DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2006 str. 30 <-- 30 --> PDF |
J. Roša: TANINI I MIKROELEMENTI U STANICAMA IGLICA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) . Šumarski list br. 11–12, CXXX (2006), 493-509 blica 5). Razlika u srednjim vrijednostima između dvije grupe uzoraka (Risnjak i Donja Dobra) testirana je T- testom i na razina signifikantnosti od 0,05 je ustanovljena za elementa: Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb, kao i za stupanj oštećenja. Stupanj korelacije između zastupljenosti elemenata i postotka oštećenja testiran je kanoničkom korelacijskom analizom. Ustanovljena je jaka pozitivna korelacija (r = 0,63-0,81) za elemente Mn, Sr, Ca i jaka negativna korelacija ovih elemenata sa stupnjem oštećenja (tablica 6). Nađena je i jaka statistička signifikantnost (.2 = 33,397; p = 0,00046, korelacija R = 0,87) za šest varijabli (elementi Zn, Fe, Mn, Ca, Sr, Rb). S obzirom na koeficijente korelacije (tablica 7) koncentracije elemenata i stupnja oštećenja, zaključujemo da je najveći doprinos korelaciji od elemenata Mn, Sr, Fe i Ca. Taj porast kreće se od 1,2 puta u slučaju K, 1,3 puta za Zn, Cu i Cr, 1,4 puta za željezo i olovo 1,6 i 1,7 puta Ca, odnosno Rb, dok su najveći porasti nađeni za Sr 4,2 puta i Mn 14,2 puta. Nasuprot zastupljenosti elemenata, stupanj oštećenja bio je otprilike sedam puta manji u kontrolnim uzorcima u odnosu na eksperimentalne uzorke. To se može protumačiti velikom zastupljenošću mangana i stroncija. Na lokaciji Donja Dobra, kao čistom staništu, koncentracija elemenata bila je veća u prošlogodišnjim iglicama. To podupire mišljenje mnogih istraživača da je lakša akumulacija elemenata u mlađim iglicama (Tuovinen, 1979; Tuovinen i sur., 1993; Raitio i sur., 1995). Iz provedene statističke analize vidljivo je da je na lokaciji Risnjak, (u godinama uzorkovanja kao razdobljima uzorkovanja), prisutan trajni nedostatak nutritivnih elemenata u iglicama, što doprinosi njihovu oštećenju. Proporcionalno sa stupnjem oštećenja smanjuje se koncentracija nutritivnih elemenata. Na lokaciji Risnjak s povećanjem oštećenosti krošnje najviše se smanjivala koncentracija Mn, Sr, Fe i Ca. Dosadašnja istraživanja koncentracije elemenata C, O, N, Mg i drugih, u godišnjim i prošlogodišnjim iglicama jele (rendgenskom X-mikroanalizom EDAX u skening elektronskom mikroskopu) pokazala su da je akumulacija elemenata, posebno teških, u obje godine veća u onečišćenom staništu Risnjak (B ač i ć i sur., 2005). Ovogodišnje iglice imale su dvostruko više elemenata u odnosu na prošlogodišnje. Istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja na crnogorične vrste drveća, koje je provedeno na području sjeverne Europe, gdje je prisutno izrazito industrijsko onečišćenje, pokazala su da se različiti zračni polutanti talože na površini iglica i uzrokuju oštećenja u strukturama na površini i u samoj unutrašnjosti (Ma i e i sur., 2003). Plinoviti polutanti, kao što su SO2 i O3, ulaze kroz puči i uzrokuju promjene najprije u u izvanstaničnoj tekućini, kasnije na membranama i potom na unutarstaničnoj strukturi. Deponiranje kiselina uzrokuje propadanje kutikule, što vodi pojačanom curenju staničnog sadržaja. Prevelika depozicija sumpora i teških metala uzrokuje abnormalnosti u statusu nutrijenata, što dovodi do folijarnih oštećenja (Adamowicz i sur., 1993; K u k k o l a i sur., 1995, 1996; S o i k k e li i Tuovinen, 1979; Soikkeli, 1981a i b ). Analiza tanina pokazala je statistički značajnu razliku za većinu varijabli između dviju lokacija, a slično je utvrđeno i za mikroelemente. Unutar pojedine lokacije nije utvrđena signifikantna razlika na razini godišnjeg i periodičnog uzorkovanja. Na temelju toga možemo zaključiti da je na lokaciji Risnjak trajno prisutno taloženje kemijskih elemenata koji utječu na smanjenje korisnih biljnih nutrijenata. To sugeriraju i podaci o mjerenim količinama S02 u zraku i povećana kiselost tla (Komlenović i Rastovski, 1992). Mikroelementi u medljikovcu na lokacijama Risnjak i Donja Dobra Microelements in honeydew honey on the location Risnjak and Donja Dobra Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima sušenja jele, provedena je i analiza mikroelemenata u medljikovcu koji je sakupljen u košnicama na Risnjaku i Donjoj Dobri. Za razliku od analiziranih tanina i mikroelemenata u iglicama, rezultati nisu pokazali značajnu razliku u količinama analiziranih mikroelemenata (tablica 8, slika 7). Međutim, ovi podaci nisu dovoljno pouzdani s obzirom na broj uzoraka meda i pojavu medenja kod jele. Pojava medenja ne događa se svake vegetacijske sezone i nije jednakog intenziteta, tako da bi istraživanja trebalo provoditi u višegodišnjem periodu medenja jele. Razlog zbog kojeg se u medu ne očituje povišena pkoncentracija mikroelemenata koji se nalaze u okolišu, u može biti kratkoća pojave medenja ili pojave medne rose. Med se pokazao kao dobar pokazatelj opterećenosti biljaka radionuklidima nakon Černobila (B a r i šić i sur., 1992; Bunzl i sur., 1988). Stoga, možemo zaključiti da med daje sliku prosječnog stanja mikroelemenata u okolišu. U svakom slučaju med bi trebalo uključiti u sva istraživanja utjecaja zračnog onečišćenja na šume, što potvrđuju do sada provedena istraživanja u svijetu (Jones, 1987; Bromenshenk i sur., 1985; Veleminsky i sur., 1990). Da bi se dobila što potpunija slika o razlozima sušenja jele u Gorskom kotaru, posebno na Risnjaku, gdje je i oštećenje krošanja najveće, otpočelo se i s mjerenjima radionuklida u različitim dijelovima jela |