DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 31 <-- 31 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 (iz kore i iglica), tala i u medu. Biljke unose radionuklide, kao i mikroelemente posredno preko korjena iz tala i izravnim taloženjem radionuklida na listu ili cvijetu (B ar e t t a , 1994). Prisutnost 137Cs u tlima na područj u Republike Hrvatske posljedica je nuklearnih pokusa u svijetu i radioaktivnih oborina nakon nesreće u nuklearnoj elektrani u Černobilu (B a r iši ć i sur., 1987, 1991, 1999a i b; Lokobauer, 1988; Lokobauer i sur., 1998). U šumskom tlu glavni izvor 137Cs je površinski organski sloj (Kr u y t s i D el v a u x , 2002). Rezultati mjerenja aktivnosti radionuklida pokazuju da je aktivnost 40K u stablima na obje lokacije približno jednaka, a nisu uočene bitne razlike u aktivnostima kod oštećenih stabala u odnosu na zdrava stabla. Aktivnosti 137Cs i 7Be značajno se razlikuju (tablica 9 i 10). U kori s drvenastim dijelom zdravih stabala na Risnjaku aktivnosti 137Cs kretale su se od 5.5 u najstarijim do 25.0 Bq/kg suhe težine u najmlađim dijelovima te u iglicama od 4.2 do 20.3 Bq/kg suhe težine. Iz dobivenih rezultata proizlazi da je aktivnost 137Cs približno šest puta veća u oštećenim stablima nego u zdravim. Potpuno suprotni rezultati dobiveni su za 7Be jer su izmjerene aktivnosti bile dva do tri puta veće u zdravim ZAKLJUČI - Mikroskopska analiza strukture tanina u iglicama jele (Abies alba Mill.) pokazala je postojanje značajne razlike između staništa Risnjak i Donja Dobra. Promjene u strukturi tanina bile su vidljive puno ranije na Risnjaku nego na lokaciji Donja Dobra, već u svibnju mjesecu. Najveće strukturne promjene tanina bile su u epidermi, hipodermi, potom u mezofilu i središnjoj žili (ksilemu i floemu). Nađena je i pozitivna korelacija između staništa i stupnja oštećenja iglica. S porastom stupnja oštećenja stabla strukturne promjene tanina su sve očitije. Između godina i razdoblja uzorkovanja na pojedinoj lokaciji razlike su manje značajne. I koncentracija mikroelemenata u iglicama jele na lokaciji Risnjak statistički se značajno razlikuje od količine mikroelemenata na lokaciji Donja Dobra. Svi mjereni elementi pokazuju veće vrijednosti u uzorcima s lokacije Donja Dobra. Taj porast se kreće od 1,2 puta za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za Fe i Pb, 1,6 i 1,7 puta Ca odnosno Rb, dok je najveći porast nađen za Sr 4,2 puta i Mn 14,2 puta, pa se može zaključiti da su mangan i stroncij najindikativniji za stupanj oštećenosti krošnje. Proporcionalno s porastom stupnja oštećenja krošnje na lokaciji Risnjak smanjivale su se koncentracije nutrituvnih elemenata. Toj korelaciji najviše doprinose Mn, Sr, Fe i Ca. Koncentracija mjerenih mikroelemenata u medljikovcu na obje lokacije pribiližno je jednaka. U uzorku s lokacije Risnjak nešto je veća koncentracija Pb i Cu, stablima u odnosu na oštećena stabla na Risnjaku u obje vrste uzoraka. S obzirom da se berilij intenzivno ugrađuje u stanične membrane, pretpostavka je da se kod zdravih stabala tijekom vegetacijskog perioda 7Be ugrađuje dva do tri puta intenzivnije nego li je to slučaj kod oštećenih stabala. Mjerenjem radionuklida u medljikovcu također je pokazana veza između radionuklida u tlu i medljikovcu, kao i da rezultati određivanja kalija ukazuju da se u većini slučajeva ne radi o čistim medljikama nego da se radi o miješanom (poliflornom) medu (tablica 38). Dobiveni rezultati u skladu su s mnogim provedenim istraživanjima u svijetu i kod nas koja ukazuju na vezu radaionuklida u tlu i različitim dijelovima biljke, kao i medu iz istraživanog područja (Bari ši ć i sur., 1994, 1999a i b; B a r a t t a, 1994; K r uy t e s i D e l v au x , 2002; P o p i j ač i sur., 2004). Rezultati ovih istraživanja pokazuju da i radionuklidi mogu biti indikator oštećenosti šumskog drveća. Njihovim praćenjem upotpunjuje se slika utjecaja različitih komponenata globalnog onečišćenja koje dodatno opterećuje šumske ekosustave, a koje za posljedicu ima sušenje šumskih vrsta drveća, u ovom slučaju jele. Conclusions dok je koncentracija ostalih mjerenih elemenata (Cr, Fe, Ni i Zn) nešto veća u uzorku s lokacije Donja Dobra. Na temelju provedenih analiza tanina i mikroelemenata u iglicama jele i u medljikovcu na lokaciji Risnjak i Donja Dobra, možemo izvesti sljedeće zaključke: – Između staništa i stupnja oštećenja iglica postoji pozitivna korelacija koja se očituje kroz vidljive promjene u strukturi tanina. – Najveće promjene u strukturi tanina vidljive su u epidermskim stanicama i to u mladim iglicama, što ukazuje na prisutnost zračnih polutanata i njihov mogući utjecaj na površinu iglice i puči, što pak dovodi do degradacije stanica, a to djelomično objašnjava obrambeni mehanizam biljke. – Promjene strukture tanina u iglicama pratila je smanjena koncentracija svih kemijskih elemenata, a mangan i stroncij pokazali su se najindikativniji za stupanj oštećenosti stabla. – Pčelinji med, u našem slučaju medljikovac, nije dao očekivane rezultate s obzirom na oštećenost jele i dobivenu koncentraciju mikroelemenata u iglicama. |