima i krošnjama stabala s obzirom na prsni
promjer, vrstu sijeka i primijenjenu normu za razvrstavanje tehničke oblovine.
Čistoća debla definirana je kao dužina debla od perca do prve žive ili urasle
grane, te ostalih grešaka koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog
promjera. Visina debla definirana je kao dužina debla od perca do mjesta gdje
se gubi jednostruka uzdužna os stabla, ili kao dužina debla od perca do prve
deblje žive grane koja suvislo tvori krošnju. Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje)
drvnih sortimenata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatskim normama
proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine (HRN) i hrvatskim normama
HRN-EN 1316-1:1997. Na čistoću debla, pojavnost grešaka ima važan
utjecaj. Pojavnost grešaka slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim
mjerljivim parametrom stabla. Iz tog razloga nismo uspjeli utvrditi čvršću
vezu između čistoće debla i prsnog promjera stabla. Srednje vrijednosti visine
debla po debljinskim stupnjevima rastu od proreda prema dovršnim sjekovima.
Raspored srednjih visina debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka nije
posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u sastojini uvjetovana je nizom
čimbenika. Raspored srednjih visina debla u sječinama određene vrste sijeka u
velikoj je mjeri posljedica naših odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira
stabala za sječu pojedine vrsti sijeka.


Postotni je udio tehničke oblovine u neto obujmu stabla kod primjene
HRN-EN veći za stabla svih debljinskih stupnjeva. Utvrđena je razlika između
udjela tehnike u deblu stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne strane te
naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane. Udio tehničke oblovine debla
raste od proreda prema pripremnim sjekovima. Srednje vrijednosti tehničke
oblovine debla za cijeli uzorak primjernih stabala pokazuju linearnu ovisnost


o debljinskim stupnjevima i padajući trend, koji je posljedica povećanja obujma
tehničke oblovine izrađene iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala.
Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine u deblima stabala kod
primjene HRN mogu se protumačiti većom količinom izrađene tehničke oblovine
iz krošnji stabala pri primjeni HRN-EN.
Kl j u čn e r i j e č i : bukva, visina debla, čistoća debla, tehnička oblovina
iz debla i krošnje stabla


Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum.
Hrvatske šume d.o.o. Zagreb – Direkcija
marinko.prkaŽhrsume.hr




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 47     <-- 47 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
SUMMARY: The subject of research were purity and height of beech trees,
as well as the participation of technical roundwood in trunks and tree tops in
relation to breast diameter and the type of felling.


Research was carried out in the economic unit „Bjelovarska Bilogora“ of
Forest Office Bjelovar, Forest Administration Bjelovar. Data gathering, i.e.
measurement of exemplary beech trees was carried out in 36 areas on 46
occasions (fellings). All the areas belong to ecological-economical type II-D11
and structural class BEECH, with the rotation of 100 years, which participates
in the area of the economic unit with 76.1 %, and with 80.6 % in its timber
stock.


Measurements of exemplary trees were made in relation to diameter class
and the type of felling. Trunk purity was measured on 693 exemplary trees, of
which 237 mere measured in the felling areas of preparatory felling, 139 in
the areas of thinning felling, while 317 were measured in the areas of final felling.
Trunk height was measured on samples including 787 trees in the areas
of thinning felling, 788 trees in the areas of preparatory felling, 467 trees in
the areas of seeding felling and 266 trees in the areas of final felling – a total
of 2,308 trees. Altogether, the research included 3,001 exemplary trees.


Trunk purity is defined as the length of trunk from the butt-end to the first
live or ingrown branch, and other flaws which are not superficial, and take up
more than 15 % of the breast diameter. Trunk height is defined as the length of
trunk from the butt-end to the place where the single longitudinal axis of the
tree disappears, or as the length of trunk from the butt-end to the first thicker
live branch which coherently forms the top of the tree.


Bucking and sorting (classification) of timber assortment of technical roundwood
was carried out according to two standards: Croatian Standards of
Forest Exploitation Products from 1995 (HRN), and European Standards EN
1316-1:1997 (HRN-EN).


Occurrence of flaws has crucial influence on trunk purity. Occurrence of
faults is random in character and isn’t in correlation with any measurable
tree parameter. For that reason we couldn’t establish a closer connection between
trunk purity and breast diameter of tree.


Average values of trunk height according to diameter class increase from
thinning felling towards final felling. Thinning felling has an extremely falling
(almost linear) trend of trunk height average with the increase of diameter
class. The average values of trunk height of final felling show the highest values
of all the diameter classes.


Such distribution of average trunk height according to diameter class and
the type of felling is not accidental. Trunk height of trees in the stand depends
on a range of factors, from hereditary (genetic) predisposition of trees, over
conditions of growth, to the position of trees in the stand. The distribution of
average trunk heights in the felling areas of a certain type of felling is to a
great extend a consequence of the decisions that we make during the selection
of trees for felling in a particular type of felling. Because of their poor technical,
(but not evolutionary) quality, forked trees are the first choice for assignation
in thinning felling and preparatory felling.


According to the European Standards, the participation of technical roundwood
in the net tree volume is greater for trees of all diameter classes. The
difference decreases with the increase of breast diameter of tree, and it ranges
from over 20 % for the thinnest diameter classes to almost 5% in the thickest
diameter classes.


Upon implementation of the two standards (HRN and HRN-EN), a difference
was established between the participation of technical roundwood in




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK ... Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
the tree trunk in thinning and preparatory felling on one side, and seeding and
final felling on the other side. Trend lines of average values of technical roundwood
in the tree trunk of the thinning and preparatory felling have a falling
and convex form, while the trend line form of the seeding and final felling is
concave. Furthermore, we can conclude that the participation of technical roundwood
of trunk increases from thinning felling towards preparatory felling.


Average values of participation of technical roundwood of trunk of the
whole sample of exemplary trees show a linear dependence on diameter class
and the falling trend which is a consequence of the increased quantity of technical
roundwood produced from the tree tops with the increase of the breast
diameter.


Higher participation of technical roundwood in tree trunks according to
the Croatian Standards can be interpreted by larger amount of technical roundwood
produced from tree tops according to the European Standards. This
is the result of smaller minimal dimensions and higher tolerance of flaws for
D quality class of technical roundwood according to the European Standards.


Key words: beech, trunk height, trunk purity, technical roundwood
from trunk and tree top




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5
O % tehničke oblovine (HRN) u deblu 99,43 99,29 97,26 92,41 89,84 85,65 82,01 79,92 80,23 74,34 69,28 74,23
O % tehn. oblovine (HRN-EN) u deblu 100,00 95,83 89,44 83,95 81,36 77,37 75,10 72,78 72,07 68,05 62,86 65,53


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 8. Srednji postotni udjeli tehničke oblovine u deblima stabala prema HRN i HRN-EN po debljinskim stupnjevima


i vrsti sijeka – linije trenda


Figure 8 The average participation of technical roundwood in tree trunks according to HRN and HRN-EN standards,


depending on diameter class and the type of felling – trend lines


manji apsolutni iznosi tehničke oblovine izrađene iz njih postotnih udjela tehničke oblovine u deblima pridebla
stabla, što povećava apsolutne i relativne udjele mjernih stabala posljedica je povećanja tehničke oblotehničke
oblovine izrađene iz krošnje. vine izrađene iz krošnji s porastom prsnoga promjera


Zbog pretpostavke da mogu biti od važnosti za stabala.
praktičnu primjenu, na slici 8 prikazali smo linije trenNešto
veće vrijednosti postotnih udjela tehničke
da srednjih postotnih udjela tehničke oblovine izrađene oblovine u deblima stabala kod primjene Hrvatskih
iz debla za ukupan uzorak primjernih stabala kod prinormi
proizvoda iskorištavanja šuma (1995) mogu se
mjene HRN i HRN-EN. protumačiti većom količinom izrađene tehničke oblo


vine iz krošnji stabala kod primjene HRN-EN. To je


Kao što se moglo i očekivati, imajući u vidu srednje


posljedica manjih minimalnih dimenzija i većih dozvo


vrijednosti i linije trenda postotnog udjela tehničke


ljenih grešaka za D razred kakvoće tehničke oblovine


oblovine debla po vrsti sijeka, srednje vrijednosti za


prema HRN-EN.


cijeli uzorak primjernih stabala iskazuju linearnu ovisnost
o debljinskim stupnjevima. Padajući trend sred


4. ZAKLJUČAK - Conclusion
Deblovina je stabla, u pogledu pridobivanja šumskih sijeka. Na čistoću debla pojavnost grešaka ima važan
drvnih sortimenata, najznačajniji njegov dio, pri čemu utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost,
na kakvoću stabla značajan utjecaj ima visina debla. na i u stablu slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni


Čistoća debla distribuirana je u velikom rasponu i sa jednim mjerljivim parametrom stabla. Iz tog razloga
bez neke pravilnosti glede debljinskog stupnja i vrste na istraživanom uzorku oplodnih sječina nismo uspjeli




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
Ukupni obujam tehničke oblovine stabla izrazili smo
u postotnim iznosima prema mjestu nastanka (izrade) na
tehničku oblovinu iz debla i tehničku oblovinu iz krošnje
primjernih stabla. To je učinjeno stavljanjem u odnos
obujma tehničke oblovine izrađene iz debla, odnosno
iz krošnje stabla, s ukupnim obujmom tehničke oblovine
stabla. Zbroj apsolutnih iznosa tehničke oblovine iz
debla i krošnje stabla daje ukupan apsolutni obujam tehničke
oblovine stabla, a zbroj postotnih udjela tehničke
oblovine debla i krošnje stabla daje 100 %.


Nakon toga izrazili smo srednje postotne udjele tehničke
oblovine iz debla i krošnji stabala po debljinskim
stupnjevima i vrsti sijeka.


Ovakvu razdiobu tehničke oblovine svakog primjernog
stabla proveli smo primjenjujući obje norme
(HRN i HRN-EN) proizvoda iskorištavanja šuma.


Srednji postotni udjeli tehničke oblovine prema
HRN iz debla primjernih stabala po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka, kao i pripadajuće linije trenda vide
se iz slike 6.


Iz slike 6 vidljiva je razlika između udjela tehnike u
deblu stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne
strane, te naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane.
Linije trenda (parabole drugoga reda) proreda i pripremnih
sjekova imaju padajući trend i konveksan oblik, dok
je oblik linija trenda naplodnih i dovršnih sjekova kon-


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 7. Srednji postotni udio tehničke oblovine (HRN-EN) u deblima stabala po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka – linije trenda
Figure 7 The average participation of technical roundwood (HRN-EN) in tree trunks according to diameter


class and the type of felling – trend lines


kavan. Uz to može se zaključiti da udio tehničke oblovine
debla (posebno većih debljinskih stupnjeva) raste od
proreda prema pripremnim sjekovima.


Srednji postotni udjeli tehničke oblovine prema
HRN-EN iz debla primjernih stabala po debljinskim
stupnjevima i vrsti sijeka, kao i pripadajuće linije trenda
vide se iz slike 7.


Vidljivo je da linije trenda srednjih postotnih udjela
tehničke oblovine debla prema HRN-EN zadržavaju
slične međusobne odnose kao i kod primjene HRN.
Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine
debla dovršnoga sijeka po debljinskim stupnjevima gotovo
da se nalaze na pravcu.


Zbog veće važnosti tehničke oblovine izrađene iz
debla, prikazali smo srednje vrijednosti i linije trenda
tehničke oblovine u deblu stabla, iako je jasno da srednje
vrijednosti tehničke oblovine izrađene iz krošnji stabala
imaju slične, ali suprotno orijentirane trendove.


Razlozi ovakvog međusobnog odnosa linija trenda
po vrsti sijeka kod primjene HRN i HRN-EN proizlaze
iz većeg broja manje kvalitetnih stabala u proredama i
pripremnom sijeku (Prka 2005). Takva stabla imaju,
kao što smo utvrdili u prethodnim razmatranjima, manju
visinu debla, a njihova veća zastupljenost u uzorku
primjernih stabala proreda i pripremnoga sijeka smanjuje
srednje vrijednosti visine debla po debljinskim
stupnjevima kod te dvije vrste sijeka. Iz tih su razloga




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 43     <-- 43 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
prvi izbor doznačivača u proredama i pripremnim sjekovima.
Na to ukazuje i postotna zastupljenost takvih stabala
u ove dvije vrste sijeka, gdje rašljava stabla čine
znatan udio u broju neoštećenih stabala nenormalnog


uzrasta. Postotna zastupljenost ovakvih stabala smanjuje
se u naplodnim i dovršnim sjekovima, što dovodi do
povećanja srednjih vrijednosti visine debla i kvalitete
sortimentne strukture takvih sječina u cjelini.


3.3. Udio tehničke oblovine – Participation of Technical roundwood
Drvne smo sortimente tehničke oblovine, kako je
već navedeno, razvrstavali primjenom dvaju standarda
(HRN i HRN-EN). Zbog početka primjene HRN-EN
pri trgovini šumskim drvnim sortimentima u šumarstvu
Hrvatske, na slici 5 prikazali smo odnos linija izjednačenja
ukupnog udjela tehničke oblovine u neto
obujmu stabla po debljinskim stupnjevima kod oba primijenjena
standarda proizvoda iskorištavanja šuma.


Iz slike se vidi da je postotni udio tehničke oblovine
u neto obujmu stabla kod primjene HRN-EN veći za
stabla svih debljinskih stupnjeva. Ta se razlika smanjuje
s povećanjem prsnoga promjera stabla te iznosi od
preko 20 % kod najtanjih debljinskih stupnjeva do približno
5 % kod onih najdebljih.


Razlozi tih razlika prilično su jasni. Oni potječu od
minimalnih dimenzija D razreda kakvoće kod HRN-EN.
Primjenom ovog standarda stabla prsnih promjera od 21


do 26 cm (bez tehničke oblovine prema HRN) iskazuju
određeni postotak (gotovo 40 %) tehničke oblovine, a
stabla većih prsnih promjera iskazuju veće udjele tehničke
oblovine u neto obujmu.


Kod manjih se prsnih promjera stabala povećanje
udjela tehničke oblovine u obujmu krupnoga drva odnosi
ponajprije na deblovinu stabla. Kod najvećih prsnih
promjera povećanje udjela odnosi se na deblje grane iz
krošnje stabala koje zadovoljavaju kriterije D razreda
kakvoće prema HRN-EN.


Prilikom izmjera na terenu, za svaki smo trupac tehničke
oblovine odredili porijeklo, odnosno potječe li
trupac iz debla ili krošnje primjernog stabla. Ta informacija
važna je zbog činjenice da samo iz debla stabla
možemo očekivati najkvalitetnije sortimente tehničke
oblovine.


22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5 82,5
O Prorede (HNR)
O Pripremni (HRN)
O Naplodni (HRN)
O Dovršni (HRN)
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
98,0%
97,5%
100,0
100,0
96,0%
92,1%
93,8%
92,3%
87,4%
90,1%
86,3%
94,0%
79,7%
84,8%
86,3%
91,2%
100,0
77,3%
81,0%
88,3%
74,8%
72,1%
78,8%
88,2%
57,4%
77,0%
77,0%
84,4%
57,0%
80,4%
74,7%
31,7%
51,8%
66,9%
82,2%
39,6%
91,4%
76,7% 95,4%
Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 6. Srednji postotni udio tehničke oblovine (HRN) u deblima stabala po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka – linije trenda
Figure 6 The average participation of technical roundwood (HRN) in tree trunks according to diameter class and the type


of felling – trend lines




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 42     <-- 42 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5
O Prorede 49,7 48,6 44,7 45,5 37,9 26,4 34,8 30,3 12,2 12,4
O Pripremni sijekovi 49,7 48,0 44,4 43,3 39,5 36,2 35,8 33,2 27,8 21,3 18,2
O Naplodni sijekovi 45,37 47,86 50,54 43,27 42,82 41,19 37,44 35,42 35,10 30,41
O Dovršni sijekovi 53,1 52,7 51,6 52,4 50,8 46,1 45,3 40,9 34,9 39,3 35,3


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 4. Srednji postotni udio visine debla u visini stabla po debljinskom stupnju i vrsti sijeka - linije trenda
Figure 4 The average participation of trunk height in the tree height according to diameter class and type of felling – trend lines


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 5. Ukupni udio tehničke oblovine prema HRN i HRN-EN po debljinskim stupnjevima


Figure 5 The overall participation of technical roundwood according to HRN and HRN-EN standards,
and depending on diameter class




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 41     <-- 41 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
u,u


22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 77,5


O Prorede 15,4 14,9 13,3 14,3 12,4 7,6 10,0 9,4 3,9 4,2


O Pripremni sijek 9,2 14,9 15,0 14,6 14,6 13,5 12,7 12,9 11,6 10,0 7,8 6,2


O Naplodni sijek 12,3 14,3 15,7 14,4 14,5 14,1 13,2 12,5 12,0 10,8


O Dovršni sijek 14,6 14,5 16,9 17,8 17,8 16,2 15,9 14,7 14,2 14,8 12,5


Debljinski stupanj – Diameter class (cm)


Slika 3. Srednje vrijednosti visine debla po debljinskom stupnju i vrsti sijeka – linije trenda
Figure 3 The average values of trunk height according to diameter classes and the type of felling – trend lines


ran) trend srednje visine debla s porastom debljinskog
stupnja. Pripremni i naplodni sijek zadržavaju gotovo
iste vrijednosti srednje visine debla do debljinskog stupnja
47,5 cm, a nakon toga naplodni sijek pokazuje nešto
veće srednje vrijednosti. Srednja visina debla dovršnog
sijeka pokazuje najveće vrijednosti u svim debljinskim
stupnjevima u odnosu na ostale vrste sjekova.


Srednje vrijednosti visina debla izrazili smo i u relativnom
(postotnom) obliku kao odnos visine debla i
ukupne visine primjernih stabala. To smo učinili zbog
pretpostavke da se iskazivanjem postotnog odnosa visine
debla u visini stabla smanjuje utjecaj visine stabla
na visinu debla. Ovako iskazane vrijednosti visine debla
vide se na slici 4.


Pravilnost utvrđena analizom apsolutnih iznosa srednje
visine debla (slika 3) jasno se vidi i iz prikaza postotnih
iznosa srednje visine debla po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka (slika 4). Čvrstoće veza između srednjih
vrijednosti visina debla po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka s linijama trenda nešto su veće.


Povećanjem debljinskog stupnja trend srednjih postotnih
udjela visine debla u visini stabla opada kod svih
vrsta sijeka (slika 4). To se može protumačiti činjenicom
da se sa starošću stabla visina stabla povećava (ia


ko je godišnji visinski prirast stabla sve manji), dok nakon
određene životne dobi stabla visina debla ostaje
praktično ista.


Mišljenja smo da podaci srednjih vrijednosti visina
debla prikazani u relativnim (postotnim) iznosima, bolje
opisuju utjecaj visine debla na količinu i kakvoću
drvnih sortimenata pojedine vrste sijeka.


Treba imati na umu da ovakav raspored srednjih visina
debla po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka nije
posljedica slučajnosti. Visina debla stabala u sastojini
uvjetovana je nizom čimbenika od nasljednih (genetskih)
predispozicija stabala, preko uvjeta rasta do položaja
stabla u sastojini. Isto tako može se pretpostaviti da
rašljavost stabla kao genetska predispozicija s evolucijskog
stajališta nije nužno negativna značajka. Naprotiv,
u uvjetima borbe za svjetlom koji vladaju u sastojini, uz
visinski prirast stabla, grananje krošnje (rašljavost)
može biti vrlo korisna značajka u smislu zauzimanja životnog
prostora i oduzimanja svjetlosti konkurentnim
stablima. Raspored srednjih visina debla u sječinama
određene vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših
odluka kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala
za sječu u pojedinoj vrsti sijeka. Zbog svojih lošijih
tehničkih (ne i evolucijskih) svojstava, rašljava su stabla




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 40     <-- 40 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
Rasipanje vrijednosti čistoće debla po prsnom promjeru
ne omogućava donošenje zaključaka koji bi
imali praktičnu vrijednost, no iz slike 1 vidi se razlika
između čistoće debla kod stabala u pripremnim i ostalim
(naplodnim i dovršnim) sjekovima oplodnih
sječina.


Ovakav raspored linija trenda možemo povezati s
kriterijem selekcije pri odabiranju stabala za sječu
(doznaci) po načelima njege šuma, koji se po našem
mišljenju primjenjuje do uključivo pripremnog sijeka.
Prema tom kriteriju razlozi većih vrijednosti čistoće
debla pripremnog sijeka leže u odabiranju stabala nesrazmjernog
prsnog promjera i visine u tim debljinskim
stupnjevima. To su kodominantna stabla druge
(nuzgredne) etaže (B) proizvodnog (glavnog) dijela
sastojine (D e k a ni ć 1964), koja su se uspjela izboriti
za poziciju u sastojini koja im omogućuje preživljavanje
(te su na taj način dočekala početak realizacije
glavnog prihoda), ali nisu uspjela doći u dominantan
položaj te zaostaju u prsnom promjeru. S druge strane,
na odabiranje stabala većih prsnih promjera kod pripremnog
sijeka u pravilu se odlučujemo zbog njihove
lošije kvalitete. To znači da takva stabla imaju veći
broj vanjskih grešaka, a to, kao što smo već napomenuli,
ima velik utjecaj na čistoću debla. Linije trenda
čistoće debla u naplodnom i dovršnom sijeku ukazuju
na isti način odabiranja stabala u ta dva sijeka, odnosno
na činjenicu da kriterij selekcije gubi na važnosti.


Na ovako određenu veličinu čistoće debla pojavnost
grešaka ima velik utjecaj. Pojavnost grešaka, njihova
veličina i brojnost, na i u stablu, slučajnog je karaktera
i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom
stabla. Broj i veličina grešaka stabla ovisi o ci-


Slika 2. Visina debla
Figure 2 Trunk height


jelom nizu utjecaja, koji se kreću od nasljednih do položaja
svakog pojedinog stabla u sastojini. Iz tog razloga
nismo uspjeli utvrditi čvršću vezu između čistoće
debla i prsnog promjera stabla.


3.2. Visina debla – Trunk purity
Izmjerama visine debla željeli smo doći do informacija
o njenom utjecaju na kakvoću bukovih stabala i
strukturu sortimenata pojedine vrste sijeka, s obzirom da
se pokazalo kako je prethodno definirana čistoća debla
(greška 15 % prsnog promjera) određena prestrogo.


Kod određivanja visine debla najveći problem stvarala
su rašljava stabla kojima se uzdužna os debla gubi
na relativno maloj visini, a krošnja počinje na većoj visini
od tla. Takva stabla značajno povećavaju varijabilnost
ovako određene visine debla. Postotna zastupljenost
ovakvih stabala u broju doznačenih stabala po vrsti
sijeka iznosi 30,5 % za prorede, 31,7 % za pripremne,
23,6 % za naplodne i 12,8 % za dovršne sjekove
(P r ka 2005). Izdvojiti ova stabla iz baze podataka te
nakon toga vršiti izjednačavanje vrijednosti visina debla
po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, zbog njihove
brojnosti i utjecaja na prosječnu visinu debla, ne
bi bilo opravdano.


Jednostavnija odluka o visini debla bila je u slučajevima
primjernih stabala kao na slici 2, koja su se potpuno
uklapala u dva ranije navedena kriterija.


Razumljivo je da su srednje vrijednosti visine debla
veće od srednjih vrijednosti čistoće debla za sve debljinske
stupnjeve i vrste sijeka kod kojih ih možemo
usporediti.


Kod ovako određenih i izmjerenih vrijednosti visine
debla primjernih stabala također nismo uspjeli postići
dovoljno jaku čvrstoću veze između visine debla i prsnog
promjera stabla za pojedine vrste sijeka. Stoga smo
izračunali srednje vrijednosti visine debla po debljinskim
stupnjevima i vrsti sijeka, kao što se vidi iz slike 3.
Tek tako iskazane srednje vrijednosti visine debla ukazale
su na pravilnost za koju smo pretpostavljali da postoji.


Iz slike 3 vidi se da srednja visina debla po debljinskim
stupnjevima raste od proreda prema dovršnim sjekovima.
Prorede imaju izrazito padajući (gotovo linea




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 39     <-- 39 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
Vrijednosti tehničke oblovine primjernih stabala Obrada podataka izvršena je uz pomoć računalnog
grupirali smo prema dijelu stabla iz kojih je tehnička programa Microsoft Excel 97.
oblovina izrađena, odnosno na trupce izrađene iz debla


ob


iz krošnje.


i i


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results
3.1. Čistoća debla – Trunk purity
Čistoća debla distribuirana je u Tablica 1. Srednje vrijednosti čistoće debla po debljinskim stupnjevima
i vrsti sijeka


velikom rasponu i bez neke pravil


Table 1 The average values of trunk purity according to diameter class


nosti glede debljinskog stupnja i


and the type of felling


vrste sijeka. Na istraživanom uzorku
nismo uspjeli utvrditi ovisnost Čistoća debla - Trunk purity


Debljinski stupanj


čistoće debla o prsnom promjeru i Pripremni sijek Naplodni sijek Dovršni sijek


Diameter class


vrsti sijeka. Iz tog razloga u tablici Preparatory felling Seeding felling Final felling
1 donosimo srednje vrijednosti čis-cm m
toće debla pojedinih debljinskih 17,5 8,7 -13,6
stupnjeva po vrsti sijeka oplodnih 22,5 7,2 5,3 4,9
sječina za uzorak od 693 stabla. 27,5 11,7 6,7 10,5


Uspoređujući srednje vrijednosti 32,5 13,4 7,5 7,6
čistoće debla po vrsti sijeka i deb-37,5 12,7 8,1 8,7
ljinskim stupnjevima, može se za-42,5 11,0 9,8 10,9
ključiti da su one najveće u pri47,5
9,4 9,9 10,2
premnom sijeku (tablica 1). To se 52,5 12,8 9,4 9,9
vidi i iz slike 1 gdje su prikazane 57,5 11,4 8,1 9,3
srednje vrijednosti čistoće debla iz 62,5 5,3 7,7 9,8
tablice 1 i linije trenda (polinomi 67,5 -5,6 7,2
drugog reda). 72,5 -4,5 7,4


77,5 -9,4 7,4


Slika 1. Srednje vrijednosti čistoće debla po debljinskim stupnjevima ovisno o vrsti sijeka – linije trenda
Figure 1 The average values of trunk purity according to diameter classes, depending on the type


of felling – trend lines




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
utvrditi ovisnost čistoće debla o prsnom promjeru i
vrsti sijeka, a najveće srednje vrijednosti čistoće debla
po debljinskim stupnjevima pokazuju stabla pripremnoga
sijeka.


Srednje su vrijednosti visine debla veće od srednjih
vrijednosti čistoće debla za sve debljinske stupnjeve i
vrste sijeka. Srednja visina debla po debljinskim stupnjevima
raste od proreda prema dovršnim sjekovima.
Prorede imaju izrazito padajući (gotovo linearan) trend
srednje visine debla s porastom debljinskog stupnja.


Ovakav raspored srednjih visina debla po debljinskim
stupnjevima i vrsti sijeka nije posljedica slučajnosti.
Visina debla stabala u sastojini uvjetovana je nizom
čimbenika od nasljednih (genetskih) predispozicija
stabala, preko uvjeta rasta do položaja stabla u sastojini.
Raspored srednjih visina debla u sječinama određene
vrste sijeka u velikoj je mjeri posljedica naših odluka
kojima se rukovodimo prilikom odabira stabala za sječu
u pojedinoj vrsti sijeka. Zbog svojih lošijih tehničkih
(ne i evolucijskih) svojstava, rašljava stabla prvi su izbor
doznačivača u proredama i pripremnim sjekovima.


Postotni je udio tehničke oblovine u neto obujmu
stabla kod primjene HRN-EN veći za stabla svih debljinskih
stupnjeva. Ta se razlika smanjuje s povećanjem
prsnoga promjera stabla, te iznosi od preko 20 %


kod najtanjih debljinskih stupnjeva do približno 5 %
kod onih najdebljih.


Utvrđena je razlika između udjela tehnike u deblu
stabla kod proreda i pripremnog sijeka s jedne strane,
te naplodnih i dovršnih sjekova s druge strane pri primjeni
dva standarda (HRN i HRN-EN). Linije trenda
srednjih vrijednosti tehničke oblovine u deblu stabla
proreda i pripremnih sjekova imaju padajući trend i
konveksan oblik, a oblik je linija trenda naplodnih i dovršnih
sjekova konkavan. Uz to može se zaključiti da
udio tehničke oblovine debla raste od proreda prema
pripremnim sjekovima.


Srednje vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine
debla za cijeli uzorak primjernih stabala iskazuju
linearnu ovisnost o debljinskim stupnjevima i padajući
trend koji je posljedica povećanja tehničke oblovine izrađene
iz krošnji s porastom prsnoga promjera stabala.


Veće vrijednosti postotnih udjela tehničke oblovine
u deblima stabala kod primjene HRN mogu se protumačiti
većom količinom izrađene tehničke oblovine iz
krošnji stabala kod primjene HRN-EN. To je posljedica
manjih minimalnih dimenzija i većih dozvoljenih
grešaka za D razred kakvoće tehničke oblovine prema
HRN-EN.


5. LITERATURA References
Bezak, K., 2004: Kako raste šuma, Hrvatske šume,
br. 90 – 6/2004, Zagreb, 18–19.


D ek a n i ć , I., 1964: Prorjeđivanje mladih mješovitih
sastojina kao mjera za unapređenje proizvodnje
u šumarstvu, Privredna komora SR Hrvatske,
Savjet za šumarstvo, drvnu industriju i promet,
Zagreb, 5–6.


Krpan, A. P. B., M. Prka, 2002: Kakvoća bukovih
stabala iz oplodnih sječa bilogorskog područja,
Drvna industrija 4/01, 173–180.


Marjanović, H., J. Čavlović, V. Novotny, T.
Dubravac, 2005: Parametriziranje simulatora
BWINPro: Koeficijenti modela za visinu baze
krošnje (duljinu debla) i širinu krošnje hrasta
lužnjaka i običnog graba za područje središnje
Hrvatske, Radovi 40 (2), Šumarski institut Jasrebarsko,
131–149.


Matić, S., 1991: Njega šuma proredom; Šumarski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, “Hrvatske šume”,
Uprava šuma Koprivnica, Zagreb, 2–8.


Prka, M., 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata
u oplodnim sječama bukovih sastojina
Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu,
Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb,
45–47.


Prka, M., 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i
struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih
sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski
fakultet sveučilišta u Zagrebu, 91–93 i
104–107.


Stewart, I., 2003: Kocka li se Bog? Nova matematika
kaosa, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,
318


318–321, 335–353, 436.


Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja
šuma. II izdanje, Državni zavod za normizaciju
i mjeriteljstvo, Zagreb.


Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača –
Razvrstavanje po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva
(EN 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4.


Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska
Bilogora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12.
2012., Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica
Bjelovar.


Šumarska enciklopedija Jugoslavenski leksikografski
zavod, Zagreb, II; 512, III; 172-178, 244-250.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 38     <-- 38 -->        PDF

M. Prka: VISINA I ČISTOĆA DEBLA BUKOVIH STABALA PO VRSTI SIJEKA I POSTOTAK . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 511-522
1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem
Svim vrstama drveća koje rastu u sastojinskom sklopu
do određene visine donje grane odumiru i na taj se
način formira deblo. Donje grane kod listača odumiru i
otpadaju brže nego donje grane kod četinjača, koje odumiru,
suše se i otpadaju sporije, nerijetko urastajući u
samo deblo.


Deblovina stabla, zbog činjenice da od nje potječu
najkvalitetniji drvni sortimenti, je posebno značajna sa
stajališta iskorištavanja šuma i drugih šumarskih disciplina.
Bezak (2004) navodi da bi omjer dužina debla
i krošnje trebao za sve vrste drveća iznositi približno
0,533 : 0,467.


Stvarni udio visine debla u ukupnoj visini pojedinačnih
stabala ovisi o brojnim čimbenicima, od onih
genetske prirode preko uvjeta rasta (položaja u sastojini)
do provedenih uzgojnih radova i abiotskih utjecaja.


Visina je debla značajna prilikom izrade simulacija
rasta i razvoja stabala u sastojini te određivanja sortimentne
strukture. Pri modeliranju rasta stabala korisnija
je varijabla visina baze krošnje, koja je kod listača
definirana početkom prve primarne zelene grane. Živići
i sekundarna krošnja ne uzimaju se u obzir, a rašlje i
strme grane uzimaju se kao visina početka krošnje samo
ako imaju karakter primarnih grana (Marjanov
i ć i dr. 2005).


Na čistoću debla pojavnost grešaka ima važan utjecaj.
Pojavnost grešaka, njihova veličina i brojnost, na i


u stablu slučajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa
jednim mjerljivim parametrom stabla. Broj i veličina
grešaka stabla isto tako ovisi o cijelom nizu utjecaja
koji se kreću od nasljednih značajki do položaja svakog
pojedinog stabla u sastojini.


Pojavnost i razvoj grešaka debla, kao i razvoj cijelih
sastojina, vjerojatno se može povezati s teorijom kaosa
i teorijom kompleksnosti, koje se značajnije razvijaju u
posljednjih tridesetak godina (S t ew art 2003, Be zak
2004).


Čistoća se debla, prema literaturi, mjeri dužinom čistoga
debla, odnosno dužinom debla od panja do prve
žive grane, a izraziti se može kao omjer dužine čistoga


izrdebla i totalne visine stabla. Tak
TakTako
oo izražen stupanj čistoće
debla približno iznosi od 0,
0,0,3
33 z
zza
aa stabla na osami do
0,7 za stabla u normalnom sklopu.


Deblo je listača, u biološkom smislu, čistije od grana
nego deblo većine četinjača. U tehničkom i trgovačkom
smislu čistoća debla kod četinjača veća je zbog
manjih dimenzija, grešaka (kvrga), koje zadovoljavaju
granične vrijednosti standarda i uzanci.


Cilj je istraživanja utvrditi čistoću i visinu debala
bukovih stabala, kao i postotni udio tehničke oblovine
u deblima i krošnjama stabala s obzirom na prsni promjer,
vrstu sijeka i primijenjenu normu za razvrstavanje
tehničke oblovine.


2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research
Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici
“Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar.
Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih
stabala izvršeno je na 36 objekata u 46 navrata (sjekova).
Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom tipu
II-D-11 i uređajnom razredu BUKVA, s ophodnjom
od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice sudjeluje
sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %.


Izmjere primjernih stabala izvršene su glede debljinskog
stupanja i vrste sijeka. Čistoća debla mjerena je na
693 primjerna stabla, od kojih je 237 izmjereno u sječinama
pripremnog, 139 u sječinama naplodnog i 317 u sječinama
dovršnoga sijeka. Visina debla izmjerena je na
uzorku koji obuhvaća 787 stabala u proredama, 788 stabala
u pripremnim, 467 u naplodnim i 266 stabala u dovršnim
sjekovima – ukupno 2308 stabala. Sveukupno je
istraživanjima obuhvaćeno 3001 primjerno stablo. Uzorak
je primjernih stabala formiran slučajnim odabirom
približno 10 % doznačenih stabala. Krećući se sastojinom
po unaprijed određenim azimutima, u uzorak su
uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila u
smjeru kretanja ili doznačena stabla najbliža tom smjeru.


Čistoću debla definirali smo kao dužinu debla od
perca do prve žive ili urasle grane te ostalih grešaka
koje nisu površinske naravi, a veće su od 15 % prsnog
promjera.


Visinu debla smo, kako bi smanjili subjektivne utjecaje
prilikom mjerenja ove veličine, definirali pomoću
dva kriterija kao:






dužinu debla od perca do mjesta gdje se gubi jednostruka
uzdužna os stabla,
dužinu debla od perca do prve deblje žive grane koja
suvislo tvori krošnju (za stabla kod kojih deblo
prati uzdužnu os visoko u krošnju, odnosno gotovo
do vrha stabla).


Prikrajanje i razvrstavanje (klasiranje) drvnih sorti


menata tehničke oblovine izvršili smo prema Hrvatskim
normama proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine
(HRN) i hrvatskim normama HRN-EN 1316-1:1997.
Između ova dva standarda postoje bitne razlike koje se
odnose na način izmjere, najmanje dimenzije, dozvoljene
greške, broj razreda kakvoće i drugo. Zbog toga su prikrajanja
tehničke oblovine na istim primjernim stablima
izvršena posebno prema zahtjevima svakog standarda.